Od pristana na Rivi otvara se prema središtu grada Trg Republike Hrvatske.
Kraj ugla trga i Korza klasicistička je zgrada Radio-Rijeke. U toj je zgradi 1905. dogovorena Riječka rezolucija (spomen-ploča).
Korzo vodi prema jugoistoku; lijevo je Gradski toranj, na pročelju su reljefna poprsja austrijskih careva Leopolda I. i Karla VI.
Ispod tornja ulazi se u Stari grad.
Nasuprot prolazu kroz toranj Palac komuna ričkoga (1532.-1835. sjedište gradskih vijeća), rodna kuća skladatelja Ivana Zajca (1835.-1914.; spomen-ploča).
Lijevo od zgrade luk je Starih vrata, najstariji arhitektonski spomenik u Rijeci, vjerojatno vrata rimskoga pretorija, a desno Užarska ulica, koja vodi nekoć Zbornoj crkvi Uznesenja Marijina (prvotno gotička, potpuno barokizirana 1695. i 1715.-26.).
Klasicističko je pročelje iz početka XIX. st.
U crkvi su kopije Tizianove Assunte i Sv. Ivana Krstitelja (obje je radio riječki slikar Ivan Simonetti 1850.) i barokni svetački kipovi, rad Giacoma Contierija iz Padove (XVIII. st.).
Ispred crkve zvonik romaničkog tipa (uklesana godina 1377.); gornji dio izveden je na način cvjetne gotike.
Kraj crkve otkriveni su ostaci rimskih terma iz IV. st.
Kroz Gornja vrata dolazi se na trg Grivica sa crkvom sv. Vida (sada katedrala), koju 1638. gradi Franjo Olivieri, a 1725. preinačuju B. i G. Martinuzzi.
Nad središnjim prostorom je kupola na masivnim stupcima, a između njih su u prstenu kapele; na prvom oltaru I. Simonettijeva kopija Tizianove Assunte (1850.).
Oltare sv. Franje Ksaverskog i sv. Josipa izveo je Antonio Michelazzi, a ostale Leonardo Paccassi.
Na glavnom oltaru (Pasquale Lazzarini) gotičko je drveno raspelo iz starije crkve.
Uz crkvu sv. Vida na mjestu srednjovjekovnoga kaštela (sačuvan dio vanjskog zida) sagrađena je Palača pravde.
Dalje prema zapadu, uz Ulicu žrtava fašizma, nekadašnja Guvernerova palača; u njoj su smješteni Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja.
Lijevo od ulaza u park lapidarij s rimskim i srednjovjekovnim fragmentima kamenih spomenika.
Desno uzbrdo Šetalište Vladimira Nazora; u parku desno neorenesansna zgrada Povijesnoga arhiva, lijevo Prirodoslovni muzej, akvarij i zoološki vrt.
U blizini, na brdu Kalvarija, djelomično su sačuvani ostaci Liburnijskog limesa (mjestimice 2 m debeo a 3 m visok zid).
Od bivše Guvernerove palače spušta se Supilova ulica uza zapadni gradski zid prema moru; na dnu ulice otvara se do mora Trg Republike Hrvatske. Tu je palača bivšeg Municipija (sada Rektorat sveučilišta) s klasicističkim pročeljem (1852.), nekad samostan augustinaca (XIV. st.).
Na jugoistočnom je rubu kompleksa bivšega samostana crkvica sv. Fabijana i Sebastijana (u ulici Marka Marulića); gotička građevina iz 1315. obnovljena je i pregrađena.
Od velikoga samostanskoga kompleksa sačuvali su se crkva sv. Jeronima (barokizirana u XVIII. st.), klaustar i dvije gotičke kapele s grobnicama riječkih kapetana, plemića i patricija.
Bivši samostan okružuje s tri strane Trg Riječke rezolucije.
Usred trga postavljen je gradski stup iz 1509., podnožje jarbola za gradski barjak; u nj je uklesan reljef sv. Vida, zaštitnika grada.
Od Trga Republike Hrvatske odvaja se ulica Dolac; tu je Naučna knjižnica i Moderna galerija.
Nakon rušenja gradskog zida Rijeka se počela širiti prema moru.
Između Korza i Rive izgrađeni su objekti prilagođeni potrebama sve intenzivnijega lučkoga i robnog prometa.
Tu je i barokna pravoslavna crkva sv. Nikolaja iz 1786.
Korzo se suzuje prema zapadu i izlazi na Jadranski trg.
Na trgu su palača Jadran, sjedište pomorskih poduzeća i »Neboder« te nova zgrada Riječke banke.
Kratak dio Trpimirove ulice vodi do trga Žabica, izlazne točke izvangradskih autobusnih pruga.
Tu je neogotička trobrodna kapucinska crkva Gospe Lurdske; kao škropionica služe dvije goleme školjke (Tridacna gigas).
Od pristana prema istoku prolazi Ulica Ivana pl. Zajca kraj glavne tržnice s ribarnicom; u blizini tzv. palača Modello (Fellner i Helmer, 1886.) i Narodno kazalište »Ivan pl. Zajc« (Helmer i Fellner, 1885.-86.) do Mrtvoga kanala, odvojka Rječine, koji je između dva svjetska rata bio granica s Italijom.
Nedaleko od kanala u Adamićevoj kući bila je smještena hrvatska gimnazija koju su 1627. osnovali isusovci.
Preko Rječine je Sušak, u vrijeme dok je Rijeka pripadala Italiji, jedna od najvažnijih hrvatskih luka.
Od portala kraj zgrade Komunalne banke vode stube Petra Kružića (538 stuba; donji dio stuba dao je 1531. izvesti Petar Kružić, kapetan Klisa) uz dvije kapele, do 139 m visoka brda Trsat iznad sutjeske Rječine.
Na mjestu današnjeg Trsata stajala je, čini se, japodska gradina Darsata, po kojoj je prozvana rimska utvrda Tarsatica.
Srednjovjekovni grad učvršćuju i proširuju u XIII. st. Frankopani; djelomično su sačuvani elementi arhitekture - »konak«, zatvoreno dvorište, vodosprema.
God. 1826. kupio ga je austrijski podmaršal Laval Nugent i dao restaurirati u duhu neogotike (krunište glavne kule, mauzolej »Mir junaka«).
Na prostoru kaštela danas je ljetna pozornica i izložbeni prostor.
S branič-kule pruža se pogled na Rijeku, Riječki zaljev, Učku i na sutjesku Rječine.
Blizu je župna crkva sv. Jurja (XIII. st., do 1886. nekoliko puta obnavljana).
Na brežuljku blizu Gradine Martin Frankopan 1453. podiže crkvu Marije Lauretanske, danas poznato svetište Majke Božje Trsatske, i franjevački samostan.
U dvobrodnoj crkvi (sadašnji oblik iz 1824.) grobnice su Frankopana, uskočkoga kapetana Petra Kružića te drugih velikaša i crkvenih prelata. Sanktuarij iz XV. st. od broda je odijeljen rešetkom od kovana željeza (1705.); oltari su barokni (XVI.-XVIII. st.), a na glavnom oltaru iz 1692. slika je Majke Božje (dar pape Urbana V. iz 1367.).
U kapeli zavjetnih darova od osobite su važnosti slike jedrenjaka (XIX. st.).
Nad oltarnom menzom izložen je gotički kip Slunjske Gospe s kraja XV. st. U samostanu je riznica i galerija umjetnina svetišta Majke Božje Trsatske; ističu se: relikvijar Barbare Frankopan (XV. st.), kip Majke Božje (srebro, XVI. st.), dar bana Tome Bakača-Erdödyja, kruna za zavjetni kip (srebro, 1615.), dar vjernika i dr.
Najstarija muzejska ustanova u Rijeci je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja (osnovan 1876.), Muzejski trg 1.
Prikazuje povijest pomorstva, ima zbirku oružja, umjetničkog obrta (namještaj XVII. -XVIII. st.), slika i grafika (XVII.-XX. st.) te etnografsku i arheološku zbirku.
Moderna galerija (osnovana 1949.), Dolac 1, posjeduje djela riječkih umjetnika XIX. st. te stranih autora XX. st.; kontinuirano priređuje Međunarodnu izložbu originalnog crteža (od 1968.) i Biennale mladih (od 1960.); samostalne se izložbe održavaju u Izložbenome salonu na Korzu.
Prirodoslovni muzej Rijeke (osnovan 1876.), Šetalište Vladimira Nazora 3, ima fundus s oko 64 000 predmeta iz bogatih zbirki: mineraloške, petrografske, paleontološke, botaničke i dr. Izdvajaju se donacije - Entomološka zbirka Depoli (40 000 predmeta), Kopneni puževi zbirke Dobiaš i Botaničke zbirke dr. Emili.
Post je objavljen 15.04.2008. u 11:35 sati.