Piše Žorž Crmarić
Četiri dana nakon predsjedničkih izbora u Iranu, te masovnog izljeva nezadovoljstva onih koji niječu službeno priopćene izborne rezultate – s ocjenom se oglasio i američki predsjednik Barack Obama. Pozvao je na okončanje post-izbornog nasilja, rekao da se ne želi miješati u prijepor o izbornim rezultatima, te naglasio da na temelju viđenog kod Iranaca osjeća želju za promjenom.
Među razlozima suzdržanog reagiranja je i osjetljivost Iranaca na utjecaje iz inozemstva. Kako je to obrazložio predsjednik Obama, „S obzirom na povijest američko-iranskih odnosa, ne bi bilo korisno ostaviti dojam da se američki predsjednik miješa u iranske izbore.” A ta povijest američko-iranskih odnosa obuhvaća i američko organiziranje zbacivanje premijera Mossadeqa pedesetih godina, te snažnu američku podršku zbačenom šahu Pahlaviju sedamdesetih godina.
Gledajući naprijed, ono što je u prvom reagiranju Baracka Obame bilo posebno značajno je ocjena da prosvjednici u Iranu odražavaju rastuću težnju ka promjenama. U prosvjedima je američki predsjednik vidio i težnju ljudi ka „…većoj otvorenosti i široj debati, te većoj demokraciji.“ On je rekao da je na iranskom narodu odluka o tome kako razriješiti prijepor oko izbornih rezultata, ali je dodao da čvrsto stoji uz one koji vjeruju da glas naroda treba slušati a ne potiskivati.
Post je objavljen 16.06.2009. u 22:22 sati.