Piše Bojan Klima
Grčka dužnička kriza i europski odgovor na nju nude možda i neke pouke za Hrvatsku koja se sprema za članstvo u Europskoj uniji.
Kako piše poslovni analitičar New York Timesa, nakon ove krize 'iz korijena će se promijeniti priroda europske vlasti.' Ili će najveći dio kontinenta postati neka vrst federacije, sa zajedničkom fiskalnom politikom i znatnim sužavanjem državne suverenosti mnogih zemalja, ili će se pak cijeli projekt euro-jedinstva raspasti sa ozbiljnim gospodarskim i financijskim posljedicama za sve.
No, kako se čini, europske je čelnike ovaj tjedan najviše, zapravo, preplašila mogućnost izravne demokracije, odnosno referenduma o međunarodnom sanacijskom planu za Grčku, koji je najavio premijer George Papandreou.
Dobar dio Europe i svijeta bio je u šoku – 'kako se Papandreou uopće usudio to učiniti?'
Iako se grčki premijer pokazao kao nepouzdan partner za pregovore – referendum je najavio tek nakon što je sanacijski program nakon mukotrpnih pregovora u Bruxellesu bio usvojen – tko može prigovoriti ideji da bi se o budućoj drakonskoj štednji i rastu poreza možda ipak trebali izjasniti i oni koji će sve to osjetiti na svojoj koži, sami Grci?
Pod snažnim pritiskom europskih kolega, pogotovo predsjednika Francuske Nicolasa Sarkozyja i njemačke kancelarke Angele Merkel, premijer Papandreou je odustao od referenduma.
Europska je komisija prije tjedan dana navijestila da 'nema šanse' da se Grčka jednostrano povuče iz euro-zone. Nakon Papandreuove najave referenduma, Ateni su prijetili 'izbacivanjem' iz euro-zone.
Kako je napisala Janet Daley u britanskom Daily Telegraphu, jedna je suverena država tako svedena na 'status sličan sovjetskom satelitetu koji se mora podvrgnuti diktatu jačega'.
Post je objavljen 04.11.2011. u 20:53 sati.