“POSTOJE PONEKAD PREVELIKI ZAHTIJEVI EUROPSKE UNIJE”
Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoja Europskog parlamenta Czeslaw Adam Siekierski, koji je inače Poljak, posjetio je krajem listopada Hrvatsku .Razgovarao je 31. 10. s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom. Istoga je dana u Hrvatskom Saboru u dvorani Josip Šokčević održan okrugli stol na kome je bio glavni govornik o čemu sam objavila tekst na datumu 1.studeni http://agropolitika.blog.hr.
No sada objavljujem završno izlaganje Czeslawa Adama Siekierskog, koje sam snimila, koji u tom govoru, preko prevoditeljice, izriče stavove i informacije o mnogim komponentama i hrvatske i europske poljoprivrede, kao i o administraciji europske unije. Takvi stavovi izrečeni od nekoga drugog bili bi samo želje ili predpostavke – nitko u njih ne bi vjerovao, niti bi ih mogao ozbiljno razmatrati. Ali u slučaju kada to govori predsjednik Odbora za poljoprivredu u parlamentu Europske Unije, to ima svoj značaj i težinu. Te i takve informacije mogu biti razlog za drugačije razmišljanje i nove odluke u hrvatskoj poljoprivredi.
“ Imamo razne mogučnosi suradnje. Istina je takva da previše ima upravljanja administracije sa strane Bruxellesa. Mi svi tražimo pravi put. Poljska je 10 godina u EU, govorim o svojoj državi, a imamo jako puno problema koji nisu riješeni. I to po pitanju ekonomije i problema izravne prodaje . Postoje ponekad preveliki zahtijevi sa strane Europske Unije i ti zahtijevi nisu dobri. S jedne strane imate osječaj da je takva situacija naprimjer u Francuskoj da bi sve funkcioniralo. Tako imate doživljaj da su neki zahtijevi viši i iveći prema novim članicama nego prema starim članicama. Što se tiće programa Libera smatra se da je poljoprivredna politika područje iskorištavanja aktivnosti i suradnje s lokalnim upravama. I bio bih malo prepotentan kada bih htio Vama neke stvari objašnjavati, a mi u Poljskoj imamo s tim velike probleme.Govorio sam o pitanjima klanja životinja. Tu vidimo velike šanse za mala gospodarstva. Europska Komisija se po meni previse upliće u ta pitanja u vezi sa kritikama koje su se vratile iz Bruxellesa u vezi ruralnog razvoja. Neke su države poslale projekte da ranije ispitaju neka pitanja, da kasnije izbjegnu količinu prigovora. Imamo različite vrsta prigovora ponekad je problem s procedurom, ali ponedak ovi ljudi u Bruxellesu htjeli bi da sve ide nekim prečicamaa. O tome sam razgovarao s nekim pduzetnicima i ljudima koji rade u strukturama EU. Iznijeli su elemente inovativnosti. Ali inovativnost ne možemo gledati iz perspective zapada i to prebacivati u Poljsku ili Hrvatsku sredinu. Tu inovacija malo drgačije izgleda nego što izgleda na Zapadu. Početnicima je inovacija i u Hrvatskoj i u drugim zemljama tek prvi korak. I možda je bitno da se ovdije dovode osobe koje rade u strukturama u Bruxellesu, neka oni sami vide kako izgleda situacija u Hrvatskoj, neka oni to dožive. Imati će drugačiji pristup ovim problemima.
Ja sam jučer pričao, nakon što sam razgovarao s Upravom koja je vezana uz poljoprivredu, govoreći o tome da gledam kroz prizmu određene države, da ne bude jedan kriterij prema svima. Trebamo pomagati, a ne sastavljaati zahtijeve koji će samo otežavati. To je još veliki posao u budućnosti za nas. Regionalizacija zajedničke poljoprivredne politike, mislim da je prisutna kod Vas kao i u drugim državama koje traže da se drugi stup daje na raspolaganje regionalnoj upravi, isto tako se događa i u drugim državama. Različito to izgleda. Imamo odgovor i da i ne. Iskustva pokazuju da neke regije još ulažu svoja sredstva i rade dobar program. Drugi i opet skidaju sredstva. Samo znamo koja je različitost naprimjer samo u vašoj državi :imamo brdska područja, imamo otoke, imamo područja gdje se razvija poljoprivrda. Mi moramo voditi razlike, a tu je velika uloga samouprave i to je dobro. Kohezijska politika, politika koja je prošle godine prvi puta prošla 44% koja je nadmašila dio za poljoprivredu. Isto tako ta se politika mora baviti poljoprivredom, jer problem je strukture, problem je poduzetništva. Ruralna područja moraju imati ideju kohezijske politike.
Sve to lijepo zvuć:i regional razvoj, ruralni razvoj. Imamo puno programa u organizaciji gospodarstava, a pnekad ima premalo sredstava za razvoj infrastrukture u ruralnim područjima. Imamo programe koji bi podupirali razvoj te regie u smislu poduzetništva. Podigli bi ruralni razvoja urbanom načinu života. Sve to govorim o uravnoteženom razvoju.
PITANJE ZEMLJE. Mislim da je tu dobar primjer Francuska.Tamo je zemlja u najmu i od susjeda i ugovor mora biti višegodišnji najam. U poljoprivredi ulaganje ne može biti jednogodišnje. Najam mora biti višegodišnji. Imamo takav problem u državi da stožer ima zemlju. Jer kod nas je nadoplata po hektaru. To uzima vlasnik, a trebao bi uzimati onaj tko radi tu zemlju. To je vezano sa radom, a ne sa vlasništvom. I to je veliki problem. Ja znam da je o takvim problemima teško I govoriti, te je problem ponekad teško i dokazati. Zato pitanje najma zemljišta je pitanje jako potrebno i u Hrvatskoj. I to pitanje treba regulirati zakonskim odredbama.
Što se tiče pitanja trgovine, na ta pitanja odgovara EU, jer to pripada nadležnosti EU. I tako vidimo različite reakcije vezane sa krizom, sa embargom. Isto tako govorimo o vanjskim aspektima poljoprivrednog razvoja.To su pitanja za sudjelovanje vaših europralamentaraca u raznim područjima. Svugje se bore za pitanja države. I svugdje u svim odborima bave se i pitanjima poljoprivrede. Isto tako pitanja financiranja EU, tu pitanja dodiruju strukturu poljoprivrede. .Isto tako minjenja se politika nadoplata financijskih pomoći. Nema više nadoplata za proizvodnju . Znaći stvaralo se tako u sedamdesetim godima nadoplata za proizvod, pa su se stvarali troškovi kao što je skladištenje i prodavanje tih dobara. Sad se mijenja ta politika. Budimo iskreni u poljoprivredi je potrebna intervencija. Svjesni smo toga ako uložimo u nove tehnologije, ako uložimo u nove načine obogačivanja zemljišta, mi čemo 10-15% podignuti proizvodnju. Isto tako moramo biti svjesni da imamo povlasticu proizvodnje kao što je kukuruz, što ima utjecajaa na svinjogojstvo i govedarstvo Isto tako ako imamo viška kukuruza više se isplati ulagati u proizvodnju da bi se moglo pomoći ovom dijelu stočarstva. I isto tako pitanje embarga za Rusiju, pitanje trgovine. Nije taj program tako jednostavan. Kada počnemo prodavati, kada domaći proizvod bude na drugim tržištima, opet će biti teška situacija. Naprimjer Poljska, kada nađemo drugog kupca, biti će nama jako teško vratiti se na Rusko tržište , koje će u međuvremenu naći neke druge partnere.. Embargo te krize malo po malo će se prelijevati na države koje su najviše pogođene, prolijevati će se i na druge zemlje .Ova sredstva iz prve tranše za države oštećene embargom malo su iskorištena. Sve će se mijenjati kada se promijeni sitacija u politici.Trebamo promatrati politiku, svjetsku situaciju. Moramo isto tako raditi na senzibilitetu u EU, za ono za što se borimo, da čujemo sobe koje su direktno vezane uz poljoprivredu i da ih uključujemo u rasprave. I dizanje senzibiliteta.Porasla je kompetencija znanja. Raditi ćemo na tome da brže reagiramo jer brža reakcija je isto tako jeftinija reakcija. Mislim da nemožete sebi previse predbacivati da ste previse zanemarili, da ste previše zakasnili, Puno je problema. A mi, mislim na Poljsku, smo već deset godina u EU,u razdoblju priprema imali smo čak više pomoći nego vi. I još uvijek ne možemo se snaći u nekim problemima oko malih i velikih gospodarstva. Isto tako moramo paziti da process koncentracije i konsolidacije koji će se događati, ima neki prirodni ekonomski tijek.
Program lokalnog ekonomskog gospodarernja znaći ako kupujemo proizvode u regiji, onda novac ostavljamo u regiji. Trebali bismo se hraniti proizvodima kojih bar 80% potječe iz regije. Ono što sigurno mogu reći je da moramo smanjiti adminstraciju, moramo uključivati poljoprivrednike u funkcioniranje. Gospođa Marijana (Petir) može potvrditi da o tome govorimo non stop na Odboru. Tako je s pitanjem grininga koje je komplicirano pitanje. Nadam se da ćemo popraviti naše greške. I opet se moramo pripremati. Prije svega moramo govoriti o mnogim stvarima., Jako je bitan dijalog, partnerski dijalog sa svim institucijama EU . I ne na takav način dijalog, kao što smo imali primjer u Poljskoj, kada se minister poljoprivrede malo izvikao na poljoprivrednike na određeni naćin, pa su sada svi uvrijeđeni. Mi zagovaramo pravni dijalog..
Htio sam istaći da je jako bitno da se poljoprivrednici spajaju, udružuju, u proizvođačke organizacije i druge, a za to je potrebno da se izrade instrumenti podrške I tu se treba predano raditi .
Svjestan sam da se nisam referirao na sva pitanja. Bitno je da razmjenjujemo mišljenja. Bitno je što želimo napraviti od malih poljoprivrednih gospodarstaa. Želimo da imaju neki svoj biznis."
RAZGOVARALI JAKOVINA I SIEKIERSKI
Ministar Tihomir Jakovina sastao se 31. listopada u Ministarstvu poljoprivrede, s predsjednikom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoja Europskog parlamenta Czeslawom Adamom Siekierskim. Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede
ministar je rekao predsjedniku Odbora za poljoprivredu europskog parlamenta da je Hrvatska ima ukupno 193.117 OPG-a. Od toga je broj nositelja OPG-a mlađih od 40 godina ima 17.749, a starijih od 65 godina 69.552. U Hrvatskoj do 5 hektara zemljišta obrađuje 114.759 OPG-a, dok ih čak 60% obrađuje do 3 ha.
Sukladno novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, mali poljoprivrednici su, po definiciji na razini EU, gospodarstva kojima se isplaćuje godišnji poticaj u iznosu od 200 do 1.250 eura. „Provedba mjere na razini EU je izborna, što znači da države članice mogu, ali i ne moraju, primijeniti ovaj program, a Republika Hrvatska je osigurala 2% omotnice u iznosu od oko 8,5 milijuna eura, kao poticaj za male poljoprivrednike“ rekao je Jakovina. Dodao je kako se „prema prijedlogu hrvatskog modela potpora, proizvođači dobrovoljno odlučuju da li će sudjelovati u ovom programu ili ne. Ako će sudjelovati, ostvarivat će godišnji poticaj od oko 5.000 kn. Cilj ove mjere je smanjivanje administrativnih troškova jer ta gospodarstva ne podliježu kontroli višestruke sukladnosti.“
Jakovina je napomenuo kako je Hrvatska obilježila Međunarodnu godinu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nizom događaja, okruglih stolova i manifestacija, pri čemu je po prvi put pokrenut Projekt Zlata vrijedan - izbor najboljeg OPG-a koji se pokazao kao jedan od izvrsnih načina promocije i marketinga hrvatske poljoprivrede.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoja Europskog parlamenta Czeslaw Adam Siekierski istakao je kako je važno stvarati pozitivnu klimu za održavanje malih gospodarstava s dodanim vrijednostima, te kako ona nisu konkurencija velikima, već njihova nadopuna. Napomenuo je kako „mali OPG-i moraju biti u fokusu kako resornih državnih institucija tako i jedinica lokalne samouprave, a vrlo je bitno uvjeriti poljoprivrednike koliko je važno udruživanje.“
„Kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. u okviruMjere 6 „Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja“; podmjere 6.3. Potpora za mala poljoprivredna gospodarstva predviđena je potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.
Cilj potpore je pomoć takvim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju da ista postanu komercijalno održiva, što je preduvjet za postizanje konkurentnosti u poljoprivrednom sektoru“, zaključio je Jakovina.
Post je objavljen 11.11.2014. u 06:09 sati.