Marketing
Austria
Republika Austrija
Republik Österreich
Zastava Austrije Grb Austrije
(Zastava) (Grb)
Geslo: nema
Himna: Land der Berge, Land am Strome
("Zemljo brda, zemljo na rijekama")
Položaj Austrije
Službeni jezik: njemački i regionalni jezici: slovenski u Koruškoj, hrvatski i mađarski u Gradišću.
Glavni grad: Beč
Predsjednik: Heinz Fischer
Predsjednik Vlade: Alfred Gusenbauer
Površina:
- ukupno:
- % vode: 112. po veličini
83.871,1 km˛
1,3%
Stanovništvo:
- ukupno (2006.):
- Gustoća: 90. po veličini
8.280.703
98,7/km˛
Neovisnost: državnim ugovorom 27. srpnja 1955.
BDP (PKM)
- ukupno :
- po stanovniku : procjena 2005.
275.02 milijardi $ (34.)
33,615 $ (8.);
Valuta: euro1) (100 centa)
Vremenska zona: UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak: .at
Pozivni broj: 43
1) Do 1999. austrijski šiling
Republika Austrija je država u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih država. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, te Njemačkom i Češkom na sjeveru.
Sadržaj
* 1 Povijest
* 2 Politika
* 3 Savezne države
* 4 Jezik
* 5 Zemljopis
* 6 Promet
* 7 Gospodarstvo
* 8 Stanovništvo
* 9 Kultura
* 10 Državni blagdani (neradni dani)
* 11 Vanjske poveznice
Povijest Austrije
Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kad su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.
Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").
Saveznici su nakon 2. svj. rata držali Austriju do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu euro.
Politika Austrije
Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.
Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine je osnovana desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.
Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:
* 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - Österreichische Volkspartei) (42.3% glasova)
* 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - Sozialdemokratische Partei Österreichs) (36.51%)
* 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - Freiheitliche Partei Österreichs) (10.1%)
* 17 zastupnika iz Stranke zelenih (Die Grünen) (9.47%)
Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.
Jezik
Službeni jezik Austrije je Njemački jezik, ali u svakodnevnom životu, najveći dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austriskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj državi Gradišće govori se i hrvatski, mađarski i romski jezik, a u saveznoj državi Koruška slovenski jezik.
Savezne države Austrije
Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (Bundesländer). To su:
1 - Gradišće (Burgenland)
2 - Koruška (Kärnten)
3 - Donja Austrija (Niederösterreich)
4 - Gornja Austrija (Oberösterreich)
5 - Salzburg
6 - Štajerska (Steiermark)
7 - Tirol
8 - Vorarlberg
9 - Beč (Wien)
Zemljopis Austrije
Austrijski zapad i jug leže na Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima pet nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata. Klima je umjerena, s hladnim zimama i svježim ljetima.
Najveći gradovi: Beč (glavni grad), Salzburg, Innsbruck, Graz i Linz.
Promet
Značajnije riječne luke za međunarodni promet su Beč i Linz.
Gospodarstvo Austrije
Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.
Stanovništvo Austrije
Službeni je jezik njemački, koji se takodjer govori u Njemačkoj. Ipak, standardni jezik njemackog u Austriji ima razlike u odnosu na varijantu koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer, se koriste nekoliko slavenskih riječi (n.pr. Kukuruz, Kren, Paradeiser, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole).
Jedan dio državljanina Austrije pripadaju manjinama. Hrvatska je manjina najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.
Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici. Ostale važne vjere su islam i protestantizam.
Kultura Austrije
U Austriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg. Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Brucknera i Musila i slikara Klimta.
Austrijska kuhinja
Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta jesu: Tirolske okruglice od slanine (Tiroler Speckknödel), Bečka salonska plućica (Wiener Salonbeuschel), Pržolica s lukom (Zwiebelrostbraten), Bečka kuhana govedina (Wiener Tafelspitz), Saće (Buhteln), Savijača od jabuka (Apfelstrudel), carski drobljenac (Kaiserschmarrn), Salzburški žličnjaci (Salzburger Nockerln), Germknedle (Germknödel)
Post je objavljen 24.03.2007. u 15:57 sati.