Prehrana kod proljeva
Proljev može nastati zbog bilo kojeg poremećaja u funkciji crijeva, a kao što svi znamo to je vrlo čest problem i kod pasa i kod mačaka. Uzroci proljeva su različiti. Poremećaj resorpcije hranjivih tvari u tankom crijevu dovesti će do toga da u debelo crijevo stigne jednostavno previše crijevnog sadržaja. Kod pasa i mačaka debelo crijevo je relativno malo, pa jednostavno ne može resorbirati višak tekućine koji na taj način stigne u njega što će rezultirati proljevom. Izostanak peristaltike (pokreta crijeva) također će dovesti do proljeva jer će tekući crijevni sadržaj vrlo brzo proći kroz crijeva do kolona jer izostaju ritmičke kontrakcije i tonus crijevnih sfinktera. To se događa i kod mehaničkog ileusa izazvanog stranim tijelom u crijevima što posebno često vidimo kod mladih, zaigranih životinja. Osim navedenog čest uzrok proljeva su poremećaji sekrecije i/ili aborbcije. Ovo može biti izazvano bakterijskim i virusnim infekcijama, parazitima, neadekvatnom prehranom ili neoplazmama. Uzimanjem anamnestičkih podataka od vlasnika nastojimo otkriti uzrok proljeva, no postoji nekoliko općih pravila u prehrani i terapiji koje primjenjujemo odmah prije nego smo determinirali uzrok oboljenja. Prvo uvodimo potpuni post u trajanju od 24 sata (trajanje posta ovisi o veličini i općem stanju životinje). Treba znati da je sluznica crijeva nježna isto kao sluznica oka, a čim je prisutan proljev pretpostavljamo da je upaljena. Kako bi upaljenoj sluznici dali malo odmora, preporuka je da se uskrati i voda i hrana. Ukoliko se radi o akutnom proljevu kod kojeg je već došlo do dehidracije, tekućinu i elektrolite moramo nadoknaditi davanjem infuzije. Infuziju dajemo u venu, ako je ikako moguće. Kod mačaka to nekada nije izvodimo jer su nekooperativne, no svakako je infuzija mnogo efektnija od podkožne. U većini slučajeva, ako životinja ne povraća, nakon posta započinjemo sa dijetnom prehranom. Danas su nam na rasploganju gotove dijetne hrane u obliku dehidrata ili konzervi pa krenemo sa vrlo malim obrocima takve hrane. Kod početka prehrane preporučujemo da se voda prokuha i ohladi te takva ponudi. Naročito je važno paziti da obroci hrane i vode budu mali i učestali. Kada oboljela životinja ima dobar apetit vlasnici su skloni povećati obrok kako bi njihov ljubimac pojeo što više. No to nije pametno te se treba strogo pridržavati uputa dobivenih od veterinara. Aplikacija lijekova kao što su medicinski ugljen, te različiti pripravci protiv proljeva ponekad će napraviti više štete nego koristi pa nemojte sami započinjati terapiju. Apetit je također vrlo važan. Dobar apetit je uvijek dobar prognostički znak. Dijetna prehrana uglavnom je dovoljna da se stolica stabilizira, ako uzroci nisu ozbiljnije naravi (tumori, strano tijelo u crijevima, insuficijencija pankreasa). Nastavi li se proljev unatoč dijetnoj ishrani potrebno je pristupiti raznim dijagnostičnim metodama kako bi otkrili uzrok bolesti. Osnovne pretrage uključuju krvne pretrage, pregled urina i stolice te rentgenski snimak. Opisane pretrage ne rade se odmah samo iz financijskih razloga. Naime, one značajno povećavaju troškove vlasnicima, iako je svakom veterinaru lakše odrediti terapiju ako ima kakve takve nalaze.
Autor: Tamara Ferari-Miškulin
www.ritelefax.hr
Post je objavljen 08.08.2006. u 13:34 sati.