Portugal ne izlazi na Sredozemno more, ali ipak u većem dijelu prevladava sredozemno podneblje. Bio je dugo zaostala, poljoprivredna zemlja. Glavni izvozni proizvodi bili su vino, pluto i riba. Tijekom sedamdesetih počele su promjene uvođenjem demokracije u zemlji, a ubrzale su priključenjem EEZ-i 1986.godine. Počinje jači razvoj industrije, modernizira se poljoprivreda i turizam se sve više razvija. Turizam je najrazvijeniji u južnoj pokrajini Algarve i na otocima Azori i Madeira. Glavni grad je Lisabon, a od većih gradova tu je i Porto. EU se pridružio 1896.godine.
Klima Portugala može se svrstati kao oceanska na sjeveru i mediteranska na jugu. Kao jedna od najtoplijih zemalja europe, prosječna godišnja temperatura Potugala je 13°C na sjeveru i 18°C na jugu. Otočje Madeira i Azorsko otočje u Atlantiku imaju najmanji raspon temperature. Ekstremne temperature su rijetkost, proljeće i ljeto su sunčani, dok su jesen i zima kišovite i vjetrovite, ali uglavnom umjerene.
Portugal je podijeljen na dva dijela svojom glavnom i najvećom rijekom Tagus. Sjeverna regija je je puna planina sa visoravnima koje su ispresijecane riječnim dolinama. Jug, između Tagusa i Algarve (Alentejo), je uglavnom nizinski sa klimom nešto toplijom i sušom od kišovitog sjevera. Algarve , koji je odvojen od Alentejoa planinama, uživa mediteransku klimu kao i južna Španjolska. Snijeg je karakterističniji za sjevernu polovicu zemlje i to više oko 40. sjeverne paralele. To se rijeđe dogođa na jugu, ali se događa. Azorsko otočje i otočje Madeira su smješteni na srednjeatlantskom hrbatu. Neki otoci bili su vulkanski aktivni još relativno nedavno oko 1957. godine. Najviši vrh u Potugalu je vrh Pico na otoku Pico. Vulkanskog je postojanja, a visine 2 351 m. Reljef kontinentalnog Portugala nije nešto izrazito visok: najviši vrh je Serra da Estrela (1 993 m). Čine ga uglavnom prekrivena brda.
Površina samog Portugala na kontinentu je 9 2906 km˛, ali mu se pridaju još i 2 355 km˛ Azorskog otočja i 741 km˛ otočja Madeira.
Broj stanovnika kreće se oko 10 600 000, što znači 114 stanovnika po km˛ .
Etnički sastav
Portugal prema procjeni za 2006. godinu ima 10,545,000 stanovnika, od čega 9,631,000 otpada na Portugalce, a ostatak na nekih tridesetak drugih naroda. Od domaćeg domorodnog stanovništva nikako se ne smiju ubrajati tzv. Mirandezi (10,000), malena lingvistička skupina koja se bori za svoja prava, a po porijeklu i etnički mogli bi biti srodni Asturcima iz Španjolske. Do cijepanja Asturaca dolazi prodorom Maura, nakon čega počinje križarski rat protiv islama. Prema brojnosti iza Portugalaca dolaze: Brazilci (169,000); Kinezi (94,000); Romi (83,000, plus 500 Kalderaša i 5,200 Gitana); Zelenortci (80,000); Španjolci 44,000); Arapi (22,000); Francuzi (22,000); Talijani (22,000); Anglo-Amerikanci (21,000); Goanci (21,000); Galjegi (16,000); Nijemci (11,000); Englezi (10,000); Timorci (3,200); Franko-Kanađani (2,200); Grci (1,700); Kinezi (1,200). Po tek nekoliko stotina duša broje Japanci (800); Danci (700); Židovi (700); Austrijanci (500); Finci (500) i Kurdi (200). ovdje još treba pridodati i 129,000 etnički neklasificiranih i drugih pripadnika, zatim 22,000 doseljenika iz Mozambika, 17,000 iz Gvineje Bisau.
Glavni grad je Lisabon (Lisaboa). Ostali veći gradovi: Porto, Braga, Coimbra, Faro, Funchal, Viseu, a manji: Sousa, Leiria, Lezíria do Tejo, Baixo Alentejo, Trás-os-Montes, Centro Alentejo, Baixo Tâmega, Douro, Médio Tejo, Beiras, Beira Interior Sul, Alto Alentejo, Pinhal i Vale do Minho.
U Portugalu nalazi se najzapadnija točka europskog kontinenta Cabo da Roca.
(BIT ĆE JOŠ TOGA)
Post je objavljen 05.04.2007. u 19:46 sati.