b. Da li je Isus pogubljen u petak ili u sredu?
Provizorno itajui novozavetne evanelske izvetaje da se nazreti da je po Kvartusu Isus pogubljen u petak a po tzv. sinoptiarima u etvrtak. Meutim ako je Gospod vaskrsao u nedelju, odnosno neto pre nedeljnog svanua, kako se vreme Isusovog poivanja u grobu od petka/etvrtka moe uklopiti u njegovu najavu da e biti mrtav tri dana i tri noi (koju daje farisejima koji su traili znak Mesije od Njega): Zli i preljubotvorni narataj trai znak, i nee mu se dati znak osim znaka proroka Jone. Jer kao to je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noi, tako e biti i Sin oveiji u srcu zemlje tri dana i tri noi. ('Matej', 12:38-40; cp.: 'Jona', 2:1). Ako Isus nije tri dana i tri noi pre Vaskrsnua poivao u grobu od telesnog kamena, onda je On obmanuo ne samo fariseje ve i Svoje sledbenike. Jer i njima On slino ukazuje, tako se u 'Evanelje po Marku, 8:31 prezentuje: I poe ih uiti da Sin oveiji mora mnogo da postrada i da bude odbaen od stareina, prvosvetenika i knjievnika, da e ga ubiti i posle tri dana e vaskrsnuti (v.: 9:31; 'Matej', 27:63). Mislei na hram svoga tela podozrivim Judejcima Isus ukazuje: Sruite ovaj hram, pa u ga za tri dana podii. ('Jovan', 2:19)
Stari Jevreji, kao i Rimljani, dan su delili na dvanaest asova; sam Isus kae: Zar nema dan dvanaest asova? ('Jovan', 11:9) No, koju su delili na etiri strae, takoe je imala 12 asova. Dakle, kada Isus kae da e u krilu zemlje Njegovo telo provesti tri dana i tri noi (dua je naravno za to vreme sila u Had, onostrano kraljevstvo mrtvih, gde je posvedoio Sebe 'Dvanaestorica', 96:19), On nedvosmisleno misli na 72 asa (cp.: 'Postanak', 1:4-13); karakteristino je da je Isus imao 72 uenika.
Ako je Isus vaskrsao u nedelju pre svanua, da bi Njegovo telo poivalo u grobu tri dana i tri noi on je jo u sredu morao biti raspet; znamo da je Svoje poslednje rei na krstu izgovorio u devetom asu dana (tri posle podne); 'Evanelje po svetoj Dvanaestorici' nas izvetava da je u grob poloen oko devet sati uvee (u nau sredu, jevrejski etvrtak, s obzirom da je njima dan poinjao zalaskom sunca): ... A bee oko poetka druge strae kad oni sahranie Njega, zbog judejskog dana pretspreme, ... (83:4) Ukazuje se da je Hrist Boiji u sredu, u polovinu sedmice, kako je proroanstvo najavljivalo, bio pogubljen: Naime, ovo se dogodilo da se ispune Pisma: 'Nijedna njegova kost nee biti slomljena', i jo jedno: 'U sredini sedmice Mesija e biti smaknut.' (82:32; cp.: 'Danilo', 9:24-27) Dakle, Isusovo telo je u kamenom grobu zasigurno poivalo najmanje tri dana, najmanje 72 asa: od 21 h srede do 21 h subote.
A za ene iz Isusove pratnje koje su svetiljkama razgledale gde je i kako je Isus sahranjen, izvetava se: ... Vratie se, i mirovae, budui da je v e l i k i d a n; a po taj dan kupie i pripremie mirise i pomasti, i saekae svretak sabata. (83:7) Miro za pomazanje pokojnika ene nisu mogle kupiti ni u subotu (jer tada trgovine nisu radile), ni u etvrtak, koji je i po Kvartusu (19:14.31) bio veliki dan (jer taj etvrtak je bio jedan od sedam godinjih sabata; cp.: 'Levitska', 16:31, 23:24, 16:31, 23:15.39.26-32, i 23:26-32), ve samo u petak. Vidimo, dakle, da su dva razliita sabata (cp.: 'Matej', 28:1 A posle sabat, ... Ops de sabbtMn; sabbatMn je imenica u genitivu mnoine) jedan godinji a drugi sedmini, pali u intervalu izmeu Isusove smrti i Njegovog vaskrsnua u prvi sedmini dan.
Post je objavljen 08.10.2010. u 22:19 sati.