Marketing
PORTUGAL
Portugal ne izlazi na Sredozemno more, ali ipak u veem dijelu prevladava sredozemno podneblje. Bio je dugo zaostala, poljoprivredna zemlja. Glavni izvozni proizvodi bili su vino, pluto i riba. Tijekom sedamdesetih poele su promjene uvoenjem demokracije u zemlji, a ubrzale su prikljuenjem EEZ-i 1986.godine. Poinje jai razvoj industrije, modernizira se poljoprivreda i turizam se sve vie razvija. Turizam je najrazvijeniji u junoj pokrajini Algarve i na otocima Azori i Madeira. Glavni grad je Lisabon, a od veih gradova tu je i Porto. EU se pridruio 1896.godine.
Klima Portugala moe se svrstati kao oceanska na sjeveru i mediteranska na jugu. Kao jedna od najtoplijih zemalja europe, prosjena godinja temperatura Potugala je 13C na sjeveru i 18C na jugu. Otoje Madeira i Azorsko otoje u Atlantiku imaju najmanji raspon temperature. Ekstremne temperature su rijetkost, proljee i ljeto su sunani, dok su jesen i zima kiovite i vjetrovite, ali uglavnom umjerene.
Portugal je podijeljen na dva dijela svojom glavnom i najveom rijekom Tagus. Sjeverna regija je je puna planina sa visoravnima koje su ispresijecane rijenim dolinama. Jug, izmeu Tagusa i Algarve (Alentejo), je uglavnom nizinski sa klimom neto toplijom i suom od kiovitog sjevera. Algarve , koji je odvojen od Alentejoa planinama, uiva mediteransku klimu kao i juna panjolska. Snijeg je karakteristiniji za sjevernu polovicu zemlje i to vie oko 40. sjeverne paralele. To se rijee dogoa na jugu, ali se dogaa. Azorsko otoje i otoje Madeira su smjeteni na srednjeatlantskom hrbatu. Neki otoci bili su vulkanski aktivni jo relativno nedavno oko 1957. godine. Najvii vrh u Potugalu je vrh Pico na otoku Pico. Vulkanskog je postojanja, a visine 2 351 m. Reljef kontinentalnog Portugala nije neto izrazito visok: najvii vrh je Serra da Estrela (1 993 m). ine ga uglavnom prekrivena brda.
Povrina samog Portugala na kontinentu je 9 2906 km, ali mu se pridaju jo i 2 355 km Azorskog otoja i 741 km otoja Madeira.
Broj stanovnika kree se oko 10 600 000, to znai 114 stanovnika po km .
Etniki sastav
Portugal prema procjeni za 2006. godinu ima 10,545,000 stanovnika, od ega 9,631,000 otpada na Portugalce, a ostatak na nekih tridesetak drugih naroda. Od domaeg domorodnog stanovnitva nikako se ne smiju ubrajati tzv. Mirandezi (10,000), malena lingvistika skupina koja se bori za svoja prava, a po porijeklu i etniki mogli bi biti srodni Asturcima iz panjolske. Do cijepanja Asturaca dolazi prodorom Maura, nakon ega poinje kriarski rat protiv islama. Prema brojnosti iza Portugalaca dolaze: Brazilci (169,000); Kinezi (94,000); Romi (83,000, plus 500 Kalderaa i 5,200 Gitana); Zelenortci (80,000); panjolci 44,000); Arapi (22,000); Francuzi (22,000); Talijani (22,000); Anglo-Amerikanci (21,000); Goanci (21,000); Galjegi (16,000); Nijemci (11,000); Englezi (10,000); Timorci (3,200); Franko-Kanaani (2,200); Grci (1,700); Kinezi (1,200). Po tek nekoliko stotina dua broje Japanci (800); Danci (700); idovi (700); Austrijanci (500); Finci (500) i Kurdi (200). ovdje jo treba pridodati i 129,000 etniki neklasificiranih i drugih pripadnika, zatim 22,000 doseljenika iz Mozambika, 17,000 iz Gvineje Bisau.
Glavni grad je Lisabon (Lisaboa). Ostali vei gradovi: Porto, Braga, Coimbra, Faro, Funchal, Viseu, a manji: Sousa, Leiria, Lezria do Tejo, Baixo Alentejo, Trs-os-Montes, Centro Alentejo, Baixo Tmega, Douro, Mdio Tejo, Beiras, Beira Interior Sul, Alto Alentejo, Pinhal i Vale do Minho.
U Portugalu nalazi se najzapadnija toka europskog kontinenta Cabo da Roca.
(BIT E JO TOGA)
Post je objavljen 05.04.2007. u 19:46 sati.