Na procesu koji je voden pod nazivom "bombaski proces" pred Sudbenim stolom u Zagrebu 14. novembra 1928. godine vlasti su gotovo zazalili sto im je u rukama bio uhapsenik kao sto je Josip Broz. Tito se drzao dostojanstveno i bez i trunke straha. Na pitanje sudije osjeca li se krivim, odgovara:
" Jesam kriv prema onome kako tumaci optuznica, ali uistinu nisam kriv."
Na zahtjev suca da kaze po cemu se osjeca krivim, drug Tito nastavlja sljedecim rijecima:
"Priznajem, da sam clan ilegalne KPJ, priznajem da sam radio na propagandi ideje komunizma, prikazivao sam proleterima svu nepravdu koja im se cini. Ne priznajem medutim burzoaski sud, jer se smatram odgovornim samo svojoj komunistickoj partiji."
Na kraju procesa, na kojem drug Tito nije propustio ni jednog trenutka da sa optuzenicke klupe izrazi optuzbe protiv rezima, objavljena je presuda. Osudili su druga Tita na pet godina robije. Iz zatvora Sudbenog suda poslije nekog vremena biva upucen u Lepoglavu. To je bila kaznionica u kojoj je poslije 1921. tamnovalo nekoliko stotina komunista. Prva tri mjeseca proveo je u samici pod uzasnim uslovima. poslije tog je premjesten u zajednicku sobu sa ostalim zatvorenicima. Medu njima je bio i Mosa Pijade. U toj zajednickoj sobi je startovana svojevrsna partiska skola. Svo slobodno vrijeme je provodeno u ucenju i koristena je beskrajna dovitljivost da bi se knjige i materijalnabavili i sacuvali.
Izvan kaznionice je situacija bila teska jer su razbijene skoro sve organizacije KPJ. Takode 6. januara 1929 kralj Aleksandar izvrsava drzavni udar, raspusta Narodnu skupstinu, ukinuo Vidovdanski ustav, zabranio politicke stranke i preuzeo svu vlastu zemlji. General Petar Zivkovic biva postavljen kraljevim dekretom na polozaj predsjednika vlade a drzava je podjeljena na devet banovina koje nisu imale nikakvu samostalnost. Tako je pocela sestojanuarska diktatura, najcrnje poglavlje u istoriji kraljevine Jugoslavije.
1931. drug Tito biva premjesten u Maribor. Vlasti su premjestanjem politickih osudenika htjeli da prekinu njihovu aktivnost u organizovanju partiskih celija u kaznionici ali su time uradili suprotan efekat jer su omogucili da se politicki zatvorenici vise upoznaju medusobno. U Mariboru se drug Tito upoznao i sa Rodoljubom Colakovicem i tu su proveli skoro godinu i po u istoj celiji. Iz mariborske kaznionice biva premjesten u Ogulin. U tom zatvoru provodi jeos nekoliko mjeseci a zatim biva pusten u martu 1934. na slobodu. O pravoj slobodi se nije moglo govoriti, jer se drug Tito morao vratiti u Kumrovec. Medutim on se nije pokorio toj odluci. Postao je ilegalac i vjesto je izbjegavao policiju. Krio se najprije u Somboru a zatim i u Zagrebu.
U to vrijeme se nad Evropom nadvio crni oblak fasizma. Prva fasisticka zemlja je bila Italija s Musolinijem a godine 1933 .a vlast u Njemackoj dolazi Hitler. Na opasnost od fasizma je u samom pocetku ukazivala nasa Partija i drug Tito koji je po povratku sa robije postao clan Pokrainskog komiteta za Hrvatsku, a u Julu je usao u CK KPJ. Vec iduceg mjeseca postaje clan Politbiroa. Neko vrijeme provodi u Becu a u Februaru 1935. putuje u Moskvu, odakle se vraca na partiski rad u domovinu. U junu 1936. drug Tito je izabran za organizacionog sekretara komiteta.
Uspjeo je da poveze partiska rukovodstva sa osnovnim organizacijama i da organizuje slanje dobrovoljaca u Spaniju gdje se vodio ogorcen rat protiv generala Franka, vode spanskih fasista. Na strani boraca za spansku republiku su se nasli dobrovoljci iz cijelog svijeta. 20. septembra 1938. Drug Tito postaje politicki sekretar CK KPJ. Pocinje novo poglavlje istorije Partije.
O tim danima drug Tito je govorio :
"Novo rukovodstvo je bilo sastavljeno od mladih ljudi, izraslih odozdo,iz naroda, iz organizacija... To rukovodstvo je bilo zaista sposobno i jedinstveno. Nije bilo nikad i nikakvih sukoba medu nama. Svaka se odluka izvrsavala..."
Post je objavljen 30.08.2007. u 14:30 sati.