VREDNOTE ZAŠTIĆENE USTAVOM
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti, 23. listopada u Palači HAZU u Zagrebu održan je okrugli stol o upravnopravnoj zaštiti okoliša na kojem se raspravljalo o sadašnjim i nekadašnjim pravnim rješenjima ovog pitanja te o izazovima koje donosi članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.
Prema informacijama Marijana Lipovca službenika za odnose s javnošću u HAZU, potpredsjednik HAZU i predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić rekao je da se radi o prvom skupu koji HAZU organizira u vezi ustavnopravne zaštite okoliša. Pritom je podsjetio da su očuvanje prirode i čovjekova okoliša vrednote zaštićene Ustavom Republike Hrvatske. Istaknuo je pritom da je pravo na zdrav okoliš ujedno i ljudsko pravo. „Ne može profitabilnost biti razlog da se ne štiti temeljno ljudsko pravo“, kazao je akademik Barbić koji smatra da se Hrvatska nalazi u relativno dobroj poziciji jer može popratiti mnoge stvari koristeći iskustva drugih.
Na skupu je bila i predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec koja je kazala da je danas pravo vrijeme da se razgovara o pravnim, a posebno javnopravnim i ustavnopravnim aspektima zaštite okoliša. Naglasila je važnost članka 69. Ustava koji jamči pravo na zdrav život, državi nalaže da osigurava uvjete za zdrav okoliš te propisuje opće obveze svih da se brinu i skrbe i o zaštiti zdravlja ljudi, i o okolišu, i o prirodi. „To je doista ustavnopravno dostignuće na razini najboljih demokratskih standarda svijeta. Naš Ustav, kada se to poveže još s tim da su priroda i zaštita čovjekova okoliša temeljne vrijednosti ustavnopravnog poretka Hrvatske, doista otvara svijetove. Na nadležnim tijelima državne i javne vlasti kao i na sudovima jest da prepoznaju vrijednosti koje nesebično nudi Ustav i da pokušamo svi zajedno u budućnosti artikulirati u normativnom smislu ono što Ustav zahtijeva, a to je ne samo briga o čovjeku, nego i briga o samom okolišu i o samoj prirodi kao posebnom ekosustavu", rekla je Omejec koja smatra da bi to na konceptualno-vrijednosnoj razini značilo povijesni skok iz antropocentrične paradigme razvitka prema ekocentričnoj. Upozorila je međutim da nema iluzije da je u današnjim uvjetima u kojima se nalazi naše društvo taj skok „koji priziva naš Ustav“ moguće napraviti. „Za to je potrebna promjena pravne svijesti. Sudovi, uključujući Ustavni sud, za taj korak još uvijek nisu osposobljeni. Bila bih presretna kad bismo u cijelosti prihvatili i djelotvorno provodili standarde koje je do danas razvio strasbourški sud", poručila je Omejec.
Doc. dr. sc. Lana Ofak s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o utjecaju pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na upravnopravnu zaštitu okoliša. Rekla je da je primarna zadaća svih nadležnih tijela da tumače i primjenjuju pozitivna pravna pravila u skladu s Ustavom te da je danom pristupanja Hrvatske EU nastala i ustavna obveza svih javnopravnih tijela da primjenjuju pravo Unije. „I to moramo imati u vidu kada ćemo se pokušavati opravdavati zašto ne primjenjujemo europsko pravo", poručila je Ofak.
Prof. dr. sc. Dragan Medvedović, umirovljeni profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, govorio je o razvoju upravnopravne zaštite okoliša u Hrvatskoj i spomenuo Splitski statut koji još 1312. zabranjuje sječu šume na Marjanu i druge primjere iz statuta dalmatinskih gradova koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode. Govoreći o zakonskim rješenjima u samostalnoj Hrvatskoj, upozorio je na prečeste promjene donesenih zakona i na presporo donošenje podzakonskih propisa bez kojih primjena zakona nije moguća. „Od 2005. do danas Zakon o šumama mijenjan je pet puta, dok je Šumski zakon donesen 1852. vrijedio preko 70 godina“, rekao je Medvedović.
Post je objavljen 24.10.2014. u 23:15 sati.