Marketing
Agility
Agility je kinološka sportska disciplina nastala po uzoru na konjičko preponsko jahanje, a prvi je put prikazana 1978. godine na Cruft´s izložbi u Londonu. Agility je natjecateljski sport u kojem pas uz pomoć vodičevih verbalnih i vizualnih uputa savladava stazu sastavljenu od prepreka.
Izgled i veličina prepreka točno su određeni pravilnikom i psa se uči kako koju prepreku treba pravilno savladati. Ovisno o veličini psa postoje tri visinske kategorije: small (do 34,99 cm), medium (od 35 do 42,99 cm) i large (viši od 43 cm). Pas će ovisno o svojoj visini trebati savladavati različito visoke prepreke pa tako jedan pekinezer naravno neće morati preskakati istu visinu kao labrador.Agilityjem se mogu baviti svi psi bez obzira na to jesu li su čistokrvni ili mješanci, bez obzira na veličinu, izgled i osobnost. Ne morate imati neku posebnu pasminu ili psa posebnih fizičkih predispozicija da biste se s njim upisali na tečaj agilityja.
KAKO POČETI UČITI AGILITY?
Osnovni preduvjeti za početak treniranja agilityja su dobro odgojen, poslušan i motiviran pas dobrih fizičkih predispozicija, zatim prostor za treniranje te, naravno, agility prepreke. S mladim psom ne bi trebalo početi s ozbiljnijim agility treninzima prije nego što navrši 12 mjeseci, odnosno dok gotovo potpuno ne izraste. U protivnom riskira se trajno tjelesno oštećenje uslijed prevelikog naprezanja mladog organizma.
Ipak, neke predvježbe za «agility» mogu se početi raditi već sa štenetom. Vježbe vezane uz socijalizaciju (upoznavanje i navikavanje) «budućeg agility prvaka» s visinom, uskim i mračnim prolazima mogu se napraviti i na pravim agility preprekama poput mosta i tunela, ali uz veliki oprez i ne prečesto (npr. 2-3 puta mjesečno). Isto tako, poželjno je štene od što ranije dobi naviknuti na buku, vožnju automobilom i drugim prijevoznim sredstvima te na gužvu ljudi i pasa na kinološkom poligonu.
Vrijeme do navršenih godinu dana i početak rada na preprekama treba iskoristiti za uspostavljanje što boljeg i punijeg odnosa s mladim psom. Pored dosljednog ponašanja te izgrađivanja autoriteta, vlasnik budućeg agility psa treba iskoristiti razne vježbe poslušnosti i igre sa psom za stvaranje dobre radne koncentracije (spremnosti psa za suradnju) te odlične motivacije. Slikovitije: kada vlasnik izvadi lopticu ili kakav slasni komadić hrane, sve ostalo pada u zaborav, a pas je usredotočen i spreman za druženje s njime. Izrađivanju, tj. učenju svake pojedine prepreke treba pristupiti planski – postupno izgrađivati svaku fazu/korak do savršene cjeline. Treba napomenuti da je za neke prepreke, poput tvrdog tunela, gotovo dovoljan jedan trening dok za druge, npr. slalom, trebaju i dva-tri mjeseca. Neke se prepreke, primjerice kontaktne zone, usavršavaju cijeli život. Sljedeći korak je povezivanje prepreka u, prvo kratke, pa sve dulje sekvence/kombinacije, da bi napokon bili sposobni napraviti cijelu stazu i spremni za prva natjecanja.
Ako to uvjeti dozvoljavaju, trenirati treba što češće, ali u kratkim treninzima. Ipak, najčešća praksa u Hrvatskoj je da se trenira 2 puta tjedno.
O agility natjecanjuProstor na kojem je postavljena agility staza zove se parkur i veličine je 20 x 40 metara. Agility staza sastavljena je od niza prepreka, a razmak između svake dvije prepreke u nizu treba biti između 5 i 7 metara. Ukupna duljina agility staze kreće se između 100 i 200 metara. Izgled staze, odnosno raspored prepreka u parkuru i njihov redoslijed, određuje sudac. Staze se iz natjecanja u natjecanje mijenjaju tako da pas u svom životu na natjecanju nikada neće trčati potpuno istu stazu (druga priča je trening gdje se neke sekvence, kombinacije prepreka pa i čitave staze mogu uvježbavati kako bi se povećala sigurnost i samopouzdanje psa, ali i vodiča). Prije početka trke prvog natjecatelja, svi natjecatelji u kategoriji i razredu za koje je staza postavljena mogu pregledati stazu, odnosno naučiti redoslijed prepreka napamet i isplanirati kojim putem će se kretati kako bi psa što bolje odvodili po stazi. Vrijeme za pregled staze je obično 5-10 minuta, a vodiči to rade sami bez svojih pasa (eventualno uz pomoć svojih trenera ili prijatelja iz ekipe/kluba). Sudac određuje i brzinu kojom bi se pas trebao kretati na zadanoj stazi, odnosno dijeljenjem duljine staze (u metrima) s brzinom kretanja psa (u m/s) izračunava standardno vrijeme (SV). Pas koji ne savlada stazu unutar SV dobiva negativne bodove zbog prekoračenja SV.
Osim SV, sudac određuje i MV (maksimalno vrijeme dozvoljeno za savladavanje staze). Obično je MV dvostruko SV, a pas koji prekorači MV biva diskvalificiran.Cilj agility natjecanja je da, u što kraćem vremenu i bez pogreške, pas napravi zadanu stazu, a obično pobjeđuju najbrži psi koji taj dan naprave stazu bez greške.
Neke od grešaka na stazi su: rušenje letvice kod preskakanja visa, preskakanje kontaktne zone ili pak izbjegavanje neke prepreke, što sudac označuje podizanjem ruke. I kod greške i kod izbjegavanja dodjeljuje se 5 negativnih bodova, s razlikom da kod greške pas nastavlja trčati, dok se kod izbjegavanja vodič mora vratiti i ustrajati na tome da pas napravi izbjegnutu prepreku.Osim prema visini (Small - do 34,99 cm u grebenu, Medium – od 35 do 42,99 cm te Large - od 43 cm u grebenu) psi se u agilityju dijele u jakosne razrede prema znanju i iskustvu, odnosno, točnije, prema uspjehu na natjecanjima. Razredi idu od početničkog A1, preko srednje jakog A2, do najjačeg A3.
Pas koji 3 puta otrči agility 1 stazu bez ijedne pogreške, uz suđenje najmanje dva različita suca, prelazi u A2 razred. Iz A2 u A3 razred prelaze psi koji su, uz suđenje dva različita suca, najmanje tri puta osvojili jedno od prva tri mjesta u agility 2 trkama bez ijedne pogreške.
Na agility natjecanjima moguće je osvajati i kandidature za nacionalnog (CACAg), odnosno međunarodnog (CACIAg) agility šampiona, a Hrvatska se može pohvaliti s jednim međunarodnim šampionom.
Najčešće pasminePasmine koje najčešće srećemo na agility natjecanjima su: border collie, svi belgijski ovčari, hrvatski ovčar, šetlandski ovčar, pudl, pirinejski ovčar, koker španijeli, veći broj pasmina terijera, mješanci.
Agility prepreke
Prepreke koje dopušta FCI su: vis, vijadukt ili zid, guma, dalj, klackalica, A-prepreka, most, meki tunel, tvrdi tunel, slalom, stol.
To izgleda otprilike ovako.
Post je objavljen 07.07.2007. u 10:39 sati.