Pregled posta

Adresa bloga: http://zvoneradikal.blog.hr

Marketing

The Economist is finally FREE FOR ALL !!!!!!!

Aaaaaaaa !!! KONANO !!!!!!!!!!!!!!

The Novine (Jedne I Jedine, itaj Od Korica Do Korica i Shvati to Se Dogaa U Svijetu) su omoguile SLOBODNI PRISTUP INTERNET IZDANJU !!! Naravno, radi se o britanskom The Economistu, najuglednijem i, u svjetskim razmjerima, najitanijem tjedniku orijentiranom na politika i ekonomska zbivanja.

Iako je to relativno stara vijest (ini mi se da sam jo prije par tjedana negdje proitao tu informaciju a zanimljivo, iako Economistov site itam na dnevnoj bazi, tamo nisam primjetio objavu te informacije !) rekoh da je ipak prenesem svojim itateljima. Pogotovo stoga to, iako sam osobno pretplatnik, cijeli Economist manje vie proitam na web-u. to zbog injenice da papirnato izdanje u Hrvatsku (barem meni) stie tek u utorak/srijedu (a izlazi etvrtkom u 19 !), a to zbog injenice da je tekstove na sajtu sasvim ugodno itati (plus dodatne pogodnosti poput Save As i Bookmark page ;-).

Za neupuene, radi se o tjedniku, ajmo tako rei, libertarijanske orijentacije. Preciznije govorei, u pogledu socijalnih pitanja The Economist nastupa s pozicije liberalizma (pro abortus, pro istospolni brakovi, pro legalizacija marihuane) dok je ekonomski poprilino konzervativan (apsolutno za trite i za slobodnu trgovinu na tragu tzv. laissez fair http://en.wikipedia.org/wiki/Laissez-faire doktrine, naravno, prilagoene modernom drutvu).

Dakle, ukoliko ste vrsti ekonomski ljeviar (socijalista/egalitarista) ili uvjereni socijalni konzervativac (Bog postoji-to se tu ima raspravljati, homoseksualnost je bolest, abortus treba zabraniti), tamo ete nai samo argumentirane kritike takvih stavova i itanje nee biti ugodno iskustvo :-)))))). I jednih i drugih u naem drutvu ima poprilino i nekako sumnjam da e se na www.economist.com takvi puno zadravati.

Ali, za ostale, a pod tim mislim prvenstveno na one koje zanima kako izgleda svijet izvan ove nae male jadne balkanske prije (eto, neki dan uhapsilo kolegu Peratovia niiiismo mi Balkan, ma kakvi ! Aha, hau jes no, to bi reko uro ;-), mislim da e economist.com postati esta internet destinacija.

A uz ovako dobru vijest, mora ii i teaser (iliti navlakua ;-). Pa slijedi Odabir Zvone Radikalnog iz ovotjednog broja The Economista:

Za poetak, preporuam Lexingtonovu kolumnu Gore the pure. O Goreu ne treba vie troiti rijei, a rezime bi bio - politika je prljav posao, a Al Gore sad jai gore visoko ki aneo uvar ni manje ni vie nego cijele Zemlje i zato se Al Gore NEE ukljuiti u utrku za amerikog predsjednika.

Zatim malo zanimljivosti o jednom sudskom procesu u lanku s naslovom Bush v Texas.

In 1993, during the course of a gang initiation, Jos Medelln and several other men raped and murdered two teenage girls in Houston. He was convicted in 1994 and sentenced to death. It seemed a straightforward case. He described the crime in grisly detail to members of a co-defendant's family later that evening and signed a written confession a few days later. But there was a complication. Mr Medelln is Mexican.
Under the 1963 Vienna Convention on Consular Relations, detained foreign nationals must be notified of their right to speak to consular authorities. The police had not mentioned this to Mr Medelln. He appealed.
Rezime - lik je priznao i detaljno opisao kako je sudjelovao u silovanju i osobno djevojicu zadavio vezicama (pigetama ;-) za cipele, ali zbog injenice da mu prilikom uhienja nisu rekli da ima pravo na razgovor s konzulatom uslijedilo je malo ping ponga po sudovima, da bi na kraju sve zavrilo tako da se Bush svrstao, zamislite, na stranu ICJ International Court of Justice. Eh, ta Amerika :-).

A zanimljiv je i lanak o tome kako je bolja kontrola na granicama SAD-a uzrokovala poveanje kunog uzgoja (home grown) marihuane u Kaliforniji. Cool fact home-grown marihuana je danas daleko najvrijednija (u smislu dolarskog outputa) poljoprivredna industrija u Kaliforniji (nadmauje ak i vino) !!!

Za one tehnoloki/znanstveno usmjerene, tri lanka. U prvome se opisuje PRVA PRIMJENA KVANTNE KRIPTOGRAFIJE i to na vicarskim izborima (a majke ti, mi ne moemo razlikovati ni ive od mrtvih za potrebe izbora, a vicarci su ve u SF filmu :-))))))). U drugom lanku se razmatra budunost Facebooka i social-site networkinga na internetu openito dok je trei posveen borbi Oraclea i SAPa u fajtu za kontrolu enterprise application dijela IT trita.

Sad bi bilo dosta navlakue, pa idemo na ozbiljnije stvari.

U vijestima je zadnjih dana dosta prisutna pria o fajtu izmeu amerikog Kongresa i Turske oko proglaavanja pokolja Armenaca poetkom 20-tog stoljea genocidom. The Economist to smatra loim potezom, a zato, proitajte ovdje.

U kontekstu hrvatskih (konstantno prisutnih) razmirica o ulasku u NATO, zanimljiv bi mogao biti lanak o podizanju anti-raketnog tita u Istonoj Evropi. Amerika bahatost i anti-ameriko raspoloenje stvaraju probleme. Ipak, Poljaci e to nekako progurati, ali s esima bi moglo biti problema.

A poeli su i problemi za nedavno izabranog francuskog predsjednika Nicholasa Sarkozya. Vrua sindikalna jesen je poela s prvim trajkom radnika zaposlenih u transportu. Hoe li Sarkozy imati snage i politikog umijea izbjei sudbinu svog prethodnika Jacquesa Chiraca koji je, zajedno sa svojim premijerom Alainom Juppeom, prije desetak godina nakon suoavanja sa sindikatima na ulicama pospremio svoje planove za reforme francuskog drutva u ladicu i nije ih nikada vie izvadio, proitajte ovdje.

Economist se bavi i krizom iz naeg susjedstva koja ima reprekusije i na globalnoj sceni. Naravno, radi se o Kosovu. U prvom lanku se daje pregled srpske strane, i koliko god oni priali i busali se u prsa nezavisnost Kosova ne dolazi u obzir, injenica jest da strani kapital (poglavito ameriki !) na velika vrata ulazi u Srbiju i da e tu manevarski prostor za Srbe biti ogranien. Rusija je, kao i uvijek, X faktor :-). U drugom lanku je pogled s kosovske strane, i tu je dominantan osjeaj straha od toga da e Kosovari opet biti izigrani. Ne bi bilo prvi puta :-(.

I za kraj, jedan apsolutno relevantan lanak vezan uz ekonomsku tematiku. Naslov je Baltic blues i govori o makroekonomskim problemima baltikih zemalja. Latvija je u gadnoj situaciji, inflacija preko 11 %, deficit tekue bilance 20 % GDP-a, kapital se ko bujica ulijeva u zemlju, a zahvaljujui fiksnoj teajnoj stopi (devaluacija ne dolazi u obzir jer je masa kredita graanstvu nominirana u eurima zvui poznato ?) instrumenti monetarne politike (kamatne stope) imaju ogranien uinak. Vrlo zanimljivo i pouno.

I to bi bilo to za prvo izdanje Zvoninog The Economist Newslettera.

Nadam se da ete uivati u itanju i doi do zanimljivih i korisnih informacija.


Post je objavljen 19.10.2007. u 18:43 sati.