Marketing
U la la
Vrijeme leti k'o ludo a ja sad gledam da imam JEDAN post mjeseno...Pa samu sebe bi mogla istu po guzi 
...Upravo sam proitala vae komentare i ba mi je drago to se nekima post svidio-bez obzira to je bio jako opiran.Fala ljubice moje i velika 
to se tie nastavka pria o "mladim damama"-nee biti jer mislim da niti jedna nije ba toliko zanimljiva kao ova gospoa iju sam priu temeljito obradila 
A emu u danas...?
Na neiju alost danas u opet imati opiran post (pa eto neki ga mogu podjelit u komade i itat cijeli mjesec 
) ,nadam se da se sjeate da sam pisala o jednorozima,sirenama,..Ono to sam jo mislila opisati su bile VILE i vilenjaci koje ja oboavam i moram priznati da sam na jedan nain pomalo opsjednuta s njima i svime to se vee uz njih (haha a to se moe vidjeti iz priloenog)...
Znai dananja tema su
...ViLe I nJiHoV sViJeT...
Vila se raa iz rose nekog crvenog glaviastog jesenjeg cvijea.
U poetku su bile demoni sudbine vezane uz svijet mrtvih ili nepogoda, da bi kasnije poele poprimati svojstva demona lova i prirode, a zatim i svojstva ena. Katkada imaju krila,onaj koji uje njihovo pjevanje, vie ga ne zaboravlja.
One ive u oblacima, na zemlji, u vodi i moru. Na oblacima one grade fantastine dvorce. Najblie srodnice vila oblakinja su vile izvorkinje koje ive po izvorima, jezerima i potocima. Skrivajuci se pred ljudima, te se vile pretvaraju u labudove. Ima i gorskih vila. One imaju ulogu Sv. Ilije u svim atmosferskim pojavama. Skupljaju oblake, proizvode buru, uvaju od tue. Stanuju na zvijezdama. umske, vodene i planinske vile u najuem su srodstvu. Legende govore da su umske vile najstarije. Vila raa samo vilu, a kad zanese sa ovjekom, to dijete rodi u umi ili u trijemu pred svim ukuanima. Odlete s djetetom u naruju. Iekujui sunce, jau na jelenima (jelen je u arijskoj mitologiji sunani simbol. Vile vodne su zle, a vile zrane su dobre.
One se mogu pobratimiti sa ovjekom ako im se svidi. U narodu je postojalo vjerovanje de se posebnim obredom moglo stei takvo pobratimstvo: u nedjelju kad je pun mjesec, ovjek mora otii u umu, oko sebe brezovom metlom ucrtati krunicu, a u krug staviti konjsku balegu, dvije do tri konjske dlake i konjsko kopito. Zatim mora triput zahukati, triput obii oko kopita i izgovoriti: "Oj, vilo, moja krvna sestro, traei te proao sam devet uma, devet planinskih visova i devet razruenih utvrda. Prii i postani mi posestrimom."
U naim krajevima spominju vilu planinkinju, diklicu planinsku, nagorkinju, zagorkinju, vodenu, zdenju, potoju, morsku vilu, morkinjicu koja boravi u pilji kraj mora, umnjau koja ivi u umi, vilu drvaricu koja ivi u kronjama.
Hrane se mlijekom kouta.. Ne vole jesti uvijek na jednom mjestu, vec lutajuci planinom biraju glatke, kao noem odrezane stijene, koje pozelene liajevima nakon njihova blagovanja.
Jo jedno upozorenje glede njihove prehrane: naa narodna predaja govori da se vile hrane "od nijeka", dakle putnicima uzimaju ono to netko zanijece, sakriva pred drugima, a ima.
Vole pomagati slabijima i ne vole nepravdu. Znaju usput planinom ostavljati hranu umornim putnicima. Predaja govori da se jedna vila na Bracu saalila na najmanjeg pastira u planini koga su svi ostali tukli. Dade mu sisati svojega mlijeka i on postade najjaci. Ljudima su duboko zahvalne na pomoci i na dobrotu redovito odgovaraju dobrim. Ali, zle ljude, ili one koji im ele napakostiti nemilosrdno kanjavaju. Vole se druiti s mladim momcima, ali se ljute i osvecuju kada mladii priaju drugima da su ih upoznali i s njima vodili ljubav.
Postoje i vile posvaue, koje uivaju svaati ljude, posebno mueve i ene.
Vile cesto planinom idu same. Da ih ne prepoznamo pretvore se u zmiju, pticu, ak i staru babu. Oboavaju ples, pa se na odreenim mjestima okupljaju i redovito pleu u kolu. Onoga tko ih za vrijeme plesa primijeti spremne su pretvoriti u stijenu ili drvo. Znaju ga i odvesti sa sobom i do smrti kakljati, to valjda i nije neka kazna. Na mjestima vilinskog kola izrastaju gljive i stvaraju one cudesne krugove gljiva po naim planinama.
Vrste:
BEBO
- vilinska kraljica kraljevstva Faylinn i Iubdanova ena u drevnoj irskoj legendi. Posjeivala je stanovnike Ulstera koji su prema njoj izgledali kao divovi.
BECUMA
Vila koja se udala za kralja Conn Catchatacha prema irskoj legendi. Ta veza je imala lou kob i zemlja je poela patiti. Stoka nije davala mlijeko, a klasovi kukuruza nisu dozrijevali. Nagovorila je kralja da progna svog sina Arta. On se nakon nekog vremena vratio i pobijedio Becumu u partiji aha i tada ju prognao iz Tare.
BEDIADARI ili Bidadari (dobri ljudi)
Malene malezijske vile koje imaju mnogo slinosti sa europskim roacima, ukljuujui i ime dobri ljudi.
BENDITH Y MAMAU (majin blagoslov)
Laskavi Glamorganshireski naziv za ova runa stvorenja koja su nastala od krianja goblina i vila. ive pod zemljom u plemenima i mrze ljude. Ubijaju im ivotinje, kvare alat i kradu krave. Ukrasti e i ljudsko dijete i u zamjenu ostaviti jedno od svoje djece. Da bi se vratilo dijete, potrebna je pomo vjetice. Kada se vrati, dijete se niega ne sjea osim vilinske glazbe.
BERCHTE ili Berchta (svjetla ili bijela dama), Butzenbrecht, (darivateljica) i Perchta (isijavanje)
Njemaka vila koja ima mnogo lica. Jedno od njih je Baba Roga koja se priziva kako bi zloestu djecu prisilila na lijepo ponaanje. Ona je takoer vjetica velikih irokih stopala okrenutih prema van, eljeznog nosa, duge sijede kose i malenih sjajnih oiju. Sa sobom nosi preslicu i oslijepit e svakog tko je pokua poskriveki promatrati dok se bavi nekim poslom, neki kau da e svatko pasti u trans tko joj se nae na putu Dvanaeste noi. Kada se probudi imat e sposobost da prorekne kakav e biti urod te godine.
Kao Butzenbrecht, najvie posla ima izmeu Boia i Nove godine. Unitava svaki runi rad koji nije dovren do Stare godine naveer. U njenu se ast kue kite sa zimzelenim granama, na Dvanaestu no (6. sijenja) mora se za nju ostaviti hrana jer inae e ju uzeti sama iz trbuha ljudi. No ima ona i dobru stranu- ako se naprave kolai u obliku papua, napunit e ih darovima i slatkiima za dobru djecu. Slavlje 6. sijenja je prvobitno bilo slavlje zvano no Perchtun, budui da je ona takoer i Perchta, ona uzima due mrtve djece pod svoju brigu.
- Ona je uvarica oranica i stoke i svatko tko ne cijeni njen posao biti e kanjen. Ljudi se oblae kao Perchten, koja predstavlja duha dobrote i pleu po poljima kako bi otjerali zle duhove.
- Berchte se takoer pojavljuje kao znak smrti. U nekim dijelovima Njemake, ona je predvodnica Divljeg lova, a prate ju vile i duhovi nekrtene djece, ija je zatitnica. U proljee je ljupka djeva duge meke kose sa granicom glogovog cvijea u ruci.
- nekad je bila boginja slina ili identina Holdi, boanstvo plodnosti i braka pa je ponekad zovu i Holdaberta, kombinacija imena Holda i Brechte. Gotovo je sigurno da je bila glavno boanstvo ognjita i doma, te je u pogansko doba imala svoj blagdan Yule. U svakoj su se kui tada na kamenom oltaru palile miomirisne grane zimzeleni da bi je se dozvalo da prorekne budunost svakog od ukuana.
BLACK ANNIS (Crna Annis)
Vila oluje ili zime plavog lica. Nastanjuje Dane Hills u Leicestershireu. Ima neurednu kosu, velike ute onjake i ivi u peini koja se naziva Odaja Crne Annis koju je izdubila vlastitim noktima. Ispred peine je hrast u koji se sakriva kada eli nekoga izbjei ili zaskoiti neko dijete ili janje koje je zalutalo predaleko od kue. Popit e im krv, meso pojesti, a kou razapeti da se sui u peini. Mogue je da je nastala kao iskrivljen oblik ili alter ego keltske boginje Anu ili Danu, majke svih bogova.
Kakve veze imaju ove stvari sa vilama?
DIVLJA LJIVA
- pojavljuje se u mnogim priama, obino u kontekstu arobnih prepreka koje se trebaju prijei ili kao zatita junakinje (zbog otrog trnja). Popularna je engleska pria koja govori o keri jednog diva koja je pobjegla sa princem. Divovi su poli u potjeru za ljubavnicima. Princ je bacio trn za sobom i iz njega je iznikla gutara toliko gusta da se ni mi nebi mogao kroz nju provui, te su divovi odustali od potjere.
KRV
- u Irskoj se vjeruje da vile ne mogu vidjeti krv. U staro doba su ljudi zazirali od naina lijeenja putanjem krvi iz straha da ne bi naljutili vile. Neki kau da vile imaju rijetku bijelu krv poput mlijeka i smatra se da je to jedan od razloga zbog ega se vole mijeati sa ljudima, da uvrste svoju krv. Bjelkasta tekuina koja se moe jutrom vidjeti na tlu je vilenjaka krv prolivena u nonim bitkama. Postoje i mnoge vrste vila koje vole piti ljudsku krv, poput vampira. Na otoku Manu vjeruje se da ako se nou ne ostavi voda za vile, one e doi po ljudsku krv.
KUPINA
- ima neobino mjesto u tradiciji. U keltskim zemljama ju je zabranjeno jesti. U Britaniji i Cornwallu kau da one pripadaju vilinskom narodu. U Francuskoj ih neki ljudi dan danas ne jedu, jer je vjerovanje da su povezane sa vragom koji ulazi u njih nakon 11. studenog (Old Samhain). Kupina je bila sveta biljka Kelta. U kotskoj, kupina, oskorua i tisa sadre svetu vatru.
Bolesti vila
...vjerovanje je svuda u svijetu da su prirodne nepogode i bolesti djelo vila i duhova. Smrt i paralize su tako pripisane vilinskim strijelama. Korijen engleske rijei stroke (udar) za paralizu je izveden iz elf stroke (vilenjaki udar). Vilenjake strijele mogu izazvati oticanje butina koje postaju crvene i upaljene od reume i artritisa. Prisustvo nevidljivog vilenjakog skupa uzrokuje paralizu. Grevi su kazna za uvrede vilama. Tuberkulozu uzrokuje jedenje vilenjake hrane ili posjeivanje vilinskog breuljka u noi. Vile uzrokuju greve, modrice, osip i ui. Djeja paraliza je znak da je dijete zamjenjeno vilinskim djetetom, jer ako se dijete ostavi bez nadzora, doi e zle vile i zakrenut e mu udove i uzrokovati deformacije. Vile nou kradu konje i pletu im grive u vilenjake pletenice. Engleske vile mogu ukrasti tvoju sjenu to e uzrokovati polagano nestajanje i smrt. U Norvekoj vilenjaki dah uzrokuje plikove po tijelu.
- Vile koje uzrokuju snijeti su uestalije zimi, jer su vjerojatno povezane sa drevnim duhovima koji donose zimu, propadanje, bolest i smrt.
VILINSKO kolo
Vile obino hodaju same, ali kad pleu u kolu ih je 10. Ostaju tada za njima tragovi od kopita, a onoga koji ih vidi dok pleu, mogu pretvoriti u drvo, stijenu ili ga odvedu u umu. Prema slavonskim priama u vilinskom kolu. Prema toj prii gljive rastu gdje su vile jednom plesale. Na vilinsko kolo s gljivama ne smije ovjeja noga stupiti, jer tome ovjeku bi vile odmah uinile zlo. Vilina gljiva u narodu se zove "vilovnjaa", pa i izvan Slavonije vjeruje se da ona raste "na vilinu kolu".
Fairy song
The moonlight fades from flower and tree,
And the stars dim one by one;
The tale is told, the song is sung,
And the Fairy feast is done.
The night-wind rocks the sleeping flowers,
And sings to them, soft and low.
The early birds erelong will wake:
'T is time for the Elves to go.
O'er the sleeping earth we silently pass,
Unseen by mortal eye,
And send sweet dreams, as we lightly float
Through the quiet moonlit sky,
For the stars' soft eyes alone may see,
And the flowers alone may know,
The feasts we hold, the tales we tell:
So 't is time for the Elves to go.
From bird, and blossom, and bee,
We learn the lessons they teach;
And seek, by kindly deeds, to win
A loving friend in each.
And though unseen on earth we dwell,
Sweet voices whisper low,
And gentle hearts most joyously greet
The Elves where'er they go.
When next me meet in the Fairy dell,
May the silver moon's soft light
Shine then on faces gay as now,
And Elfin hearts as light.
Now spread each wing, for the eastern sky
With sunlight soon will glow.
The morning star shall light us home:
Farewell! for the Elves must go.
Post je objavljen 26.02.2008. u 19:02 sati.