Marketing
Događaj na golgoti - povijest ili legenda?
Događaj na Golgoti kao stvarni povjesni događaj, sastavni je dio vjere za svakog kršćanina. No, onaj tko bi htio neku potvrdu ili dokaz da se taj događaj uistinu zbio, naići će na problem. Naime, materijalistička znanost uistinu je nemoćna da pronađe bilo kakav dokaz koji bi potvrdio da se radi o povjesnom događaju, a ne samo o legendi. Ali, tamo gdje materijalistička znanost mora zastati, duhovna znanost ima mogućnost sagledavati stvari na drugačiji način. Već se danas u sklopu duhovnoznanstvenog rada mogu vidjeti brojni dokazi koji potkrepljuju vjeru kršćana, i to ne samo da je događaj na Golgoti bio stvaran povjesni događaj, nego i da se radi o događaju koji je označio prekretnicu u razvoju čovječanstva, događaju sa velikim i dubokim utjecajem na čitavu planetu Zemlju i sva bića koja na njoj žive. Razvojem duhovne znanosti ovakve potvrde bivat će sve snažnije.
Iznijet ću ovdje jedan primjer takvog duhovnoznanstvenog istraživanja, čiji su me se rezultati posebno dojmili. Poznata biodinamičarka, Maria Thun, u svome dugogodišnjem znanstvenom radu na proučavanju ponašanja biljaka pod utjecajem mjesečevog ciklusa i položaja planeta, došla je do vrlo zanimljivih zaključaka. Prije no što iznesem te zaključke, da kažem par riječi o biodinamici. Biodinamika je proizašla iz duhovne znanosti i danas se smatra vrhuncem u proizvodnji zdrave hrane. Koliko je složeno ustrojiti jedno biodinamičko imanje govori i činjenica da se u svijetu tek oko 100.000 hektara zemlje nalazi pod biodinamičkom proizvodnjom (certificirano Demeter certifikatom). No, biodinamika je svakako tema koja zahtijeva jedan poseban post, pa se vraćam temi ovog posta.
Dakle, citirat ću ulomak iz knjige Marie Thun „Praktično vrtlarenje“:
„Još u pokusima prije 25 i 30 godina višekratno smo ustanovili da Veliki petak i Velika subota nisu pogodni dani ni za sjetvu ni za presađivanje. Posijano sjeme slabo je klijalo, presađene sadnice su bile kržljave, ponekad su i odumirale. Ovi za biljku nepovoljni utjecaji počinju rano ujutro na Veliki petak, a prestaju na Uskrs prije izlaska Sunca.
Zašto je to tako? Događaji koji su se prije 2000 godina odigrali na Golgoti ostavljaju na Zemlji svake godine svoje tragove. Biljke to opažaju svojom osjetljivošću.“
Dakle, ovi pokusi su na prekrasan način pokazali da ugođaj Velikog petka, Velike subote i Uskrsa nije nešto što možemo povezati samo s religijom kršćana, nešto što se osjeća samo u crkvama... To je ugođaj koji struji čitavom planetom i dostupan je svakome, bez obzira na njegovo vjersko opredjeljenje i svjetonazor, samo ako je dovoljno otvoren da ga osjeti. Možete obilježiti Uskrs u crkvama, u zajedništvu sa drugima koji vjeruju, poštujući običaje i tradiciju – to svakako ima svoju vrijednost, ali nije ništa manje vrijedno ako proslavite Uskrs na zemlji, povezani s biljkama i životinjama – jer i oni, na svoj način, znaju da je Uskrs.
Post je objavljen 23.05.2007. u 17:12 sati.