Nakon skoro mjesec dana vratih se ja sebi,vama,svima
araju tako po internetu,naioh na jaaako zanimljiv lanak,pa evo mukarci da ne kaete i ne potuite se kako se samo pria o mukim bolesnim ubojicama
:
10 najokrutnijih ena u povijesti
Kada se govori o okrutnosti najee taj pojam povezujemo sa mukarcima i zaboravljamona neke od najokrutnijih ena koje su ikada ivjele. Na ovom popisu nisu samo serijske ubojice nego i druge zaista odurne ene koje su ivote mnogih ljudi zavile u crno.
Na 10. mjestu nalazi se Kraljica Mary I. Roena davne 1516. godine, a umrla 1558. godine, Mary je bila prvo dijete Henrika VIII. Najpoznatija je po tome to je povratila Englesku pod okrilje rimokatolike crkve. Zbog toga je pogubila mnoge svoje protivnike i do danas ostala poznata kao Krvava Mary. Mnogi protestantski voe pogubljeni su u takozvanim marijanskim suenjima. Oko 800 bogatijih protestanata radije je pobjeglo iz zemlje nego se suoilo sa njenim bijesom.
Na 9. mjestu nalazi se Myra Hindley, serijski ubojica iz Velike Britanije koja je roena 1942. godine, a umrla 2002. Zajedno sa svojim partnerom Ianom Bradyem oteli su, seksualno zlostavljali, muili i na kraju ubili troje djece staro izmeu 10 i 12 godina, te dvoje tinejera starih 16 i 17 godina. Hindleyevu su uhitili kada su otkrili putni koveg sa inkriminirajuim dokazima na stanici u Manchesteru. Meu dokazima je bila i vrpca na kojoj je bilo snimljeno ubojstvo jedne od djevojaka. Tijekom posljednjih pet dana na slobodi, Myra Hindley imala je arogantan stav koji ju je obiljeio do kraja ivota. 2006. godine snimljen je film o njenom ivotu iza reetaka. Policajka Sandra Wilkinson rekla je da se sjea kako su u sudnici Myra i njena majka Nellie jele kolae. I dok je majka izgledala rastreseno i u oku, Myra se ponaala kao da je se sve to uope ne tie.
Na 8. mjestu smjestila se Isabella de Castile. Roena daleke 1415. i umrla 1504. bila je poznata i kao Isabella I. Zajedno sa svojim muem Ferdinandom II Aragonskim postavila je temelje za ujedinjenje panjolske. Poznata je i kao pokroviteljica Kristofera Kolumba. Na njezin izriit zahtjev Tomas de Torquemada je postao glavni inkvizitor i zapoeo religijsko ienje poznato kao panjolska inkvizicija. Kada je 31. oujka 1492. potpisan Alhambraki dekret kojim je omogueno protjerivanje idova i Muslimana, oko 200 tisua ljudi napustilo je panjolsku. Drugi su se preobratili, da bi opet nastradali kada je Inkvizicija poela istraivati preobraenike. Papa Pavao VI 1974. pokrenuo je proces beatifikacije i time ju predloio za sveticu.
7. mjestu najokrutnijih ena u povijesti smjestila se Beverly Allitt, roena 1968. Punim imenom Beverly Gail Allitt, poznata je postala pod imenom Aneo smrti. Bila je britanska medicinska sestra. Optuena je da je 1991. godine na djejem odjelu bolnice Grantham i Kesteven u Lincolnshireu u Velikoj Britaniji ubila etvero, a ozlijedila jo petero djece. Postala je jedna od najozloglaenijih serijskih ubojica u Britaniji. Ubijala je djecu tako to im je ubrizgala inzulin ili kalij kako bi izazvala poremeaj rada srca. Kad nije mogla doi do injekcija guila bi djecu. Ukupno je napala trinaestoro djece tijekom 58 dana. Njeni motivi nikada nisu bili razjanjeni. Prema jednoj teoriji bolovala je od Munchausenovog sindroma zbog kojeg je imala bolesnu potrebu izazivati bolesna stanja kod nekoga kako bi ona pridobila panju.
Na 6. mjestu nae ljestvice nalazi se Belle Gunness. Roena 1859, a umrla 1931. bila je jedna od najpoznatijih serijskih ubojica u Americi. Sa 183 centimetra visine i preko 90 kila bila je veoma snana. Navodno je ubila oba svoja mua i svu svoju djecu te nekoliko udvaraa i ljubavnika. Kao motiv naveden je novac od ivotnog osiguranja. Prema dostupnim podacima ubila je vie od 20 ljudi, a neki nagaaju i do 100, tijekom nekoliko desetljea. Prema svemu sudei prola je nekanjeno. U amerikoj povijesti ostala je zabiljeena kao enska verzija Plavobradog gusara.
Peto mjesto dri Mary Ann Cotton, roena 1832, a umrla 1873. godine. Vjeruje se da je ubila oko 20 ljudi tako to ih je otrovala arsenom. U svojoj 20. godini udala se za Williama Mowbraya. Imali su petero djece, od koje je etvero umrlo od groznice ili eluanih tegoba. Nakon toga imali su jo troje djece koje je umrlo. William je umro od problema sa probavom 1865. godine, a osiguravajue drutvo Prudential Insurance ponudilo je Mary Ann 35 funti od njegovog ivotnog osiguranja. Njen drugi mu George Ward takoer je umro od eluanih problema kao i jedno od njihove dvoje djece. Nakon smrti jo jednog djeteta mjesne novine objavile su priu o Mary Ann. Otkrili su da se selila po sjeveru Engleske gdje je izgubila tri mua, ljubavnika, prijatelja, majku i 12 djece. Svi su umrli od eluanih tegoba. Objesili su ju na vjealima u Durhamu 24. oujka 1873. Umirala je polako jer je krvnik krivo procijenio duinu ueta.
Na 4. mjestu nalazi se jo jedna moderna ena. Ilse Koch roena je 1906., a umrla 1967. godine. Bila je ena Karla Kocha, zapovjednika koncentracijskih kampova Buchenwald i Majdanek. Ilse je poznata po tome to je uzimala suvenire, komade koe ubijenih zatvorenika koji su imali zanimljive tetovae. Poznata je kao vjetica iz Buchenwalda i kuja Buchenwalda zbog svoje okrutnosti prema zatvorenicima. Kada je 1937. dola u Buchenwald bila je samo ena zapovjednika. Meutim, pod utjecajem svog mua i osjeajem moi poela je muiti zatvorenike. 1940. sagradila je sportsku dvoranu vrijednu preko 250 tisua maraka koje je uzela zatvorenicima. 1941. postala je nadglednica enama koje su radile kao uvarice u kampu. Objesila se u enskom zatvoru u Aichachu 1. rujna 1967.
Na 3. mjestu nalazi se jo jedna suvremena ena. Irma Grese rodila se 1923., a umrla 1945. godine. Radila je u nacistikom koncentracijskom kampu u Ravensbrcku, Auschwitzu i Bergen-Belsenu. Poznata je kao Belsenska kuja zbog svog okrutnog i perverznog ponaanja. Jedna je od najozloglaenijih nacistikih ratnih kriminalki. U oujku 1943. premjetena je u Auschwitz kao uvarica. Krajem godine napredovala je gotovo do vrha. Bila je druga najvie rangirana ena u kampu, a nadgledala je oko 30 tisua idovskih zatvorenica. U sijenju 1945. nakratko se vratila u Ravensbrck, da bi na kraju svoju ratnu karijeru zavrila u Bergen-Belsenu. Britanci su ju zarobili 17. travnja 1945. i predali sudu. Optuena je za okrutno postupanje i ubojstvo zatvorenika u kampu. U optunici je istaknuto da je hukala pse na zatvorenike, pucala u njih i bievala ih. Preivjeli su svjedoili kako je ubijala, muila, okrutno i seksualno zlostavljala zatvorenike tijekom svog rada u Auschwitzu i Bergen-Belsenu. Svjedoili su o njenoj sadistikoj naravi, premlaivanjima i strijeljanjima zatvorenika i biranju zatvorenika koje je slala u plinske komore. Navodno je uvijek nosila teke vojnike izme, pitolj i bi. Koristila se svim moguim psihikim i fizikim metodama muenja, a navodno je uivala u hladnokrvno ubijanju zatvorenika.
Na 2. mjestu smjestila se Katherine Knight. Ona je prva Australka koja je dobila doivotnu kaznu zatvora. U listopadu 2001. optuena je da je ubila svog mua Johna Charlesa Thomasa Pricea. Prema pritubi koju je ispunio Price, Katherine je ve ima nasilne veze. Jednom od svojih bivih mueva razbila je zube. Drugom je pred oima zaklala dvomjesenog psia. Priceu je prijetila smru u nekoliko navrata. Oko 29. veljae 2000. Katherine je ubola Price mesarskim noem dok ga je natjeravala po kui. Iskrvario je na smrt. Obdukcija je pokazala da je Price uboden barem 37 puta. Nakon to ga je ubila, Katherine ga je oderala i njegovu kou objesila na kuku za meso u dnevnoj sobi. Kao da to nije bilo dovoljno, odrubila mu je glavu i stavila ju u lonac na tednjak. Ispekla je njegovo meso i pripremila povre i umak kako bi to jelo servirala njegovoj djeci. Na sreu, policija je pronala jelo prije nego to su djeca stigla kui.
Zasigurno najokrutnija ena i uvjerljiva pobjednica zove se Elizabeth Bathory. Roena 1560., a umrla 1614. Bila je maarska grofica. Poznata je kao najozloglaenija serijska ubojica u Maarskoj i Slovakoj povijesti. Zvali su ju Krvava dama achtice, prema dvorcu kraj Trenina u Slovakoj. U narodu se za nju govorilo da se kupala u krvi svojih rtava. Nakon smrti njenog mua, zajedno sa etiri suradnika optuena je da je muila i ubila barem tucet djevojaka i mladih ena. Zatvorena je u dvorac achtice gdje je i ostala do svoje smrti. Kralj Matej, ponukan glasinama, poslao je svoje ljude da istrae groficu Bathory. Oni su navodno pronali jednu mrtvu djevojku, a drugu na samrti. Pronali su i nekoliko zatoenih i ozlijeenih ena. Prve rtve bile su obine seljanke koje su radile u dvorcu kao slukinje. Kasnije je poela ubijati ene pripadnice nieg plemstva koje su na dvoru trebale uiti ponaanje u drutvu. Svjedoci i preivjele ene opisivale su premlaivanja u duem vremenskom periodu koji je esto zavravalo smru. Paljenje i sakaenje ruku, lica i genitalija. Nekima je ak odgrizeno meso sa lica, ruku i drugih dijelova tijela. Takoer je koristila i igle kako bi muila djevojke. Toan broj muenih i ubijenih djevojaka nije poznat. Nagaa se da je u periodu od 1585. do 1610. godine ubila nekoliko stotina djevojaka. Zbog svog stalea nikada nije izvedena pred sud, ali je do kraja ivota bila zatvorena u jednoj sobi u dvorcu. (Idui puta neto vie o ovoj "bajnoj djevi")
Post je objavljen 27.01.2008. u 22:24 sati.