Marketing
Kratka povijest keramike (1.dio)
Svaki keramiki predmet posjeduje svoju priu, a mnoge od njih stare su i vie tisua godina. Te prie govore nam o nainu ivota ljudi u vremenima u kojima su nastale, o mjestu na kojem su nastale, nainu na koji su nastale i istovremeno nas podsjeaju na prolaznost ljudskog ivota i promjenu svijeta u kojem ivimo. Podsjeaju da sve ima svoj poetak i svoj kraj.
Neke od tih pria sadre ljubav, neke nadanja ili strast, patnju, suze, smijeh, elje, ivot, a neke smrt, mrnju i ratove. To su prie koje ekaju da budu ispriane.
U njima je vrijeme koje je stalo, u njima je prolost koja ne moe biti izbrisana, u njima je duh stvaraoca koji je vjean.
Povijest keramike zapoinje jo u starijem kamenom dobu (Paleolitik razdoblje od prije oko 2 000 000 god.pr.n.e. do 10 000 god.pr.n.e.) i to u vrijeme prvih hominida.
Zahvaljujui neunitivoj prirodi keramike, pronaene su figure iz tzv.Paleolitske umjetnosti (od otprilike 32 000 do 11 000 god.pr.Krista). Mali kipii ena s naglaenim bokovima i grudima, tzv. Venere, uglavnom su bile pravljene iz kosti, kamena, rogova ivotinja i gline. Nagaa se da su se koristile u magijske svrhe i da su poticale plodnost.
Jedan od najstarijih takvih pronalazaka je Vjestonicka Venera, stara oko 25 000 godina. Napravljena je iz peene gline, a pronaena je u Donjim Vjestonicama u ekoj.
Iz istog razdoblja potjee i Willendorfska Venera. Ova je figura pronaena 1908 godine u Willendorfu u Donjoj Austriji, a napravljena je od vapnenca.
Willendorfska Venera
Tek je u mlaem kamenom dobu, Neolitiku (8 000 god.pr.n.e do 2 000 god.pr.n.e.), ovjek poeo izraivati posude od gline.
Ljudi su se bavili lovom, a da bi taj ulov spremili, morali su napraviti posudu. U poetku su koristio posude od prua, a s vremenom su shvatili da je ta posuda vra ako ju oblijepe zemljom. Nakon to su otkrili vatru, doli su do spoznaje da pru u dodiru s vatrom izgori, a da zemlja postaje tvra, postojanija i trajnija, te se vie ne moe vratitit u prvobitno, plastino stanje.
ini se kako je jo prapovijesni ovjek imao potrebu za umjetnikim izraavanjem, pa je svoje uporabne predmete uskoro poeo i ukraavati ubadanjem ili urezivanjem razliitih oblika. Ti oblici bili su nalik ornamentima koji ne nalikuju niemu u prirodi, pa se smatra da je to bio poetak apstraktne umjetnosti.
Neolitika se umjetnost prvi puta javlja na Bliskom Istoku Palestini, Siriji, Egiptu i jugoistonoj Turskoj, a kasnije se putevima Sredozemlja i Podunavlja iri na cijelu Europu.
4000. 3500. God.pr.n.e. u Prednjoj Aziji, uz Eufrat i Tigris, prostire se Mezopotamija, gdje se razvila kultura Asirije i Babilonije, jedna od najveih umjetnosti staroga vijeka. Ti su narodi stvorili klinovo pismo, a upravo su od gline stvarali valjke koji bi, polusuhi, bili pogodni za pisanje.
Glazirani reljefi pronaeni su na zidovima palaa u Babilonu i Susi, ujedno i najpoznatija djela svjetske umjetnosti.
Uz dolinu rijeke Nil protee se Egipat, a prvo lonarsko kolo pojavljuje se upravo na ovom podruju i to oko 3200 g.pr.n.e. To nam dokazuju mnogi keramiki predmeti pronaeni u egipatskim piramidama i zidnim slikama koje prikazuju egipatske lonare kako rade na lonarskom kolu.
Otok Kreta 2000 god.pr.n.e. bila je sredite minojske kulture. Iz toga doba pronaene su oslikane vaze koje se smatraju kulturnim inventarom tog razdoblja kao i cijele povijesti umjetnosti.
Iz tog razdoblja poznate su vaze kamares, nastale oko 1850. 1700 god.pr.n.e. Napravljene su od fine gline, ukraene ivim bojama i spiralnim linijama.
Kamares vaza, 1850.-1700.god.pr.n.e., nazvana po selu i spilji na planini Ida u Grkoj
Jedna od neizostavnih i najveih kultura svjetske umjetnosti, pogotovo keramike, zasigurno je umjetnost daleke Kine. Neolitsko lonartvo od 7000.god.pr.n.e. do dinastije Shang (1200.-1027. God.pr.n.e.) odaje neke slinosti s kretsko-mikenskom kulturom, iz ega moemo pretpostaviti da je postojao paralelizam u razvoju neolitskih civilizacija.
U razdoblju est dinastija (265.-589.g) istie se grobna keramika oslikana crvenom, crnom i bijelom engobom. Za vrijeme dinastije Tang (618.-906.g) koriste se lako taljive olovne glazure i sgraffito tehnika oslikavanja ( o ovoj e tehnici biti govora u jednom od slijedeih tekstova).
Za vrijeme dinastije Ming (1368.-1644.g.) keramika obiluje bojom, a od ukrasa su esti motivi riba, zmajeva itd.
Zmaj je u Kini simbol dobrote, a boje takoer imaju svoje znaenje uta oznaava mo i snagu, zelena i modra vjeni mir, crvena veselje i sretan ivot, bijela alost, a crna unitenje...
Glazba: David Garrett - Nothing else matter
Post je objavljen 02.12.2011. u 10:03 sati.