Marketing
101.PAŽANIN - 8.ANTE CAPPO
Predstavljam još jednog paškog muža na stolici Osorskih biskupa za kojeg mons. Blaž Karavanić piše:
Domovina naša jošte slavi,
Mudrog muža, koji se pojavi,
Antu Cappa, plemenitog roda,
U crkvenoj stezi dao ploda.
Biskup Ante Cappo za kojeg mons. Karavanić dalje navodi, da je najvjerovatnije po prezimenu bio Kapović, prilagodivši se latinskom jeziku, promjenio je prezime u Cappo, poradi toga što je bio plemić.
1553. godine izabran je za osorskog biskupa. Ante Cappo bio je osobni prelat pape Klementa VIII. To je papa koji je dao oslikati kupolu crkve Svetog Petra, i urediti veliku dvoranu Klementinu u Vatikanu
Biskup Cappo je stalno boravio u Osoru bez obzira na velike probleme, koja su vladala epidemijom malarije, i kao takav je bio primjer kleru i narodu, te ih tim činom privolio da i dalje borave u gradu.
Po preuzimanju službe, biskup Cappo saziva biskupijsku sinodu te 1533. izdaje dekret o disciplini i posvećenom životu svećenika, a 1534. i zabranu svećenicima da sudjeluju u trgovini pod prijetnjom suspenzije i zabrane slavljenja svete mise.
Za vrijeme svog stolovanja biskup Cappo dvaput je izvršio kanonsku vizitaciju cijele biskupije, a kako bi bolje upravljao biskupijom imenovao je dva generalna vikara, Stefana Petricija za Osor i Giovannija Moscardina za Cres.
Znakovito je spomenuti, da je uz njegovo odobrenje i suglasnost Svete Stolice, redovnice benediktinke prelaze za starog benediktinskog pravila na pravilo sv. Franje. Mogli bismo ustvrditi da je to početak redovnica sv. Franje na ovim našim prostorima.
Biskup Cappo kako navodi povjesničar Bianchi, brinuo se i o građevinama, pa je tako proširio biskupsku palaču i opasao je zidinama, dovršio je atrij biskupskog dvora te u njemu sagradio veliku cisternu, dok je za potrebe katedrale pribavio novu mramorsku krstionicu, te na nju postavio svoj plemićki grb.
Obzirom da je bio već u podmakloj dobi i da se osjećao preslabim da bi upravljao biskupijom, biskup Cappo od pape Julija III. traži da mu postavi biskupa koadjutora i papa mu 2. lipnja 1550. godine za koadjutora imenuje Marca Fedele de Gonzagu iz Mantove.
Danijel Farlati, kao i Bianchi, tvrde da je biskup Cappo preminuo u rodnom Pagu, te da je bio pokopan u zbornoj crkvi. To najvjerojatnije nije ispravna tvrdnja. Da je mons. Cappo preminuo u Pagu, zasigurno bi bio uvršten u knjigu godova, dok njegova smrt tamo nije zabilježena.
Post je objavljen 14.03.2014. u 17:11 sati.