Marketing
Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. VIII. 1750. - Budim, 24.V. 1825.)
Uvećajte sliku klikom na ikone.
Sveto pismo starog' zakona
Sixta V. P. naredbom prividjeno i Klementa VIII. pape
Vlastjom izdano
Sada u Jezik
SLAVNO-ILLYRICSKI
Izgovora Bosanskog' prinesheno
Tad SS. Otacah i Naucsiteljah Tomacsenjem nakitjeno...
U Budimu 1831.
Sveto pismo novog' zakona
Sixta V. P. naredbom prividjeno i Klementa VIII. pape
Vlastjom izdano
Sada u Jezik
SLAVNO-ILLYRICSKI
Izgovora Bosanskog' prinesheno
Tad SS. Otacah i Naucsiteljah Tomacsenjem nakitjeno...
U Budimu 1831.
Matija Petar Katančić bio je svestrano obrazovan franjevac. Školovao se na učilištima franjevačkoga reda u Osijeku i Budimu. Predavao je poetiku, numizmatiku i arheologiju na različitim mjestima (Osijek, Zagreb, Pešta). Zanimao se uz to i za povijest, zemljopis, estetiku i filologiju.
O veliku rasponu njegovih zanimanja svjedoče i njegova djela. Fructus auctumnales (Jesenji plodovi, 1794.) zbirka je pjesama pisanih latinskim i hrvatskim jezikom klasičnim metrom. Po tome je jedan od naših prvih pjesnika klasicista. U rukopisu mu je ostao rječnik Etymologicon illyricum koji svjedoči o njegovu zanimanju za jezik.
Ogromno se znanje i trud ogleda u njegovu prijevodu Svetoga pisma koji je objavljen 1831., 6 godina nakon njegove smrti. Preveo je cijeli Stari zavjet (u četiri sveska) i Novi zavjet (u dva sveska), i to tako da je donosio hrvatski prijevod i paralelno latinski tekst. To je prvi cjelovit tiskani prijevod Svetoga pisma, s kratkim komentarima.
U hrvatskom prijevodu ogleda se mjestimice, osobito u sintaksi, utjecaj latinskoga jezika: I ne poznavasheju, dok ne porodih sina svog' pervorodjenog': i nazva ime njegovo Isus. Lat.: Et non cognoscebat eam, donec peperit filium suum primogenitum: et vocavit nomen ejus Jesum. I ova recse Bog k'Noemu, i sinovom njegovim? shnjim...Lat.: Haec quoque dixit Deus ad Noe, et ad filos ejus cum eo.
Premda je Katančićev zavičajni govor staroštokavski ekavski, on je svoj prijevod pisao na naučenoj bosanskoj štokavskoj ikavštini. Zadržao je ipak i neke i danas prepoznatljive odlike zavičajnoga slavonskoga govora i u oblicima i u leksiku: Josip pak mux nje, kadbi pravedan bio..., danjom, sajti, sikira, morgovati, opšamcati, duvar, natrašce, potavniti, strkati se, posli...
Služio se ovom grafijom: sh - š, cs-č, dj-đ, ch-ć, x-ž: U komubo sudu uzsudite, suditchetese: i kojom mirrom uzmirrite, primiritchevamse. Enklitike piše zajedno s riječju na koju se naslanjaju: Dabise podpunilo, shtoje recseno po Isaii Proroku...
Katančićev i pjesnički, i posebice prevoditeljski rad iznimno je važan jer potvrđuje funkcionalnu polivalentnost (upotrebnu raslojenost) hrvatske ikavske štokavštine od 18. stoljeća, čak i u prijevodu tako zahtjevnih teksova kakav je biblijski tekst.
Prenosimo:Institut za hrvatski jezik
Post je objavljen 30.01.2008. u 07:00 sati.