Piše: Bojan Klima
Demokratski senator iz Illinoisa Barack Obama, koji je osvojio Amerikance optimizmom i nadom da je moguće reformirati politički sustav i ujediniti politički razjedinjenu naciju, pobjednik je predsjedničkih izbora i krajem siječnja sljedeće godine postat će 44. predsjednik Sjedinjenih Država.
Barack Obama osvojio je – do sada – 338 glasova u izbornom kolegiju, koji bira predsjednika države. Predsjednički kandidat Republikanske stranke, senator iz Arizone John McCain, osvojio je 156 glasova izbornog kolegija.
Predsjednička kandidatura Baracka Obame je od povijesnog značaja. 47-godišnji senator iz Illinoisa - sin Kenijca koji je studirao u Sjedinjenim državama i bjelkinje rođene u Kansasu – bit će prvi Amerikanac afričkog podrijetla na najvišem državnom položaju.
Izrazito dugom izbornom kampanjom za predsjednika države dominirale su ekonomske teme, u svjetlu raširene zabrinutosti zbog loše gospodarske situacije u zemlji, pogotovo rasula u bankarskom sektoru. Senator Obama pobijedio je svog republikanskog protivnika Johna McCaina u nizu vrlo važnih saveznih država – među ostalim u Pennsylvaniji, Ohiou, Floridi i Virginiji, u kojima je, prema anketama, ishod izbora bio prilično neizvjestan do zadnjeg dana.
Obama je zadržao u 'demokratskom taboru' sve savezne države u kojima je prije četiri godine pobijedio John Kerry, prethodni predsjednički kandidat demokrata, te pridodao nekoliko novih, u kojima je 2004 pobijedio George Bush – među njima Iowu, Novi Meksiko, Nevadu i Colorado.
Kada 20. siječnja sljedeće godine novi predsjednik stupi na dužnost očekuje ga težak posao, i na domaćem i na međunarodnom planu. Od problema se ističu najveća gospodarska kriza u posljednjih 70 godina te dva vojna angažmana, u Iraku i Afganistanu. Demokratskoj stranci ove je godine bilo lakše ostvariti pobjedu i zbog toga što je predsjednik George Bush izrazito nepopularan, a 90 posto Amerikanaca smatra da se 'zemlja kreće u krivom smjeru'.
Obamina kampanja je zato naglasak stavila na 'promjene' – reformu državne uprave, ekonomske mjere koje će pomoći srednjoj klasi, zdravstveno osiguranje za sve, razvoj alternativnih izvora energije te okončanje američkoj vojnog angažmana u Iraku. Kako je Demokratska stranka sinoć učvrstila svoju većinu u Zastupničkom domu Kongresa te Senatu, novi će predsjednik vjerojatno lakše provesti barem neke od ovih promjena.
Post je objavljen 05.11.2008. u 07:11 sati.