Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/11235

Marketing

Ivan Giovanni Kobler ( 22. kolovoza 1811 – 02. srpnja 1893 )

Ivan Giovanni Kobler
Ivan Giovanni Kobler

Koblerov trg u Rijeci
Koblerov trg u Rijeci

» … Što je Giovanni Kobler skrivio ? Dok mu se grobnica na Kozali ruši, u središtu grada trg koji nosi njegovo ime označen je zastarjelom pločom na kojoj piše samo Ivan Kobler. Pitamo se tko je kriv za takvo stanje. Možemo li mi nešto učiniti ? Komu se obratiti ? … »

Isječak iz sastava »Neobičan sat povijesti« Gabrijele Begić,
učenice 5a razreda OŠ »Eugen Kumičić« u Rjeci


Na današnji dan (22.kolovoza 1811. godine) prije točno 195 godina u Rijeci je rođen Giovanni Kobler.
Završio je tri razreda osnovne škole i šest razreda gimnazije u prvoj staroj zgradi na Grivici u Rijeci, krenuo na studij u Zagreb u razdoblju od 1829. do 1832. godine. pohađao je dvogodišnji tečaj filozofije i studij prava.
S dvadeset i dvije godine se zaposlio u Rijeci i radio od 1833. do 1850. godine u gradskom poglavarstvu i sudu.
Primljen je 1833. godine kao praktikant, a dvije godine kasnije je dobio ovlaštenje da vrši advokatsku službu u građanskim i krivičnim sporovima te je postao prečasni tajnik građanskog suca. Godine 1842. postje općinski sudac rektor i patricij savjetnik. Za vrijeme svoje dužnosti u Municipiju dobivao je često od grada počasne dužnosti.
Nakon što je uspješno završio sudačku karijeru i 18-godišnje službovanje u Zagrebu, Kobler se mogao posvetiti svojim istraživanjima. vratio se iz Zagreba u Rijeku te se posvetio istraživanju povijesti Rijeke i drugih krajeva, osobito Istre i Hrvatske.
»Kopao« je u svakom uglu riječkog arhiva i biblioteke, ali to mu nije bilo dovoljno te je mnogo putovao što je vidljivo iz njegove bogate korespondencije.
U daljnjem radu pomoglo mu je poznavanje glagoljice i četiriju jezika te poznavanje pravnih sadržaja.
Skupljanjem podataka iz svih mogućih područja, uspjelo mu je sastaviti opću sliku o povijesnom razvoju Rijeke. Međutim, zbog svoje se skromnosti i velikog broja podataka, plašio pristupiti stvaranju tako opsežnog dijela kao što je izdavanje knjige.
Za života je izdao samo nekoliko članakai to u listovima »Istra« i »Almanaco fiumano«.
Budući da su svi raniji pokušaji pisanja jedne opće povijesti grada Rijeke ostali nedovršeni, Koblerova » Sjećanja za povijest…« su do danas ostala, kako kaže Irvin Lukežić u hrvatskom prijevodu Koblerove knjige, »trajan i siguran putokaz kroz riječku prošlost«.

Giovanni Kobler je svoje zrele godine proživljavao kao znatiželjan svjedok napretka svoga grada u drugoj polovici 19. stoljeća.
Iako je njegov otac preselio u Rijeku iz Kranja 30 godina prije njegovog rođenja, Kobler je duboko osjetio kao čovjek i kao povjesničar da su mu korjeni u rodnom gradu.
Živio je povučeno i pretežno zatvoren u svojoj sobici u Gorupovoj kući na današnjem trgu kod gradske tržnice (danas Verdijeva 11). U slobodno vrijeme se bavio sakupljanjem minerala i starog novca. Koliko je bio skroman, svjedoči njegova oporuka prema kojoj svu svoju imovinu ostavlja u dobrotvorne svrhe.

Rijeka u Koblerovo vrijeme

Kobler je živio u 19. stoljeću. prve dvije godine života provodi u Rijeci pod francuskom upravom, a zatim u Rijeci u Habsburškoj monarhiji do smrti.
Međutim, Rijeka je bila pod različitim upravama unutar tog carstva. Od austrijske preko ugarske te hrvatske od 1848. do 1868. godine, a zatim ponovno pod ugarskom upravom do smrti.
Rijeka je tada grad s oko 15.000 stanovnika. oko rijeke Hrvatska i Ugarska vode borbu koja završava 1868. godine ponovnim stausom zasebnog tijela, pridodanog izravno Ugarskoj na temelju diplome Marije Terezije iz 1779. godine.
Rijekom je kroz obje ugarske uprave upravljalo 19 guvernera koji su bili posrednici između riječke općine i mađarske vlade. Takav položaj grada trebao je prema Riječkoj krpici biti privremen, međutim, »provizorij« je trajao do raspada Austro-Ugarske.
Koblerovi dokumenti dokazuju da je on živio u ugarskoj Rijeci, a talijanski jezik kojim je pisao dokazuje da je vjerojatno bio simpatizer riječkih autonomista koji se javljaju u drugoj polovici 19. stoljeća.
Na čelu pravaških težnja stajao je riječki odvjetnik Erazmo Barčić. Interesantan je podatak da je u crkvenom pogledu Rijeka ostala pod upravom hrvatske, senjske, biskupije.
Kobler je u takvoj složenoj olitičkoj situaciji uspio ostati izvan politike.
Važnije od svega bilo mu je sakupljanje provjerenih povijesnih činjenica sa što manje političkih predrasuda.

Što je Giovanni Kobler skrivio ?
Što je Giovanni Kobler skrivio ?

Zapuštenost koblerovog spomenika
Zapuštenost koblerovog spomenika


Post je objavljen 22.08.2006. u 13:46 sati.