DOC.DR.SC. MARIO BJELIŠ:
MASLININE MUHE REZULTAT SU ZARAZE PLODA U PROŠLOJ SEZONI
Maslinina muha (Bactrocera (Dacus) oleae) je najopasniji štetnik ploda masline. Štete na plodovima čini ličinka maslinove muhe koja tijekom razvoja jede unutrašnjost ploda masline i tu polaže jedno ili više jaja. Ličinke buše unutrašnjost ploda masline i hrane se njime. Na taj se način smanjuje ukupna masa ploda i ukupna količina uroda ali i kvaliteta masline, te kakvoća i boja maslinova ulja.
Doc. Dr. Mario Bjeliš iz Zavoda za zaštitu bilja u Solinu objavio je 21. 8. tekst na web stranici Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, čiji je on djelatnik, u kome govori o stanju štetnika masline u Južnoj, Srednjoj j i Sjevernoj Dalmaciji. Novinarski prilagođen tekst objavljujem.
Doc.dr. Mario Bjeliš zabilježio je da se tijekom sezone 2015. godine, maslinina muha, Bactrocera oleae Rossi javila u zadnjoj dekadi lipnja na području podregija Južna Dalmacija i Srednja Dalmacija, na području podregija Sjeverna Dalmacija Istra i Kvarner u prvoj ili drugoj dekadi srpnja.
Na području podregija Južna Dalmacija i Srednja Dalmacija početkom srpnja je na većem broju lokaliteta zabilježena vrlo intenzivna pojava i visoka brojnost odraslih jedinki maslinine muhe koja je iznosila od 20 do 50 jedinki tjedno. Posebno možemo istaknuti vrlo visoke vrijednosti ulova na pojedinim lokacijama ili žarištima na kojima se muha javila u vrlo visokoj brojnosti od preko 100 jedinki tjedno pa čak i u svega par dana po kontrolnoj lovci.
„Ovakve iznimno visoke vrijednosti ulova odraslih maslinine muhe, odmah početkom pojave i leta maslinine muhe, rezultat su visoke zaraze plodova u prošloj sezoni. Prezimjela populacija maslinine muhe se stoga javila trenutno u značajno visokoj brojnosti i kao takva je predstavljala značajan i velik biološki potencijal kao i opasnost za plodove. U optimalnim uvjetima za razvoj, ovakva bi populacija ostvarila značajne ekonomske štete“ – značajno je za naglasiti u tekstu doc.dr. Bjeliš
Doc dr.Bjeliš konstatirao je da je razvoj plodova masline od samog zametanja i tijekom cijelog srpnja bio vrlo dobar, a plodovi su već u prvoj dekadi srpnja bili napredni i predstavljali odličan medij za polaganje jaja i razvoj ličinki maslinine muhe. U tom su razdoblju na određenim žarištima i lokalitetima prije svega priobalnog područja podregija Južna Dalmacija i Srednja Dalmacija na kojima se maslinina muha tradicionalno javlja vremenski najranije, zabilježeni prvi ubodi i početak napada maslinine muhe. Isti je bio evidentiran u obliku prisutnih jaja i mladih ličinki.
U razdoblju od druge dekade srpnja, nastupili su nepovoljni uvjeti za razvoj maslinine muhe koji su se očitovali u ekstremnim temperaturnim uvjetima. Temperature su u razdoblju od sredine srpnja do sredine kolovoza kontinuirano iznosile od 35-39 °C što je značajno negativno utjecalo na populaciju maslinine muhe. Rezultat ovakvih uvjeta je prije svega bio vidljiv u izraženom mortalitetu odraslih jedinki maslinine muhe, padu vrijednosti ulova na kontrolnim lovkama, izostanku polaganja jaja i zastoju u razvoju ličinki.
Intenzitet napada maslinine muhe potvrđuje i pojava „patule“ na područjima na kojima je zabilježena visoka populacija maslinine muhe. Rezultati laboratorijskog pregleda plodova maslina koji su prikupljeni sa oko trideset odabranih lokaliteta, pokazali su da je maslinina muha tijekom srpnja predstavljala značajan biološki potencijal. Najjači intenzitet napada vidljiv u prisustvu „patule“ je zabilježen na području podregije Srednja Dalmacija i to na lokalitetima: Vinišće (37%), Murter (29%), Baćina (22%), Vrsine (20%), Podstražje (11%). Mala zaraza je zabilježena na lokalitetima Starigrad, Zastražišće i Sućuraj na Hvaru (1-3 %), Supetar i Sutivan (4-5%), Gradac i Makarska (2%), Pakoštane, Drage, Pirovac, Tribunj, Poličnik, Biograd i Škabrnja (1-4%). Navedene vrijednosti zaraze plodova masline gljivičnim oboljenjem koje uzrokuje pojavu „patule“, potrebno je pridodati vrijednostima zaraze plodova od napada maslinine muhe jer je rezultat pojave „patule“ koji je vezan uz napad maslinine muhe također otpadanje zaraženih plodova."
ZBOG VISOKIH TEMPERATURA MANJI RAZVOJ MASLININE MUHE
„Rezultati laboratorijskog pregleda plodova i ocjene intenziteta napada maslinine muhe koji su provedeni tijekom prve i druge dekade kolovoza, pokazali su da je početna zaraza plodova ostvarena u različitom intenzitetu u odnosu na lokalitete ali i to da su temperaturni ekstremni uvjeti utjecali na zastoj u razvoju preimaginalnih stadija (ličinki) te da druga generacija odraslih još nije prisutna u maslinicima. Najveći postotak zaraze plodova mladim ličinkama maslinine muhe (2. stadij) je utvrđen na odabranim lokalitetima u Kaštel Starom (13 %) i Murteru (12 %). Iako s malim vrijednostima zaraze, najnapredniji je razvoj maslinine muhe u podregiji Južna Dalmacija gdje je zabilježena zaraza u Brsečinama (5%), te Klek, Orašac i Zaton (1-2%). Na području podregije Srednja Dalmacija su zabilježene slijedeće vrijednosti zaraze plodova: Drage i Zemunik (3%), te Podstražje i Zlopolje na Visu (2%). „
"Zaraza nije zabilježena na lokalitetima: Makarska, Gradac, Starigrad, Supetar, Sutivan Zastražišće, Sućuraj, Primošten, Tribunj, Pirovac, Pakoštane, Bibinje, Biograd, Škabrnja, Zemunik, kao ni na području podregije Južna Dalmacija na lokalitetima Baćina, Slivno, Ston i Janjina.
Doc. Dr. Bjeliš naveo je da ovako jak utjecaj ekstremnih temperaturnih uvjeta na izostanak napada i zaraze plodova od maslinine muhe je u maslinarskoj regiji Hrvatske zabilježen u razdoblju 2004. godine, kada su prevladavali slični temperaturni ekstremi tijekom srpnja i kolovoza, no tada je populacija muhe bila značajno niža. Obzirom na promjene klimatskih uvjeta koje su nastupile od druge polovice kolovoza, a mjerljive su u oborinama koje su zabilježene na području cijele maslinarske regije, za očekivati je da će plodovi masline biti pogodan medij za razvoj sada malobrojnih jedinki maslinine muhe. Obzirom na stanje preimaginalnih stadija u pregledanim plodovima, može se procijeniti da bi do eventualne ali svakako zaraze plodova manjeg intenziteta moglo doći najranije tijekom prve dekade rujna. Stoga je potrebno nastaviti sa praćenjem pojave dinamike populacije maslinine muhe, a suzbijanje provoditi samo ukoliko je opravdano rezultatima praćenja „ - napisao je doc.dr.sc. Mario Bjeliš iz HCPHS, Zavod za zaštitu bilja, Solin.
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo obuhvaća Zavod za zaštitu bilja, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo i Zavod za voćarstvo. Centar je započeo s radom 1. srpnja 2009. Osnivač Centra je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Centrom upravlja Upravno vijeće koje čine predsjednica i četiri člana. Centar zastupa i predstavlja ravnateljica Centra dr. sc. Tatjana Masten Milek,. Centar je na adresi Svetošimunska 25 u Zagrebu. Meil: centar@hcphs.hr
Post je objavljen 25.08.2015. u 17:43 sati.