Marketing
Uzdol (Žrtve koje smo poznavali)
U želji promovirati novi hrvatski portal (HR News Portal), odlučio sam se na dvije promjene (u pisanju bloga). Podržavajući formu i orijentaciju portala koji je pokrenula Građanska inicijativa za organizaciju i razvoj civilnog društva, odlučio sam napisati blog koji će prvi objaviti HR News Portal (nakon čega ću ga objaviti kao blog). Druga promjena je izbjegavanje pisanja političkih tekstova o BiH. Osvrćući se na (teška) zbivanja u BiH, koristeći nauku (što je u podijeljenom i opterećenom društvu neuobičajeno) na primjeru vrlo složenih odnosa prikazat ću jednostavnost puta do istine (ali i količinu zastrašivanja kao sredstva odvraćanja od traženja istine) ...
S najboljim željama, nadam se kako će HR News Portal ispuniti zadaću korisnosti čitateljima i posjetiteljima (čime bi ostvario uzvišeni cilj služenja ...)
Ujedinjeni narodi (osnovani po završetku 2. svjetskog rata, 24. listopada 1945.g.) preko povelje i statuta organizacije ustoličili su Međunarodni sustav starateljstva. U iznimnim slučajevima nad određenim područjem ili državom može se uspostaviti vladavina međunarodne zajednice.
Jedan od (rijetkih) slučajeva međunarodnog starateljstva je BiH. Napominjući prisustvo međunarodne zajednice (UNa) u BiH samo se ističe zamšenost odnosa u toj državi, pa rijetko i nerado rasčlanjujem političke procese u toj državi- protektoratu.
Bilo koji osvrt na stanje ili događaj u BiH traži ozbiljan i utemeljen pristup.
Sociologija rata metodološki gradi odnos prema organiziranom nasilju društvenih skupina. Povijest BiH je opterećena granicom carstava, civilizacija ...
Moderna povijest BiH (računajući od početka propasti Osmanlijskog carstva ...) protkana je i suvremenim ciljevima (socio-političkog) formiranja BiH.
Povlačenjem osmanlija iz BiH (Berlinskim kongresom 1878.), pitanje BiH postaje geostrateško pitanje svjetskih sila (AU, Nijemačke, Rusije, Velike Britanije ...odreda carstava).
Zbog tog je sudbina tog područja neizvjesna (iako je socio-političko zaostajanje tog područja pravi razlog nepostojanja političkog rješenja za BiH). BiH je bila dio zaostaloga Osmanskog carstva (koje je propalo) i nije očekivan samostalan iskorak BiH ka modernim političkim i drugim procesima, koji bi to područje svrstali u moderne državne tvorevine.
Ali je zbog tih razloga ponukao mnoge na osvajačke ambicije. Prestankom postojanja jedne (vladajuće) sile, nastoji se uspostaviti zamjenska (vladajuća) sila.
Problem BiH je problem ustroja Osmanlijskog carstva i podjednako je (uz poneke razlike) simptomatičan svim područjima na kojim su vladali osmanlije a kasnije napustili ta područja (Sjeverna Afrika, Sirija, Izrael, Jordan, Libanon, Egipat, Irak, ... Rumunjska, Kosovo, Srbija, Vojvodina, Grčka, Bugarska, Moldavija, Gruzija, Armenija, Ukrajina (s Krimom)).
Zaustavljeni (ili iskrivljeni) socio-politički procesi uzrok su mnogih današnjih nesuglasica.
U toj složenosti, pozivanje na (naučnu disciplinu) sociologiju rata (i nasilja) ukazat će nam na nekoliko bitnih (običnom oku neprimjetnih) detalja (koji bitno određuju gledanje na procese).
Sociologija rata i nasilja koristi dva bitna pojma u raščlambi procesa. Kumulativnu birokratizaciju prisile i centrifugalnu ideologizaciju.
Kumulativna birokratizacija prisile je proces stalnog povećavanja organizacijske sposobnosti za uništenje,koristeći sve širu birokratsku racionalizaciju (u veberovskom smislu, proisteklu iz vojne sfere) uključivanjem ne samo kontrole i uporabe nasilja i vođenja ratova, te pacificiranjem društvenog poretka zazivanjem monopolističke prijetnje upotrebom nasilja (S. Malešević: Sociologija rata i nasilja, str. 18., Zagreb, 2011.).
Centifugalna (masovna) ideologizacija je proces uključivanja opismenjavanjem, medijskom dostupnošću i drugim sredstvima većeg dijela stanovništva u političke procese ... (S. Malešević: Sociologija rata i nasilja, str. 20., Zagreb, 2011.). (Definicije nisu navedene strogoj formi, niti ih možemo smatrati autorovim definiranjem ...)
Sociologija rata i nasilja korištenjem (socioloških) naučnih spoznaja izvodi niz spoznaja utemeljenih na osnovama (koje je uspostavila). Zanimljive su spoznaje o pojmu nacije i njegovom značenju za rat, o pojmu mikrosolidarnost. Obje spoznaje će biti korištene u osvrtu na rat u BiH.
U BiH je, po prestanku postojanja stabilne osmanlijske sile a po težnji uspostave (monopola) sile zbog pacificiranja društvenog poretka, nastalo takmičenje za prevlast u BiH. Po Berlinskom kongresu, AU je 1878. uspostavila protektorat nad BiH. Time proces stabiliziranja (uspostave monopolne sile) nije završen.
Geostrateški nepovoljan razvoj po svjetske sile izazvalo je niz oružanih i neoružanih sukoba oko dominacije nad teritorijima koje je napuštalo Osmanlijsko carstvo. Međusobni sukobi porobljenih naroda (zbog uspostave nacionalnih država i određivanja granica) i sukoba svjetskih sila zbog geostrateškog značenja tih područja.
Balkanski ratovi (1912., 1913.), Prvi svjetski rat, ratovi nastali raspadom SFRJ su posljedica te zamršenosti.
Zbog dosljednosti, morali bi nabrojiti sve sudionike i njihove interese (što bi ovaj prikaz dodatno učinilo nepreglednijim).
U BiH mogući sudionici su stanovništvo BiH (u međusobnoj interakciji i interakciji sa susjednim državama), susjedne države, međunarodna zajednica UN, geostrateški svjetske sile (USA, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, ...), ...
Spoznaja sociologije rata i nasilja o jačanju nacionalnih obilježja u ratu (protivno mišljenju kako nacionalizam vodi ratu) primijenjeno na rat u BiH dovodi do razobličavanja mitova uspostavljenih specijalnim ratom.
Muslimansko se stanovništvo (od odlaska osmanlija) postepeno (nesamostalno) formira kao politička nacija. Genocid nad muslimanskim življem u dva svjetska rata, dekroatizacija istog stanovništva (kao produkt nametanja kolektivne krivnje Hrvata), srbizacija nesrba (muslimana, Vlaha), titoističko izdvajanje muslimana u novu naciju (kao proces odvajanja od moguće uspostave ravnoteže) , genocid u posljednjem ratu 1992.-1996. ...
Svojstveno državama koje nisu organizacijski napredovale (zbog uspostave ravnoteže) karakterističan je proces pojačane kumulativne birokratizacije prisile primjenom monopoliziranog nasilja, kao i nedostatak centrifugalne ideologizacije (nepostojanje zajedničke ideologije u širim masama).
Mikrosolidarnost (kao posljedica tradicionalnog odnosa u Osmanlijskom carstvu i kao društvena norma) prisilili su sudionike u ratnim zbivanjima na ograničene akcije (manjeg broja sudionika ratnih događanja). (Posebno su interesantni podaci o broju ispaljenih metaka za jednog ubijenog ... i u tom kontekstu aktivnosti specijalnih (malobrojnih) jedinica u stvaranju katoličko-muslimanskog sukoba.)
Zaključak se odnosi na hrvatski i muslimanski (bošnjački) živalj. Srbi (Vlasi) su zbog postojanja oba elementa (kumulativna birokratska prisila, centrifugalna ideologizacija) kojima razlučujemo ratne procese, značajnije sudjelovali u ratnim strahotama. Podaci o ispucanim mecima za jednog ubijenog ukazuju na bitno manju količinu mikrosolidarnosti u srpskim postrojbama.
Temeljem nauke lako je ustanoviti i uzročnika ratnih stradanja.
Nakon spoznaje o (poraznom) srpskom učešću u ratu, primjenom naučnih spoznaja osvrnimo se na (kraći) hrvatsko-muslimanski sukob u BiH.
Srbi su očigledno primijenili (agresijsku) ratnu silu u BiH. Katolici i muslimani su u tim okolnostima prirodni saveznici (protiv agresije). Ako postoje teorije o zajedničkom podrijetlu (o muslimanima kao cvijeću hrvatstva, Hrvatima muslimanske vjeroispovijesti) i spoznaji o jačanju nacionalnih veza u ratnim okolnostima (primjer je Španjolska koja se nacionalno formirala u maurskim ratovima), ograničenosti muslimansko-hrvatskog sukoba dvojbeno je tko je kontrolirao i uspostavljao odnose.
Interes Bošnjaka (povijesno izloženi srpskom nasilju), interesi Hrvata izrodili su neinteresnim postupcima (koje su uspostavili malobrojni pripadnici dviju etničkih skupina).
Interes britansko-rusko/sovjetsko/ruske antigremanske politike osovine zla je izbjegavanje procesa nacionalnog spajanja muslimana i katolika u zajedničku naciju. Srpski interesi su izdvajanje muslimanskog stanovništva u zasebnu jedinicu izloženu teritorijalnom smanjenju.
Unatoč tim stremljenjima, muslimani će po istraživanju vlastitog podrijetla ustanoviti pripadnost i donijeti odluku o svojoj političkoj sudbini.
Sukobi manjeg intenziteta katolika i muslimana imao je zadaću spriječiti formiranje jedne nacije (a to nije odgovaralo ni katolicima niti muslimanima). Pravoslavcima (time i Rusima) da.
Antigermanska politika.
Potaknuto sjećanjem na uzdolske žrtve ...
Post je objavljen 06.03.2015. u 11:54 sati.