Gljive su cijenjenene zbog svoje hranjive vrijednosti. Proteini gljiva imaju sastav sličan proteinima životinjskog porijekla i zato su biološki vredniji od biljnih proteina. Gljive sadrže mali postotak masti zbog čega su cijenjene kao dijetalna hrana.Osim toga, sadrže velike količine minerala i vitamina. Neke se gljive uzgajaju i zbog ljekovitosti. Tako npr. shii-take i zimske panjevčice imaju antikancerogena svojstva.Gljive se uzgajaju na sirovinama koje su slabo iskoristive u druge svrhe. Mogu se proizvoditi tijekom cijele godine na relativno malom prostoru u kratkom ciklusu proizvodnje. Za pripremanje uzgojne hranjive podloge najčešće se upotrebljava slama žitarica, npr. pšenice i raži, koja bi se inače spalila ili zaorala. Nakon uzgoja bukovače, prorašteni supstrat se u nekim zemljama koristi kao stočna hrana. Osim slame žitarica za uzgoj gljiva može se koristiti i pljeva, kukuruzovina, lišće, piljevina, stari papir i drveni otpaci.
Ciklus uzgoja bukovače je kraći od ciklusa uzgoja šampinjona. Do pojave prvih plodišta ne prođe ni pun mjesec dana, a očekivani prinos iznosi otprilike 50% od težine upotrijebljene suhe mase.U prirodi bukovača (Pleurotus ostreatus) raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drva koji ostaju iza sječe. Prvi pokušaji uzgoja bili su na drvu. Ova se metoda uzgoja i danas uspješno koristi. U posljednje vrijeme, bukovača se uzgaja na poljoprivrednim nusproizvodima, npr. slami različitih žitarica pomiješanoj s različitim omjerima kukuruzovine, sijena, pljeve, piljevine i sl. Na takvim podlogama ciklus uzgoja traje dva do najviše tri mjeseca.
Bukovača se može uzgajati u zatvorenim, djelomično zatvorenim i otvorenim ali natkrivenim prostorima. Mjesto uzgoja mora biti zaštićeno od kiše, jakog vjetra i izravnih Sunčevih zraka. Mora biti osigurana stalna visoka vlažnost zraka, dobro prozračivanje i 12-satno osvjetljavanje. Slama koja se koristi za pripremu podloge mora biti zdrava, zlatno-žute boje i suhih vlati. Podlozi se može dodati sijeno (10-30%), kukuruzni oklasci (25-75%), kukuruzovina (25-50%) ili slama soje ili graška (10-30%). Dodatak sijena u hranjivu podlogu povećava prinos za oko 20% i smanjuje napad zelenih plijesni na supstrat. Sve sirovine koje se koriste kao hranjiva podloga moraju biti dobro usitnjene.
Uzgojem bukovača na slami dobit će se zdrava hrana i iskoristiti slama koja bi se inače spalila ili zaorala
MATERIJAL I METODE
Micelij bukovače nasađivat će se na usitnjenu slamu ječma ili pšenice. Prije nasađivanja micelija supstrat će se sterilizirati vrenjem na temperaturi 100 st. C oko pola sata kako bi se uništili mikroorganizmi i potom dobro ohladiti jer temperatura od 33 st. C ubija micelij bukovača.
Steriliziranom supstratu (100 kg) se dodaje micelij (5 litara). u slojevima. Smjesa se stavlja u plastične vreće veličine 45 x 90 cm i to tako da se slaže sloj supstrata, sloj micelija i tako do vrha vreće. Na vrećama se radi prozračivanja izbuše rupe promjera 15-20 mm na razmaku od dvadesetak centimetara. Vreće se stavljaju u zamračenu prostoriju na temperaturu 22 st. C. Nakon otprilike tri tjedna vreće su gotovo sasvim proraštene i premještaju se u prostoriju za uzgoj. U tim prostorijama mora biti osigurano 12-satno osvjetljenje i vlažnost 90-95%.
Prilikom berbe stručak se reže blizu same površine na kojoj je izrastao. Nakon 10-15 dana pojavit će se nove bukovače. Moguće su tri berbe, a nakon toga je supstrat iscrpljen.
Tri vrste supstrata : -Samo slama od jačmena
-80% slama i 20% sjeno
-80% slama i 20% piljevina
Prva berba očekuje se nakon mjesec dana. Obzirom da su moguće tri berbe, u tri mjeseca se očekuje prinos koji će iznositi oko 20% težine supstrata
Post je objavljen 09.11.2006. u 21:34 sati.