Marketing
Hedonizam osvaja Hrvatsku
urica Ivanievi Lieb
Moda se upravo stoljetne vile i hoteli na Jadranu danas kupuju Miloevievim novcem. Mnogi u dravi, koji misle da su njezini gospodari, zapravo su treerazredni sluge velikih monika, ili korporacija, bez osjeaja za nacionalno, ali i bez ikakvog osjeaja za ljude.
Na svjetskim ljestvicama Tito je ponegdje na sedmom, a ponegdje na osmom mjestu oznaen kao diktator. U Hrvatskoj doivljava sjajan povratak, moda se po popularnosti moe mjeriti sa sadanjim predsjednikom. Uostalom, mnogi ljudi iz istog miljea su njihove srodne due, od Manolia, Jakia, Budimira Lonara, do troka...
Titova biografija izaziva strah
Prologa tjedna, na jednom od snimljenih fotografija tjednika, Tito se uz niz svojih suradnika, meu kojima se Budimir Lonar spominje kao nekadanji, i sadanji sjajni savjetnik. Mnogima je poznata i njegova, i Titova biografija: samo nekoliko detalja iz Titove biografije, izaziva strah. Oboavan je bio od KPJ jo u ranoj mladosti, pobornik ideja SSSR-a, u vrijeme kada je ivio s 14-godinjakinjom, poznato je da je ostavio svoje dvije ene u sovjetskim zatvorima, bez obzira i na djecu, kada je Partija to traila od njega, s obzirom na odvajanje Jugoslavije od Staljina. Priklonio se SAD-u, koje su u jednom razdoblju, zahvaljujui njemu, kao i sadanjem predsjedniku, htjele sauvati mir na Balkanu. Premda je jedan od nekoliko amerikih kongresmena u to vrijeme izjavio da mu je preteko odlaziti na sastanke, poznajui povijest Jugoslavije, u kojoj je nepravedno ubijeno 400.000 ljudi. Cijeli jedan vei grad. Uz povratak Tita, sve ee se spominje i reklamni povratak Pavelia, prisutnog na slikama, suvenirima - prolo je vrijeme, pa se s odreenim odmakom dobiva drugaiji dojam. Tito je jo preblizu, i rane su jo otvorene. To nekima, izgleda ne smeta, da objavljuju u tisku slike njegove strastvene ljubavi prema lovu, biografije ena, susrete s glumicama, kraljevima, koji su uivali u hrvatskoj egzotici (moda i tajnim mafijakim poslovima), kao to i danas uivaju jordanski kralj, Malkovich... Mnogi od njih e na najljepem dijelu svijeta, kako patetino piu, dobiti i stoljetne vile u bescjenje. Rade Jarak je u knjizi Dua od krumpira, dobro primijetio da u Hrvatskoj najtee prolaze umjereni ljudi, koji nisu ni u crnim, ni u crvenim krajnostima.
Za koga divlja na pariki?
Bit emo uskoro obogaeni i za Titovu kuharicu, kako tisak izjavljuje, volio je slano, kiselo, divlja, jednostavne palainke... Kuharica je primjerena umirovljenicima, osiromaenim obiteljima, onima sa Zavoda za zapoljavanje, jer svakodnevno mogu pripraviti jedan od recepata, npr. divlja na pariki. Runo je biti cinian, moda je prikladnije biti realistian, pa primijetiti kako dvojica predsjednika kreu iz istih vila nekadanje kapitalistike, pa komunistike elite, ili obrnuto, od Dubrovnika, do Damonjine vile u Vrsaru. Izmeu tih odlazaka bilo je niz dogaaja, meu kojima potpuno ruenje autentinog spomenika Zida boli, ovih vrelih ljetnih dana, sve je ponovno izvedeno u tajnosti, ugraivanjem u postolje spomenika spomenutoga kipara. Bili su i pregovori sa crnogorskim predsjednikom o odteti, koja navodno nije odteta, nego moralni in Crne Gore prema Konavlima. Sreom da rije moral, u dananjoj politici, kao i u prethodnim vremenima, nita ne znai. Tisak i povjesniari spominju ukanoviev hukaki ratni govor iz tog vremena, oni koji su bili na ratnim podrujima znaju to je bila JNA, ali ne samo njezine jedinice, nego i cjelokupna politika toga vremena. Treba opratati, jer bismo bez toga bili samo osvetnici. Meutim, zaborav je teki oblik nepotivanja istine, i mogunosti vraanja istog. Posluna Hrvatska samo izvrava zadatke na grobovima: Ne zaboravimo ubijenu djecu, tisue civila, dananje invalide, kojima treba objasniti da su se sve strahote dogodile, kako bismo jednoga dana bili dio regije, nazvane Zapadni Balkan a ne slobodna Hrvatska.
to se kupuje Miloevievim novcem?
Predsjednika Srbije Zorana Tadia valjda je to motiviralo da izjednai zloin Srebrenice s Olujom. Predsjednik Hrvatske se suprotstavio, objasnivi da se Srebrenica i Oluja nikako ne mogu izjednaiti, a zloini su se dogodili nakon Oluje. Poznati srpski politiar, na jednoj od brojnih beogradskih postaja, rekao je kako je sve to zamka, jer zbog ega je predsjednik umirovio hrvatske generale, a i optueni su u Hagu, ako nije bilo etnikog ienja. Sve to znai uzajamno stvaranje jednakosti u siromatvu, jednakosti u krivnji, jednakosti u zloinu, da bismo bili jedinstvena regija. Hrvatska ne smije pobjei iz regije, rekao je nedavno hrvatski predsjednik na sjednici Igmanske inicijative, i proirio to u svome govoru u Lavovu. Osudi Tadia pridruio se i bivi premijer Raan, koji je zajedno s teoretskim radom Vesne Pusi, prema mnogim indicijama, ve 89.-90. godine, sklapao Hrvatsku bez Hrvatske. Veliki novac iz bive Jugoslavije, koji je Miloevi slao u inozemstvo, prema nekim autorima knjiga, bio je u dosluhu s njim. Moda se Tadi tim izjavama bori da bi Srbija, a ne Hrvatska bila voditelj u regiji.
Moda se upravo stoljetne vile i hoteli na Jadranu danas kupuju Miloevievim novcem. Mnogi u dravi, koji misle da su njezini gospodari, zapravo su treerazredni sluge velikih monika, ili korporacija, bez osjeaja za nacionalno, ali i bez ikakvog osjeaja za ljude. Cijela je povijest protkana izdajom slugu. Dananji eksperiment BiH ima dugu povijest: treba se sjetiti kraljeva vojvode Radaka, kojeg su potkupili Turci, da im izda tajni gotovo neprohodni put za hrvatski kraljevski grad Bobovac, koji je jedini on znao (Bobovac je samo par kilometara od Kraljeve Sutjeske). Kada je pokazao tajni prolaz, Turci su ga ubili. I Bosna aptom pade. Toga bi se trebali prisjetiti nai politiari.
Ne smije se prezirati niiji strah, ali je strano kada i vladari, koji bi mogli biti samostalni, postanu male sluge u rukama korporacija svjetskih vladara, klimoglavci umjesto uspravnih ljudi. Osim hrvatskih politiara, i pozicije, i oporbe, mnogi strani iskreni politiari, vide opasnost u kojoj se Hrvatska nalazi.
etiri faze propasti zemlje
Ovih je dana nobelovac Edward Prescot, opisao etiri razdoblja propasti zemalja povezanih s MMF-om. Ako se Vlada ne pokori zahtjevima MMF-a ili Svjetske banke, organizira se dravni udar. Prije toga se i umjetno stvaraju nemiri, kako bi zemlja im prije dola pod protektorat. O mudrosti hrvatskih politiara, ako je ima, ne bismo ih eljeli usporediti sa vojvodom Radakom, i o budnosti sviju nas, ovisi budunost Hrvatske. Tim vie, ako nam tu budunost ne budu stvarali i nekolicina bivih premijera i politiara, koji su, uz savjetnike MMF-a, Svjetske banke, Georgija Sorosa, veliki dio rasprodali ve u devedesetima.
U svemu tome, ne smijemo zaboraviti pojedinane sudbine jer je potivanje pojedinca temelj drave. Samo jedan primjer: Ruica Kiur rlenec, jedna od poslovoa u Znanju, dobila je otkaz u petom mjesecu trudnoe, kod poslodavca Jazbeca jer je bila trudna i sporija u radu. Na sudsku odluku eka ve dvije godine, to ovisi iskljuivo o njezinoj sutkinji, koja joj je idue roite zakazala tek 2006. g. Ukupni prihodi obitelji, s obzirom na to da je i mu ostao bez posla, su 300 kn djejeg dodatka. Ostaje otvoreno pitanje, gdje su u ovom sluaju brojne nevladine udruge, ali postoji li i neko crkveno udruenje, npr. socijalno svjesnih laika, koji bi svoj glas digli protiv izrabljivanja radnika, to je i temelj Kristova nauka. Poslodavcima, koji misle da imaju sluge, moda treba, bez zlobe, citirati, jednu od kratkih pjesama u prozi, Mladena Machieda iz ciklusa Balzam, pod nazivom Franzov otac, Mora krepati, taj bolesni pas - tako se Herman Kafka, vie kolerik, negoli zlonamjeran, u svojoj trgovini, obraao namjeteniku oboljelom od suice, ne znajui da e mu, sedam godina prije njega samog, od iste bolesti umrijeti sin Franz. Da je jo u zrcalu mogao vidjeti smrt svojih triju keri u koncentracijskim logorima, Herman Kafka bio bi pokrio lice rukama i zaplakao. Ovih par redaka ne smije nas uplaiti, nepravda nije uvijek kanjena, ali sudbina je esto udan sudac. Ruica Kiur-rlenec, samo je jedna od 136 zaposlenika, koji svaki dan predaju tubu, zbog nepravednog otkaza. Na je zadatak da se tome suprotstavimo, jer to od nas zahtijeva naa savjest, tim vie ako smo vjernici i slijedimo Krista.
Glas Koncila, Broj 32-33 (1624-1625), VELIKA GOSPA, 2005.
Post je objavljen 19.03.2007. u 14:07 sati.