1. SRCE (cor,cordis) - mišićna pumpa koja izbacuje krv u
žilni sustav pod određenim tlakom
2. VENE (venae) - krvne žile koje dovode neoksigen.krv
iz tijela u srce
ARTERIJE (arteriae) -krvne žile koje odvode krv iz srca u
tijelo i kroz njih uglavnom teče
oksigenirana krv
KAPILARE - vlasaste krvne žile koje u tijelu tvore
bogat splet kapilarne mreže,R = 8mm
3. KRV - lat. sanquis
grč. haima
crvena tekućina koja kola kroz tijelo
oksigenirana krv 97 % kisika
(zasićena kisikom)
neoksigenirana krv 70 % kisika
(nezasićena kisikom)
POLOŽAJ SRCA U TIJELU
- u thoraxu
- 1/3 desno u thoraxu,2/3 lijevo u thoraxu
- u mediastinumu (sredogruđu,sredoprsju)
- iza sternuma,ispred vertebrae cervicales
- leži na diaphragmi između pulmo dexter i pulmo sinister
- teži 350 grama
VANJSKI IZGLED SRCA
a) BASSIS CORDIS,CORONA CORDIS - baza srca,
srčana kruna (gore,nazad,desno)
b) APEX CORDIS - srčani vršak (dolje,naprijed,lijevo)
c) prednja,stražnja,donja stijenka
GRAĐA STIJENKE SRCA
Pericard (osrčje) - vezivna serozna (vlažna,sjajna,glatka)
vrećica građena od 2 lista (endocard,
epicard)
- između 2 lista pericarda je tanki
sloj tekućine
- ima zaštitnu funkciju da pri radu
srca i pluća smanji trenje
1. endocard = unutarnji sloj
2. miocard = srčani mišić (odgovoran za kontrakcije)
3. epicard = vanjski sloj
UNUTARNJI IZGLED SRCA
4 šupljine: ATRIUM DEXTER (desni atrij)
ATRIUM SINISTER (lijevi atrij)
VENTRICULUS DEXTERUM (desni ventrikl)
VENTRICULUS SINISTERUM (lijevi ventrikl)
3 pregrade:
1 SEPTUM CORDIS
- uzdužna cjelovita pregrada
- proteže se od bassis cordisa do apex cordisa
2 poprečne pregrade
- nalaze se između desnog atrija i ventrikla i
lijevog atrija i ventrikla
- necjelovite pregrade koje sadrže ušća
OSTIUM ATRIOVENTRICULARE DEXTER
(desno atrioventrikularno ušće,desno AV-ušće)
OSTIUM ATRIOVENTRICULARE SINISTER
(lijevo atrioventrikularno ušće,lijevo AV-ušće)
Desno AV-ušće
- sadrži ventil
- VALVULA TRICUSPIDALIS (trolisni zalistak)
Lijevo AV-ušće
- VALVULA BICUSPIDALIS ili VALVULA MITRALIS
(dvolisni zalistak)
Zadaća zalistaka na AV-ušćima je da omogućavaju protok
krvi iz atrija u ventrikle i onemogućavaju vraćanje krvi
u atrije.
Arterijska ušća = ušća na izlazu arterija iz ventrikla
Na njima su polumjesečasti zalisci (VALVULA SEMILUNARES).
Iz desnog ventrikla --> a. pulmonales (plućna arterija)
- neoksigenirana krv
Iz lijevog ventrikla --> aorta - oksigenirana krv
U desni atrij --> vena cava superior (gornja šuplja vena)
vena cava inferior (donja šuplja vena)
U lijevi ventrikl --> venae pulmonales (3-5 plućnih vena)
MALI (PLUĆNI) KRVOTOK
desni ventrikl (neoks.) --> a. pulmonales --> pulmones
--> v. pulmonales (oksig.) --> lijevi atrij
* neoksigeniranu krv oksigenira
VELIKI (SISTEMSKI) KRVOTOK
lijevi ventrikl (oksig.) --> aorta --> grane aorte po
cijelom tijelu (neoks.) --> v. cava superior et inferior
--> desni atrij
* hranjive tvari i tijelo opskrbljuje kisikom
SRCE ima 2 krvotoka:
1. FUNKCIONALNI - opskrbljuje tijelo
arteria pulmonales i aorta
2. NUTRITIVNI - opskrbljuje srce
arteriae i venae coronariae
FIZIOLOGIJA SRCA (SRČANOG RADA)
Provodna srčana muskulatura
PROVODNA SRČANA MUSKULATURA su specijalizirana
mišićna vlakna koja stvaraju i prvovode živčane podražaje
uzduž radne muskulature (miocarda).
1. SA-čvor (SINUSATRIALNI ČVOR)
- autonomni centar
- 1 × 2 cm izbočenje na stražnjoj stijenci desnog atrija
- stvara i odašilje živčane impulse (podražaje)
određenim ritmom
- frekvencija kojom SA-čvor šalje te živčane podražaje
- 72/min. u mirovanju kod odrasle osobe
- granične vrijednosti 60-80/min. u mirovanju
- 120-130/min. u mirovanju kod novorođenčeta
- tahikardija kod odrasla čovjeka
- PATOLOŠKA/PATOGENA STANJA
- bradikardija < 60,usporeno
- tahikardija > 80,ubrzano
2. N - čvor (NODALNI ČVOR)
3. Hisov snop
Grane Hisovog snopa
4. Autonomni sustav unutar srca
- određuje način i brzinu širenja živčanog podražaja
- srce je inervirano i živčanim vlaknima vegetativnog
živčanog sustava
SIMPATIKUS - ubrzava rad srca
PARASIMPATIKUS - usporava rad srca
- antagonisti
SRČANI RAD je pravilna izmjena sistola i dijastola,atrija i
ventrikala,dok su atriji u sistoli,ventrikli su u dijastoli
i obrnuto.
SISTOLA - kontrakcija i pražnjenje krvi
DIJASTOLA - opuštanje i punjenje krvlju
Dok su atriji u dijastoli AV ušća su zatvorena.
Dok su ventrikli u sistoli AV ušća su otvorena.
SISTOLIČKI VOLUMEN SRCA
- količina krvi koju ventrikl izbaci u aortu za vrijeme
jedne sistole
- iznosi 70 ml
MINUTNI VOLUMEN SRCA
- količina krvi koju ventrikl izbaci u aortu za
vrijeme jedne minute
- 70 × 40 = 4 900 ml ---> 5 L
- u tijelu krvi imamo onoliko koliko iznosi minutni
volumen srca (5 L)
ARTERIJSKI TLAK - arteria brachialis,arteria cubitalis
a) SISTOLIČKI TLAK
- tlak-sila pod kojom lijevi ventrikl izbacuje krv u
aortu i njezine grane
- mjerimo ga na arterii brachialis u mirovanju
- 120 mm/Hg (milimetara stupca žive)
- granična vrijednost je 135 mm/Hg
b) DIJASTOLIČKI TLAK
- tlak krvi u arteriji dok je lijevi ventrikl u dijastoli
- ne pada na 0 zbog mogućnosti arterija da se
sužavaju (VAZOKONSTRIKCIJA)
- prilagođavaju se smanjenoj količini krvi u
njima (80 mm/Hg)
VAZOKONSTRIKCIJA - suženje krvnih žila
VAZODILATACIJA - širenje krvnih žila
GRAĐA ARTERIJA I VENA
Arterije i vene imaju 3 osnovna sloja
1. endotel = gladak,sjajan (vrsta epitelnog tkiva)
2. mišićni sloj = glatko mišićno tkivo (vazokonstrikcija,
vazodilatacija)
3. adventitia = vezivni sloj (povezuje krvnu žilu s okolnim
organima)
RAZLIKE U GRAĐI ARTERIJA I VENA:
1 mišićni sloj kod arterija je deblji i sadrži više
mišićnih i elastičnih vlakana
2 vene imaju zaliske koji strše u lumen (šupljinu)
vena i omogućavaju tok krvi samo i uvijek u
jednom smjeru,a to je prema srcu
AORTA - najveća i najduža arterija u tijelu
- dugačka je 50 cm
Dijelovi aorte:
UZLAZNI KRAK (aorta ascedens)
LUK AORTE (arcus aorta)
SILAZNI KRAK (aorta ascedens)
AORTA THORACALIS
AORTA ABDOMINALIS
- račva se na 2 grane kod linee
terminalis
AORTA ILIACA COMMUNIS DEXTRA
AORTA ILIACA COMMUNIS SINISTRA
- daje svoje grane za organe pelvisa
Sa ARCUSA AORTE odlaze grane za glavu,vrat i ruke.
A. CAROTIS COMMUNIS
- žila kucavica
- pogodna za palpaciju
AORTA THORACALIS daje grane za pulmones,musculi
intercostales i ostale organe u thoraxu.
AORTA ABDOMINALIS daje parne i neparne grane za
organe abdomena.
Parne grane - bubrezi,nadbubr. žlijezde,gonade
Neparne grane - hepar,splen (lien),gaster
(ventriculus),intestinum tenuae,
intestinum crassum,mokraćni
mjehur
VENSKI SUSTAVI
sustav venae cavae superior et inferior
- u desni atrij nose neoksigeniranu krv
sustav venae coronariae
- iz srca nose neoksigeniranu krv
sustav venae pulmones
- oksigeniranu krv nosi u lijevi atrij
sustav vene porte (vene vratarice)
- skuplja krv bogatu hranjivim tvarima iz probavnog
sustava,odvodi je u jetru kojoj će ostaviti hranjive
tvari
- putem jetrenih vena iz jetre odlazi u venu cavu
inferior (donju šuplju venu) odmah ispod diaphragme
KAPILARNA MREŽA U FUNKCIJE
KAPILARNE MREŽE
Kapilarna mreža ima 4 funkcije:
ANATOMSKA FUNKCIJA:
1) povezuje arteriole i venule (najtanje ogranke
arterija i vena) u zatvoreni sustav kojim kola krv
FIZIOLOŠKE FUNKCIJE:
1) izmjena plinova između krvi i stanica
2) izmjena hranjivih i štetnih tvari između krvi i stanica
3) rezervoar krvi
Veliki rezervoari krvi u tijelu: 1) KAPILARNA MREŽA
2) JETRA (hepar)
3) SLEZENA (splen,lien)
KRV - crvena viskozna tekućina,
slanog okusa,5 L u tijelu čovjeka
Sastav krvi:
a) KRVNA PLAZMA - bistra žućkasta tekućina dobivena
centrifugiranjem krvi
Sastav krvne plazme:
1) ANORGANSKI DIO
voda (90%)
soli (NaCl)
2) ORGANSKI DIO
proteini (albumini,globulin,fibrinogen)
šećeri (glukoza)
masti (više masne kiseline,kolesterol,trigliceridi)
produkti metabolizma (urea,kreatinin)
ALBUMINI - koloidno-osmotski tlak
- sprječava istjecanje krvi iz žila
GLOBULINI - a,b,g - specifična AT (antitijela koja
se bore protiv antigena - strane tvari)
FIBRINOGEN - protein koji sudjeluje u koagulaciji krvi
- nastaje u jetri
Svi krvni proteini nastaju u jetri osim g-globulina!
Centrifugiranje krvi je razdvajanje tekućeg dijela krvi od
staničnog dijela,pri čemu se talože sve krvne stanice.
Krv
Krvna plazma - nastaje centrifugiranjem krvi
Krvni serum - nastaje oduzimanjem fibrinogena iz
krvne plazme,pa onda krvni serum
nazivamo defibrinizirana krvna plazma
koja se ne može zgrušavati
Sedimentacija je taloženje krvnih stanica u epruveti ako u
krv dodamo neku antikoagulacijsku tvar.
Normalne granice sedimentacije - 15 mm
Iznad 15 mm normalno je u trudnoći,za vrijeme
menstruacije i po noći,sve ostalo su patološka stanja.
Sedimentacija je objektivan simptom kod provjeravanja
neke bolesti.
b) KRVNE STANICE
1) ERITROCITI (4,5 - 5 × 10 (12)exp/L krvi)
- bikonkavne pločice bez jezgre
- promjera 8 mm
- vijek im je oko 120 dana (4 mjeseca)
- sadrži hemoglobin + bjelančevine
- hemoglobin - sadrži željezo
- daje krvi crvenu boju
- Fe + globin
- funkcije: - transport plinova (O2 i CO2)
- regulacija acidobazne ravnoteže
- pH krvi - 7,35-7,45 (strogo neutralno)
ERITROPOEZA je proces dozrijevanja eritrocita uz
prisutstvo: a) bubrežnog hormona - eritropoetina
b) vitamina B-12
c) Fe (rezervoar željeza je u jetri)
CO2 se prenosi u 80% slučajeva otopljen u krvnoj
plazmi (u obliku bikarbonatnog jona),a ostatak je
vezan za eritrocite.
O2 se prenosi najčešće pomoću eritrocita,a u malom
postotku u krvnoj plazmi.
2) LEUKOCITI (6 × 10 (9)exp/L krvi)
- prave krvne stanice
- R = 8 - 15 mm
- vijek leukocita je 1-2 tjedna
DKS (diferencijalna krvna slika) je broj pojedinih
leukocita na ukupno 100 leukocita.
GRANULOCITI
- granulirana citoplazma,
- segmentirana jezgra
NEUTROFILNI
- ima ih 60% u DKS
- ne primaju boje
EOZINOFILNI
- ima ih 2-4% u DKS
- boje se crveno
BAZOFILNI
- ima ih 0-2% u DKS
- boje se plavo
Svojstva leukocita --> u obrani tijela od patogenih
mikroorganizama,njihovih toksina i svih antigena
LEUKODIJAPEDEZA - svojstvo leukocita da može
iz krvne kapilare izaći u stanice i tkiva
KEMOTAKSIJA - svojstvo leukocita da na temelju
kemijskih tvari koje luči mikroorganizam zna gdje
će izaći kroz stijenku kapilara
FAGOCITOZA - svojstvo leukocita da može uvući u
svoju citoplazmu patogeni mikroorganizam i
razgraditi ga svojim enzimima
3) TROMBOCITI (300 × 10 (9)exp/L krvi)
- najmanje krvne stanice
- promjera su 2 - 3 mm
- sudjeluju u procesu koagulacije krvi
HEMOSTAZA je proces održavnja krvi u tekućem
stanju unutar krvotoka i zaustavljanje krvi pri
oštećenju krvnih žila.
Urođeni mehanizmi hemostaze:
a) kontrakcija krvnih žila
b) stvaranje trombocitnog čepa (trombociti
postaju ljepljivi uz oštećenu krvnu žilu)
c) stvaranje koaguluma (krvnog ugruška) je
složeni proces koji se odvija uz više činitelja
koagulacije (trombocit,fibrinogen)
U zgrušavanju krvi sudjeluju:
- trombociti
- fibrinogen
- 12 proteina
HEMATOPOEZA je proces stvaranja i dozrijevanja
svih krvnih stanica u krvotvornim organima i tkivima.
Mjesta odvijanja hematopoeze:
1) KOŠTANA SRŽ (medulla ossium)
2) SLEZENA (splen,lien)
3) LIMFNE ŽLIJEZDE (glandulae lymphaticae)
4) PRSNA ŽLIJEZDA (thymus)
KRVNE GRUPE
- podjela prema: AB0 sustavu
Rh sustavu
1) AB0 sustav krvnih grupa
KRVNA GRUPA AGLUTINOGEN AGLUTININ
(membrana eritrocita) (krvna plazma)
A A antiB
B B antiA
AB A,B //
0 // antiA,antiB
- krvna grupa 0 ne smije primati krvne grupe A,B i AB krvne grupe
zato što ima antitijela protiv svih aglutinogena
- krvna grupa AB može primiti krvne grupe A,B i AB
- najviše krvnih grupa u svijetu je 0
- najmanje krvnih grupa u svijetu je AB
Krvne grupe u Republici Hrvatskoj:
krvna grupa A - 43 %
krvna grupa 0 - 34 %
krvna grupa B - 16 %
krvna grupa AB - 7 %
Transfuzijom krvi može se primiti samo kompatibilna
(istovjetna) krv tj. 0 ide 0,A ide A i B ide B.
2) Rh sustav
Rh+ 80 - 85% ljudi ima rezus faktor (protein na
membrani eritrocita)
Rh- 15 - 20% ljudi nema rezus faktor
Banke krvi - 1 - 2 puta godišnje se sprema krv u banke
- u slučaju bolesti ili prometne nesreće
- u banke krvi krv mogu spremiti samo osobe
boljeg materijalnog statusa
Krv može trajati 3-4 mjeseca - 1 godinu.
Transfuzijom krvi se danas daje samo preparat tj. konzervans,a
ne cjelovita krv (to je najčešće 0-)
- ne daje se koncentrat trombocita
- daje se smrznuta,umjetna krvna plazma
- daju se derivati krvi koji su dobro pripremljeni da ne bi
izazvali alergijsku ili imunološku reakciju
0- dobiva 0+ za prvi put tijelo će stvoriti antitijela,a ako se
drugi put 0- da 0- doći će do aglutinacije (sljepljivanja
eritrocita) te u konačnici do smrti.
U trudnoći organizam Rh- majke stvara antitijela za Rh+ krvnu
grupu koju može imati dijete.Pošto dijete hranjive tvari u
trudnoći dobiva transportom u majčinoj krvi moguće je da se
pomiješaju Rh- i Rh+ te u najgorem slučaju majka može naškoditi
nerođenom djetetu.
Post je objavljen 10.04.2011. u 17:10 sati.