Marketing
Neobični poslovi kojima će se baviti buduće genracije
Neobični poslovi kojima će se baviti buduće generacije
Hrvati bi u bliskoj budućnosti htjeli proučavati klimatske promjene, operirati nanorobotima i raditi na uzgoju ljudskih organa iz inkubatora
06:30 | 26.04.2010. | Piše: Nika Borovac
S vaše desne strane u daljini vidite krater Zeno, mogla bi postati uobičajena rečenica svemirskih vodiča koji turiste upoznaju sa svim čarima Mjeseca, jednim od najtraženijih poslova budućnosti, predviđaju u tvrtki Fast Future. Na zahtjev britanske vlade ta je tvrtka istražila mogućnosti poslovnog tržišta u idućih dvadeset godina. Uz navedena zanimanja, nagađa se kako će porasti potražnja za stručnjacima koji će sudjelovati u proizvodnji organa (s obzirom na moderan tempo života, sigurno će ih nedostajati), a trebat će i specijalisti za nanomedicinu, koji će obavljati precizne, danas gotovo nezamislive operacije. Odabir računalnog usmjerenja isplatit će se budućim organizatorima virtualnog života jer će dio ljudi većinu života provesti u dnevnoj sobi, spojeni na računalnu simulaciju neke bolje stvarnosti, što stvara i potrebu za virtualnim odvjetnicima te psiholozima za virtualno neprilagođene. Prema anketi koju je o tome proveo MojPosao, Hrvati su se između poslova budućnosti najviše zainteresirali za posao stručnjaka koji se bavi klimatskim promjenama. S obzirom na turbulentne okolnosti topljenja ledenjaka i propadanja ozona, definitivno će biti traženi. Posao specijalista za nanomedicinu odabralo bi 19 posto ispitanika zato što smatraju da je u tom zanimanju budućnost ljudi Neodlučna 32 posto ispitanika odabrala bi neko drugo zanimanje, među kojima su najzanimljivija stručnjak za robotiku, astronaut, terapeut alternativne medicine i stručnjak za antikorupciju. Među poželjnima su i farmaceut te antropolog.
UZGAJANJE ORGANA
Oko 14 posto ispitanika htjelo bi postati stručnjaci za uzgoj novih organa. - U idućih 20 godina gotovo će se svaki organ moći uzgojiti u laboratoriju i zatim transplantirati pacijentu - tvrdi prof. Martin Birchall, koji je transplantirao dušnik iz laboratorija.
Uploaded with ImageShack.us
(24sata)
Post je objavljen 26.04.2010. u 10:42 sati.