Marketing
...Sjeam se topline, oseke i plime,
poljubaca tvojih u zoru
Dotakla me ljubav toplim dahom svojim
jednog jutra na moru...
Koija me nosila, ljubav me zaprosila
na jednoj plai s prstenom od cvijea
samo sam se smijala jer sam tada shvatila
da jedan tren se zove srea....
Mirie na rumarin, ne pravi se da si fin
al zato ljubi da je to kraj svijeta
Ne mogu se smiriti i sa tim pomiriti
da u te vidjet tek idueg ljeta...
Na poetku sorry kaj nismo ba dugo pisale..al nekak u ovo vrijeme su OPET poela ona usrana ispitivanja pa...i sad bi trebala uit engleski al mi se fakat nekak pisao post.. 
Jednom davno...bila jedna KiSs gIrL...koja je u jednom od svojih posteva nama prenijela tafetu No. 2...i ja se toga sjetila...pa evo vam je.. 
ZATO IMAMO NICK-KOJI IMAMO??
I ZATO NAM SE BLOG ZOVE-KAK SE VE ZOVE??
e pa sad...
***dalmatinke u srcu***
Mislim da je sve samo po sebi jasno...
Blog smo poele pisat poslje ljeta i mora i dalmatinaca...i tako...oduvijek imamo feeling ko da smo roene u Dalmaciji i ko da tamo pripadamo...zakljuile smo da mi praktiki cijelu godinu ivimo za to da na ljeto idemo u Vodice jer se tamo zapravo osjeamo kao doma..pa...nekako je nastao i taj nick..
tono nas opisuje kakve jesmo...
Znate da smo mislile danas i na tekmu (Hajduk-Dinamo), a prije toga si u WGW-u napravit dvije majce s tim natpisom-i kupit karte za JUG!
Ali...malo smo se kasno sjetile pa e to priekat do druge prilike
ah jesmo lude...
A za ime bloga..pa ista stvar..tolk smo se zaljubile u to ime da ga uope ne mijenjamo..
Eto nadam se da sam vam pojasnila neke stvari 
A sad neke "vanije teme"...
Aj kad ve priam o tome ko gdje pripada i sl. ...
Za one koji ne znaju ja ivim u Jaski (mali grad, punim imenom Jastrebarsko, nekih 20-25 km od Zagreba ;)).
I svaki dan putujem u Zagreb u kolu i na treninge, nekad i po dva puta dnevno...ali nije u tome stvar..
Stvar je u tome da u ove tri godine kolko idem u srednju toliko vremena provodim sa ljudima iz Zagreba da sam jednostavno izgubila sve frendove u Jaski...
ak ih nisam ni izgubila nego...neznam..ajme uasan osjeaj..
Kad se popodne vraam iz Zg iz kole i prolazim Jaskanskim centrom imam osjeaj ko da zapravo tu ni ne ivim...jel u Jaski samo jedem i spavam...DOSLOVNO!
I nisam tu bila vani ve od prije ljeta-preko pola godine..a zato? iz jednostavnog razloga...BOJIM SE!
Bojim se onog osjeaja kad izaem van da u sve ljude prepoznat a zapravo nikoga vie neu znat...
Znate kak je to u malim mjestima svi sve znaju i svi su si UGLAVNOM dobri..
Tako je bilo u osnovnoj..tu ima jedan disco u koji svi izlaze i uvijek smo svi sve znali..
Kad sam prole godine izala tamo isto sam sve ljude znala al moja frendica (ona ide u Jasku u srednju) je bila ta koja se sa svima pozdravljala i sa svima popriala a ja sam samo stajala sa strane i nisam znala ta bi rekla...
UASAN OSJEAJ...
Jel se to i nekome od vas dogodilo? ...da znam da nisam jedina...
Mislim da sam za danas dovoljno rekla...
Molim vas ako imate koji savjet u vezi ovoga...da ga podijelite samnom.. 
Vaa L@n@
Post je objavljen 14.03.2007. u 09:47 sati.