KRISTIJAN MAVREK, KONZULTANT ZA EU PROJEKTE:
"REDEFINIRATI SUSTAV BODOVANJA, JER SADAŠNJI NE PRUŽA JEDNAKU ŠANSU SVIM PODNOSITELJIMA PROJEKTA"
Kristijan Mavrek, član je Predsjedništva političke stranke ORaH, a u profesionalnom smislu stručnjak je za EU fondove i konzultant koji je poljoprivrednim proizvođačima prema njihovim zahtjevima u posljednjih nekoliko godinaa do sada izradio oko 100 programa koji su u isplati ili čekaju isplatu, ( o njegovim projektima pisala sam na Agropolitika. blog.hr 2014. godine). Kristijan Mavrek preko političke stranke koje je član upozorava da od zatvaranja natječaja za podmjere 4.1 i 4.2 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020) na koji je zaključno s danom 15. travnja 2015. godine pristiglo čak 1.280 projekata – hrvatska javnost i mnogi prijavitelji projekata u rangu malih i srednjih poljoprivrednika sa zabrinutošću očekuju prve rezultate natječaja i rang-listu projekata koji će biti financirani sredstvima iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Zabrinutost malih i srednjih poljoprivrednika temelji se na tome što se već sad može očekivati da će zbog propozicija natječaja definiranih Pravilnikom za podmjere 4.1 i 4.2 (NN 07/15) samo jedan manji broj prijavitelja (njih oko 150) dobiti visoke iznose EU potpore dok će više od 1.000 projekata ostati bez europskog novca.
Uz to, u proteklim tjednima se u hrvatskim medijima sve češće spominje i informacija da taj mali broj prijavitelja kroz svoje projektne prijedloge traži maksimalne iznose potpore koji sukladno navedenim Pravilnicima za podmjere 4.1 i 4.2 iznose i do 5.000.000 eura po jednom korisniku odnosno po jednom projektu.
Politička stranka ORaH , zahvaljujući kompetencijama svoga člana konzultanta Kristijana Mavreka o tim pitanjima ima svoj stav prijedloge i riješenja:
ORaH predlaže poništenje natječaja iz veljače - travnja 2015. godine za podmjere 4.1 i 4.2 Programa ruralnog razvoja iz sljedećih razloga:
1. Sporni pravilnici su objavljeni u Narodnim novinama 23.01.2015. (NN 07/15) i to samo sedam dana prije objavljivanja natječaja 30.01.2015. (NN 11/15) što je prekratak rok za kvalitetnu pripremu projekata sukladno procedurama i načinu bodovanja projekata. ORaH se zalaže da od objave pravilnika do otvaranja natječaja mora proći minimalno 30 dana kako bi se potencijalni korisnici EU sredstava informirali o mogućnostima i uvjetima financiranja projekata te kako bi svi zainteresirani mogli kvalitetno i na vrijeme pripremiti i prijaviti svoje projekte.
2. Sporni natječaj i pravilnici prema kojima je raspisan natječaj u potpunosti „promašuju“ ciljeve iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020) prema kojem je planirano da se iz podmjere 4.1 financira čak 1.823 projekata s predviđenih 1,7 milijardi kuna (226,8 milijuna eura) koliko je osigurano iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj za Republiku Hrvatsku za sedmogodišnje razdoblje. Prema tim ciljevima prosječna vrijednost potpore iznosila bi oko 990.000 kuna po projektu. ORaH smatra da će (ukoliko ostane na snazi sadašnji pravilnik za podmjeru 4.1) u sedmogodišnjem razdoblju u Republici Hrvatskoj kroz mjeru 4.1 biti financirano samo 230 projekata prosječne vrijednosti isplaćene potpore oko 7.500.000 kuna.
3. Iako je Ministarstvo poljoprivrede upoznato s opasnošću da će mali broj projekata (i korisnika) dobiti velike iznose potpora jer im sporni pravilnici iz siječnja 2015. godine to omogućuju, u srpnju je Ministarstvo poljoprivrede zatražilo od članova Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH da se povećaju raspoloživa sredstva za operacije 4.1.1 i 4.2.1 unutar podmjere 4.1 i 4.2 i to na način da bi se za projekte prijavljene u spornom natječaju i sukladno spornim pravilnicima utrošilo čak 50% sredstava fonda iz ukupne programske alokacije za sedmogodišnje razdoblje. To bi iznosilo 861.840.000 kuna za operacije 4.1.1, te 366.000.000 kn za operacije 4.2.1. ORaH se protivi ovoj odluci jer smatra da će ova odluka napraviti još veću štetu hrvatskoj poljoprivredi i još jednom ponavlja da su pravilnici prekasno objavljeni (samo sedam dana prije natječaja), te da otvaraju mogućnost da mali broj projekata (i korisnika) dobije vrlo visoke iznose potpore – a na ovaj način (dodatnom alokacijom sredstava) bi prema spornim pravilnicima i spornom natječaju bilo potrošeno čak 50% sredstava koje imamo na raspolaganju do 2020. godine. Naglašavamo da prema sadašnjim uvjetima natječaja iz pravilnika vrlo mali (gotovo zanemariv) broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ima mogućnost dobiti sredstava iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a već sada ćemo potrošiti 50% svih novaca za npr. kupnju mehanizacije koja se financira iz operacije 4.1.1.
4. Zbog poljoprivrednih proizvođača potrebno je hitno započeti s izradom novih pravilnika za podmjere 4.1 i 4.2, te pritom otvoriti široku javnu raspravu sa svim zainteresiranim ciljanim skupinama u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Javna rasprava koja je bila otvorena tijekom ljeta 2014. godine na temu pravilnika za podmjere 4.1 i 4.2 nije bila ni javna, ni rasprava, a pravilnici koji su bili objavljeni na web stranici Ministarstva poljoprivrede u ljeto 2014. godine i oko kojih se vodila tzv. javna rasprava nisu imali previše veze s pravilnicima objavljenim u siječnju 2015. godine prema kojima je i raspisan sporni natječaj. ORaH smatra da pravilnici i uvjeti po kojima se raspisuju natječaji moraju biti prilagođeni širokom krugu poljoprivrednih proizvođača i prerađivača sa ciljem da što veći broj korisnika od mikro i malih OPG-a i obrta do velikih poljoprivrednih i prehrambenih gospodarstava i trgovačkih društava dobije barem dio financijskih sredstava potrebnih za modernizaciju proizvodnje i prerade. ORaH smatra da sadašnji uvjeti natječaja i pravilnici po kojima će se dodijeliti sredstava omogućuju da vrlo mali i uski krug prijavitelja dobije vrlo velike iznose za svoje projekte.
ORaH bi želio da u novim pravilnicima dođe do sljedećih korekcija, a sve s ciljem da što veći broj korisnika dobije bar dio financijskih sredstava potrebnih za modernizaciju proizvodnje i prerade:
1. Ograničiti maksimalni iznos potpore po jednom projektu na npr. 2.000.000 eura umjesto dosadašnjih 5.000.000 eura koliko je dozvoljeno sadašnjim pravilnicima. Na taj način bismo onemogućili da mali krug prijavitelja dobije sav novac jer to nije cilj Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.
2. Ograničiti maksimalni udio potpore na npr. 60% od neto investicije umjesto dosadašnjih 90% koliko je dozvoljeno sadašnjim pravilnicima (smatramo da nema smisla nekolicini projekata i prijavitelja dodijeliti potporu 90% od neto investicije, a 1.000 projekata neće dobiti ništa). To nikako ne može biti cilj Programa ruralnog razvoja naše zemlje koja ima ogroman potencijal u proizvodnji zdrave hrane s malih poljoprivrednih gospodarstava.
3. Pravedno bi bilo da svi prijavitelji projekata mogu dobiti 50% od neto investicije, a taj udio potpore može se povećati za mlade poljoprivrednike (mlađe od 40 godina bez obzira koliko dugo su nositelji OPG-a ili obrta) za 5%, ekološke proizvođače za dodatnih 5%, za zajedničke projekte više OPG-a ili obrta ili trgovačkih društava koji nisu vlasnički povezani dodatnih 5%, te za ulaganja u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima za 5% - uz generalni uvjet da potpora ne može prijeći 60% neto investicije.
4. Potrebno je u potpunosti redefinirati sustav bodovanja projekata jer smatramo da sadašnji sustav ne pruža jednaku šansu svima (manje bodova za ratarstvo ili za kupnju mehanizacije), a zalažemo se i za to da se kod bodovanja više vrednuje dosadašnja poljoprivredna proizvodnja i poslovno planiranje buduće poljoprivredne proizvodnje jer smo svjedoci da mnogi prijavitelji s novoosnovanim tvrtkama (prilagođenim uvjetima bodovanja i „krojenim“ prema uvjetima natječaja) dobivaju mnogo više bodova od kvalitetnih dugogodišnjih proizvođača s provjerenom proizvodnjom i osiguranim tržištem.
5. Predlažemo da se novim pravilnikom predvidi mogućnost raspisivanja posebnog natječaja za kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme. Smatramo da prema sadašnjim pravilima svi poljoprivrednici koji žele modernizirati svoju proizvodnju kupnjom mehanizacije i opreme (bez izgradnje ili rekonstrukcije objekata) nemaju šanse sakupiti dovoljno bodova da uđu u krug projekata koji će biti prihvaćen za financiranje.
6. Predlažemo da se novim pravilnikom definira da - svi troškovi pripreme projektne dokumentacije koje su prijavitelji platiti ili će tek platiti za izradu arhitektonskih rješenja za dobivanje građevinske dozvole, za izradu elaborata zaštite okoliša ili za savjetodavne usluge (i za natječaj za kojeg predlažemo da se poništi i za nove buduće natječaje na koji će se zainteresirani poljoprivrednici javljati) – ulaze u vrijednost projekta te da će prijavitelj dobiti povrat od 50% ili 60% i za taj dio troškova.
Zaključno, potrebno je hitno donijeti ove odluke koje predlažemo (poništenje natječaja, izrada novog pravilnika i raspisivanje novog natječaja prema poštenijim uvjetima koji će omogućiti širokom krugu poljoprivrednih proizvođača i prerađivača da dobije dio financijskih sredstava za svoje investicije) jer Hrvatska već kasni s provedbom Programa ruralnog razvoja i korištenjem sredstava iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj. Podsjećamo da je Ministarstvo poljoprivrede poslalo još 16. srpnja 2014. godine finalnu verziju Programa ruralnog razvoja 2014-2020 na usvajanje Europskoj komisiji. Nakon tri mjeseca (23. listopada 2014.) Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo je 378 komentara od strane Europske komisije na predloženi Program ruralnog razvoja. Dorađen i korigiran Program ruralnog razvoja 2014-2020 Ministarstvo poljoprivrede poslalo je Europskoj komisiji tek 13. veljače 2015. godine – gotovo četiri mjeseca od zaprimanja 378 komentara. Program ruralnog razvoja RH 2014-2020 konačno je usvojen od strane Europske komisije 26. svibnja 2015. godine, ali je već sada sigurno da se vrlo ozbiljno dovodi u pitanje mogućnost korištenja novca iz alokacije za 2014. uzimajući u obzir činjenicu da postoji pravilo N+3 i da za mnoge mjere (od 16 koliko ih ima u Programu ruralnog razvoja) još nisu izrađeni pravilnici ni raspisani natječaji. A već smo u kolovozu 2015. godine.
Očekujemo da će politička garnitura u Ministarstvu poljoprivrede nakon predstojećih parlamentarnih izbora biti sposobnija i kvalitetnija od sadašnje te da će s EU sredstvima koja su nam na raspolaganju kroz Program ruralnog razvoja RH (2014-2020) uistinu pomoći velikom -a ne izabranom - broju poljoprivrednih proizvođača i prerađivača jer se održivi razvoj svake zemlje temelji na njenoj sposobnosti da zadovolji potrebe svog stanovništva za vodom, energijom i hranom. Svakim danom smo sve više sigurni da oni koji upravljaju hrvatskom poljoprivredom nemaju ni znanja ni vizije kako to učiniti - stav je političke stranke ORaH i člana Predsjeništva, stručnjaka konzultanta za EU fondove Kristijana Mavreka iz Čakovca.
Post je objavljen 22.08.2015. u 10:25 sati.