Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/karaka

Marketing

Ivan Gundulić-DUBRAVKA


DUBRAVKA
Bilješka o piscu:
Ivan Gundulić (1589-1638) bio je član jedne od najstarijih i najuglednijih vlasteoskih obitelji u Dubrovniku. Školovao se isključivo u svom gradu, i to upravo kad su i u Dubrovniku počeli djelovati isusovci, borbeni nosioci ideja i katoličke obnove. Književnim radom Gundulić se bavio tijekom cijelog života. Nakon mladenačkih ljubavnih i melodrtamskih književnih ostvarenja, uzrelijim godinam priklonio se "ozbiljnijim" temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije su tri glavna Gundulićeva pjesnička djela: Dubravka(1628), Suze sina razmetnoga (1621) i Osman(1621-1638). Ta djela su u svojim vrstama (pastirska drama, refleksivna poema, ep) vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti a istovremeno su na razini suvremenih dostignuća u književnosti evropskog baroka.


Podatke pronašla u :Ivan Gundulić "Djela" (str.209)


Biješka o djelu:
U Dubravci je Gundulić, krenuvši putem domaće pastirske tradicije dao najljepši primjer rodoljubne alegorije u hrvatskioj renesansnoj književnosti. U skladu za zahtjevima i poetikom pastirske igre, a i u skladu s vlastitim sklonostima, Gundulić je nedostatke psihološke uvijetovanosti u obradi likova i dramske pokrenutosti u radnji nadoknadio pjesničkim nadahnućem u prikazu ugođđaja. To se u prvom redu odnosi na sugestivno intonirani doživljaj prirode i uvjerljivo individualiziranu pjesnikovu sreću što živi u slobodi.
Podatke pronašla u : I. Gundulić "Djela" (str. 209)

Stihovi u kojima se očituje pjesnikova ljubav prema domovini:

"O Dubravo, slavna svima
u uresu slobodnomu,
lijepa ti si mojijem očima,
draga ti si srcu momu.
U veseloj ovoj sjeni
od čestitih tvojih grana
provesti je milo meni
dio najdraži mojijeh dana.
Tim raspinam mreže moje,
I u zavjet vješam vrše
na zeleno dubje tvoje,
po kome blazi vjetri prše." (str.14)





Djelo je posebno jer na početku radnja drame počima predzor himnom danici zvijezdi, a završava himnom slobodi.


"Objavi, Danice, jasni zrak objavi;
čuj tihe vjetrice u ovoj Dubravi;
pršat su počeli po listju zelenu
zovući dan bijeli i zoru rumenu.
-------------------------------------------------" (str.9)


"O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kome sva blaga višnji nam bog je do,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti !" (str.66)



Dubravka - alegorija
Mjesto radnje, Dubrava prema povijesničarima književnosti, označava sam grad Dubrovnik, pastirica Dubravka simbol je dubrovačke slobode i vlasti, a njom se ženi Miljenko, alegorijsko obličje dubrovačkog plemstva. Grdan simboizira obogaćeni sloj dubrovačkih građđna koji se žele domoći dubrovačke vlasti ženidbom s plemkinjama.
(Dunja Fališevac , Ivan Gundulić , predgovor u knjizi Suze sina razmetnoga - Dubravka, Zagreb, 1993.)







Likovi u djelu:
Radimo
Skup pastira
Ribar
Miljenko
Ljubimir
Dubravka
Skup vila
Divjak satir
Gorštak satir
Zagorko
Ljubdrag
Jeljenjka satirica
Brštanko
Tratorko
Vuk satir
Pelinka
Stojana
Pastjerići mali, uvse pet
Glasnik
Skup satira
Redovnik







Uovom djelu većina motiva proizlazi iz čežnje za slobodom i Gundulićeve sve metafore su usporedba s slobodom i mirom. Većina baroknih pjesnika koristi se neobičnim metaforama kao npr.Giambattista Marino kače za sunce "krvnik što sjekirom svojih zraka sječe vrat sjenama") kod Gundulića nema takvih metafora.

Posebne Gundulićeve metafore:
"---------------------------------
Ali još, jaoh, I u svrsi
nemilosna mom životu
od kamena kažeš prsi,
kriješ rajsku tvu lipotu!" (str. 15)

"Slavicu u gori,
I ti otvori
žuber medeni
lijepe zeleni,
u glasu najviši
s nami bigliši,
hvaleći slave
zore gizdave." (str. 18)
"Olijepa o draga, o slatka, slobodo,
dar u kome sva blaga višnji nam Bog je do,
-----------------------------------------------------------------
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu biti plata tvojoj čistoj lijepoti." str. 62)



Općenito o baroku:


Barok je stil u graditeljstvu, slikarstvu, kiparstvu,
glazbi i književnosti. Kao stilsko razdoblje trajao je od kraja 16. do sredine 18. st. Izrazito je suprostavljen renesansi .Ponajprije se javio u Španjolskoj, kao pjesnički smjer kulteranizam. Stilsko mu je obilježje :krasnoriječivost, patetičnost, neusklđđenost sadržaja i izrata. Stil je u baroku figuralan, a najčešće su figure metafora, poredba, antiteza itd.


Post je objavljen 11.03.2007. u 18:01 sati.