DA LI JE HRT PRETPLATA NAMET ?
“Vlada je krajem travnja odlučila smanjiti broj parafiskalnih nameta, 10 ponajvećih, za oko 300- tinjak milijuna kuna sa željom da se to provede u 90 dana. To je jedna od zadaća Povjerenstva za smanjenje parafiskalnih nameta, druga je zadaća da objavimo registar parafiskalnih nameta, sa ključnim informacija o njima. Na osnovi tih novih odjeljenih podataka koje ja imam, te kada Vlada do kraja rujna donese odluku, do kraja godine smanjiti će se novih 330 milijuna ili 0,1% BDP-a. “ rekao je 26. Lipnja u emisiji radija “U mreži prvoga” zamjenik ministra financija Igor Rađenović koji je i predsjednik Povjerenstva za smanjenje parafiskalnih nameta.
Namjera je da nakon 1.srpnja bude objavljen registar parafiskalnih nameta i da postane javno dostupan.Glavni cilj javne objave registra je da se počne javno razgovarati o tome.U najskorije vrijeme, prema odluci Vlade, za dodatnih 300 milijuna smanjiti će se parafiskalni nameti. Parafisklani nameti ne uključuju porezna davanja carine i trošarine, ne uključuju upravne pristojbe i ne uključuje koncesije i zakup. Povjerenstvo za parafiskalni namet prema riječima Igora Rađenovića radi na tome da dođe do podataka koliko oni stvarno jedinično koštaju, koliko za poduzetnike koliko za građane, po kojem pravilniku, po kojem zakonu, a kada budu javno objavljeni – komunicirati će se i o njihovoj potrebi.
10 PARAFISKALNIH NAMETA MANJI ZA 320 MILIJUNA KN
“Ministarstvo financija prema odluci Vlade smanjuje ovih dana desetak parafiskalnih nameta za 320 milijuna kuna, i to u slijedećim stavkama: vodni doprinos , članarine HGK, člaranine HOK-a, članarine turističkim zajednicama, naknade za edukacije higijene u ministarstvu zdravlja, zdrastveni pregledi – ministarstvo zdravlja, godišnja naknada za upotrebu javnih cesta, naknada za ambalažu i ambalažni otpad, spomenička renta. Rok za njihovo smanjnje je 90 dana, osim ovih članarina komora – koji su 120 dana.”
“Parafiskalni nameti su sva ona neporezna javna davanja državnim institucijama ili lokalnoj samoupravi za koju nema nikakve protućinidbe, ili ta protučinidba za to pravo ili uslugu nije adakvatna cijeni koja je, a koja se može kvantificirati . Teoretski, parafisklalni namet ne bi smio biti namet nego bi to trebala biti protučinidba koja ima svoju stvarnu vrijednost i novac bez neke, trgovački rečeno, marže” – kaže Igor Rađenović. Prema riječima zamjenika ministra finacija na popisu je sve ono što je neko nazvao parafiskalnim nametom i nabrojeno ih je 190. Intenzivno razgovaramo s Hrvatskom gospodarskom komorom, sa HUP-om, sa Obrtničkom komorom, sa institurom za javne financije koji je po nekim informacijama pomagao oko toga.Prafiskalni nameti se ili smanjuju ili ukidaju to je na osnovu kvantifikacije koju vodimo” .
Parafiskalni nameti su usko povezani sa reformom javne uprave, jer proračunski korisnici žive upravo od tih nameta, poput brojnih agencija.Jedan značajan dio napravljen je u protekle dvije godine, 57 nameta je što ukinuto, što smanjeno. Pregledani su i postignuto je smanjenje na tom području. Sa druge strane . Od 190 parafiskalnih nameta koji su evidentirani, 20 najvećih donosi 94% nameta, odnosno prihoda. Prema riječima zamjenika ministra financija Rađenovića za svaki od tih 2o parafiskalnih nameta treba napraviti određenu analizu. Kada je riječ o komunalnoj naknadi i njenom pojedinačnom iznosu, postavlja se pitanje da li je ona namet ili je para- porez . Jer komunalna naknada je u svom iznosu značajna sa iznosom od dvije milijarde i 150 milijuna kuna i to je namet lokalne samouprave.” Druga vrlo značajna stavka je HRT pristojba: Da li je HRT pristojba namet ili nije. Što je u toj strukturi HRT pristojebe? Često se govori da je on namet za gospodarstvo – nije beznačajan u iznosu od 150 milijuna, ali gro njega, preko milijardu je namet građanima. Želja je i Vlade i ovog povjerenstva da što je više moguće kvantificiramo te odnose, da detektiramo koji su nameti najveći i da ih kvantificiramo, što oni znaće za gospodarstvo, što za građane, te da se donese odluka da li su nam zaista potrebni ili nisu. Je li nam ZAMP potreban i kako on završava. Da li komunalne naknade i doprinosi završavaju tamo gdje treba, doprinosi za vode, za šume? Poduzetnici kažu optrečuje ih naknada za uređenje voda, naknada za korištenje voda a kada dođe poplava onda je dobro da ti fondovi imaju dovoljno novca za zaštitu . Ima puno cifri koje kada plaćate se čine uzaludnim, ali kada dođe poplava onda je dobro da ti fondovi imaju dovoljno novca i da mogu pomoći da se neke nesretne situacije ne dogode.”
DVOJBE OKO ZAMPA
“AKo pitate bilo kojeg obrtnika reći će da je ZAMP najveći namet, ako pitate Državni zavod za intelektualno vlasništvo dobiti ćete odgovor, zašto autorska prava nisu parafiskalni namet niti mogu biti ?” Naprimjer ZAMP: Da li je način njegova prikupljanja dobar? Da li je skuplja pita od tepsije. Da li je dobar način da broj stolova u lokalu bude mjera za određivanje ZAMPA? Da li je ZAMP uopće parafiskalni namet? Ili HRT pretplata? Čak 85 % prihoda HRT-a dolazi od pretplate. Treba li nam marketing? Trebamo se odlučiti kao država kao HRT da možda odustanemo od marketinga “– kaže Igor Rađenović”
Povjerenstvo za parafiskalni namet prema riječima Igora Rađenovića radi na tome da dođe do podataka koliko oni stvarno jedinično koštaju, koliko za poduzetnike koliko za građane, po kojem pravilniku, po kojem zakonu, a kada budu javno objavljeni – komunicirati će se i o njihovoj potrebi.
Sada su parafiskalni nameti na razini od 6,4 milijarde kuna.Smanjenje u 32 nameta, a ukidanje 20 nameta dati će financijski efekat od 409 milijuna 114.000 kuna, na godišnjoj razini.” Bila je ideja da ne diramo prihode lokalne samouprave, već samo državne prihode. Cilj je da objavimo jasne brojke, a onda da u demokratskoj javnoj raspravi pokušamo doći do prijedloga.”
“ Veći ili od 50 milijuna kuna u prihodu su 22 parafiskalna nameta. Jedan od njih je članirana Hrvatske obrtničke komore koja iznosi 49,200 000. Stavili smo u namete facture Regosa prema osiguravajućim društvima za podatke koje imamo za mirovinu. Oni koštaju 2,5 kune mjesečno za svako društvo koje to plaća i to je značajna rashodovna stavka društava mirovinskog za drugi stup, ali pitanje je koliko oni imaju nameta sa druge strane za vođenje računa, zakon propisuje 0,8 a jedno društvo ima manje od te gornje granice – da razmotrimo na što trošimo novac i da odredimo prioritete. Ima 14 ministasarstava koja su nadležna za pojedini parafiskalni namet”- rekao je zamjenik ministra Lalovca, Rrađenović . Pomoćnik ministra Igor Rađenović rekao je i to da se vidi da gro parafiskalnih nameta od komunalne naklade, komunalnog doprinosa i nekih drugih prihoda jesu prihodi jedinica lokalne samouprave i o tome treba razgovarati.” Ove godine smo imali sukoba između središnje i centralne vlasti, kada smo radili ovu poreznu mini reforu i tada smo odluičili da ono što je prihod lokalnih jedinica se vrati građanima tih istih jedinica. Rezultati su se pokazali, potrošnja je porasla, a jedinice lokalne samouprave ipak su preživjele bez tog prihoda, a taj prihod je završio u rukama građana.”
Post je objavljen 30.06.2015. u 03:46 sati.