Marketing
Na putu prema dolje
Pie: Jagoda Radoji
Kada je prije dva dana na konferenciji za novinare u Hrvatskoj narodnoj banci guverner eljko Rohatinski predstavio Projekciju monetarne politike za 2012. godinu, osim to je javno izgovorio neto to veina koliko-toliko upuenih u hrvatsku privrednu situaciju dobro zna, iskazao je odlian osjeaj za tajming. Rohatinski je progovorio o dva mogua scenarija: prvi, da nova Vlada krene u fiskalnu konsolidaciju prema ranije donesenom Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, koji predvia smanjenje rashoda za 1 posto BDP-a, za oko est milijardi kuna, i drugi, koji predlae HNB, a kojim bi se rashodi smanjili za 9 milijardi kuna. S obzirom na rapidno pogoranje dravnih financija od 2008. do 2011, dug ope drave poveao se s 29,2 posto na 45,1 posto BDP-a (ako se pridoda i dug HAC-a dravni dug poveao se s 33,9 posto na 51,2 posto BDP-a). Iz toga proizlazi neto notorno: fiskalna konsolidacija koji predvia zakon ne bi bila efikasna jer bi javni dug nastavio rasti i poveao bi se sa 51 posto BDP-a s kraja 2011. na 59 posto u 2012., a to se u Evropskoj uniji smatra granicom za odrivi javni dug neke zemlje. Ili, kako je to efektno saeo guverner Rohatinski: ili e se rashodi smanjiti za 9 milijardi, sa 122 na 115 milijardi, ili e Hrvatska zavriti kao Grka.
Hrvatska e ove godine ostvariti privredni rast od 0,6 posto. Malo je vjerojatno da e u bliskoj budunosti doi ak i do umjerenog rasta: sljedee godine privreda bi trebala porasti za 0,8 posto, a 2013. godine 1,2 posto. U meuvremenu su sniene prognoze o privrednom rastu Hrvatske u odnosu na proljee ove godine. (Evropska komisije je, primjerice, jo u maju 2011. prognozirala ovogodinji rast na 1,1 posto, a sljedee godine 2 posto). Iako se inilo da su privredne aktivnosti dotakle dno u prvoj polovici 2011, kada je pad BDP-a iznosio osam posto u odnosu na predrecesijsko razdoblje, nije vjerojatno da e doi ak i do umjerenog rasta privrede u bliskoj budunosti.
Hrvatska privreda je u prvom kvartalu ove godine bila u recesiji, dok je u drugom i treem kvartalu porasla za 0,8 posto. Kapitalne investicije su daleko od oporavka, a graevinski sektor ne pokazuje nikakve znakove obrata od negativnog trenda. Industrijska proizvodnja je smanjena 4,4 posto u odnosu na prolu godinu i trend se nastavlja. Turizam je, s druge strane, dao znatan doprinos privredi, budui da je broj dolazaka stranih turista povean za 7,6 posto. Povjerenje investitora doivjelo je snaan udarac tokom recesije i trebat e neko vrijeme za oporavak. Kao pozitivna strana, oekivani ulazak u EU sredinom 2013. godine, trebao bi osigurati poticaj za investicijske aktivnosti tokom narednog razdoblja. Inflacija bi sljedee godine trebala pasti na 1,5 posto s 2,2 posto koliko je zabiljeeno u rujnu, a 2013. trebala bi se poveati na 1,7 posto. Proraunski deficit ove bi godine trebao porasti na 5,5 posto s 4,9 posto prole godine. Sljedee godine trebao bi pasti na 5,4 posto te na 5,2 posto 2013. godine. Predvia se da e dug ope drave porasti s 41,2 posto s kraja 2010. godine na 53,8 posto krajem 2013. godine.
Nezaposlenost se ove godine predvia na 13,6 posto, dok bi se sljedee godine trebala lagano smanjivati na 13,2 posto i 12,4 posto 2013. godine. Tokom ove i sljedee dvije godine domaa potranja postupno zamjenjuje izvoz kao instrument rasta BDP-a. Izvoz roba i usluga e se, prema prognozama, poveati 0,9 posto u 2011. godini, sljedee godine izvoz bi trebao porasti 2,5 posto, a 2013. godine 4,5 posto. Uvoz e se ove godine smanjiti za 2 posto, sljedee godine e porasti za 1 posto, a 2013. godine predvia se porast od 5 posto. Manjak u bilanci tekuih plaanja ove e godine biti 1,2 posto BDP-a, sljedee godine predvia se smanjenje na 0, 6 posto, a u 2013. novi rast na deficita na minus 1,4 posto. Iako je bankarski sektor pokazao otpornost tokom oteanih uvjeta proteklih godina, najnovije turbulencije na meunarodnim financijskim tritima mogle bi postati izazovom za hrvatske banke u stranom vlasnitvu, a ouvanje financijske stabilnosti e biti kljuno za oporavak realne privrede. Pogoranje financijskih uvjeta za strane banke koje su vlasnice glavnih hrvatskih banaka vjerojatno e takoer rezultirati manje povoljnim kreditnim uvjetima za kuanstva i privredu.
to bi se dogodilo da vlast ne poslua Rohatinskog, nije teko predvidjeti: fiskalni deficit bi s 6 posto skoio na preko 7 posto, a javni dug bi 2014. doao na 75 posto BDP-a, a to ve slii na grki scenarij ali na neto niim razinama. Ako ne uinimo nita, stvari e biti jo gore. Imamo ansu promijeniti negativnu praksu koja traje godinama, zakljuio je Rohatinski. Da veselje bude kompletno pobrinula se Svjetska banka svojom prognozom po kojoj e Hrvatska opet ui u recesiju, s padom BDP-a za jedan posto.
Post je objavljen 19.12.2011. u 14:46 sati.