Marketing
KOLIBRI
Kolibri (Trochiliformes) je red ptica koji ima samo jednu porodicu, Trohilidae. Kako su bliski srodnici porodicama Apodidae i Hemiprocnidae, neki ih znanstvenici svrstavaju zajedno s njima u red srpokrilki, Apodiformes.
Porodica kolibrića ima više od 100 rodova i oko 330 - 340 vrsta.
IZGLED I GRAĐA TIJELA:
Kolibri su uglavnom vrlo malene ptice. Najmanji kolibri koji je u isto vrijeme i najmanja ptičja vrsta uopće, Mellisuga helenae, dugačak je, zajedno s kljunom i repnim perima, samo 6 cm. Najveća vrsta je Patagona gigas a veliki su oko 25 cm. Većina kolibrića ima šareno perje, u pravilu s metalnim odsjajem. Grlo mužjaka je često sjajno crveno, plavo ili smaragdno zeleno.
Posebno obilježje kolibrića je kljun, koji je kod gotovo svake vrste drugačiji. Tako vrsta Ensifera ensifera ima kljun dug 10 cm, što je gotovo jednako koliko mu je dugačak ostatak tijela. Suprotno tome, kljun vrste Ramphomicron microrhynchum je dug samo 5 mm. Nekim vrstama kljun je savinut prema dole, nekim prema gore, a zajedničko im je samo to, da je svaki prilagođen sasvim određenom tipu cvijeta, tako da svaka vrsta ima svoju vlastitu ekološku nišu, čime se izbjegava konkurencija među vrstama.
Jezik im je dugačak i može se ispružiti daleko iz kljuna. Na vrhu je rascijepljen i ima oblik sjevčice, što im omogućuje da lako piju nektar iz cvjetova.
POSEBNOSTI:
Kolibri imaju vrlo visoku frekvenciju zamaha krilima, čak do 80 zamaha u minuti. To im omogućuje let u stranu kao i unatrag, a mogu i ostati u zraku na jednom mjestu. Još jedna osobitost kolibrića je i da imaju osam pari rebara, dok ih druge ptice imaju uglavnom šest. Srce im ima 400 do 500 otkucaja u minuti, a broj udaha u minuti im je do 250. Za vrijeme sna, drastično im se smanjuje frekvencija otkucaja srca, inače bi, zbog vrlo brzog metabolizma, uginuli od gladi.
RASPROSTRANJENOST:
Kolibri u prirodi žive isključivo u Americi, i to sve od juga Aljaske pa do Ognjene zemlje.
Post je objavljen 30.08.2006. u 11:20 sati.