Marketing
DOBRI DUPIN
Dobri dupini klasificiraju se kao:
Mammalia (sisavci), Cetacea (kitovi), Odontoceti (kitovi zubani), Delphinidae (dupini), Tursiops truncatus (Montague 1894)
dobri dupin.
Dobri dupin je vrsta dupina koja živi i u Jadranu. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenije morske sisavce.
Dobri dupini, sa svojim čelično-plavim leđima i njuškama kojima kao da se smiješe, vrlo su inteligentne i društvene životinje. Zvukovi kojima se služe predstavljaju jednu vrstu govora.Dupini su poznati po svojoj znatiželji, zbog čega se ponekad zapliću u mreže, pogotovo mreže stajaćice. To je često uzrok prerane smrti ovih životinja.
FIZIČKE KARAKTERISTIKE:
Dobri dupin ima kratak, malo prema dolje nos zakrivljen,izduženi hidrodinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja može poprimiti i ružičastu nijansu tijekom ljeta kad je temperatura mora viša. Odrasli dobri dupini dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dosižu najveću dužinu od oko 3 metra.
Za razliku od riba, dupini udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli. Nosni otvor se nalazi na gornjoj strani glave i prekriven je mišićem koji omogućuje potpuno zatvaranje nosnica prilikom urona.
Dobri dupini u potrazi za ribom obično ostaju pod morem 4-5 minuta. Najduže trajanje urona koji smo izmjerili u Hrvatskoj drži Belugo -trajao je 6 minuta i 55 sekundi
RASPOSTRANJANOST DOBROG DUPINA:
Dobri dupini nastanjuju gotovo sva mora i oceane diljem svijeta. Medutim ne postoji potpuna procjena broja jedinki u svijetu. U Sredozemlju trenutni broj se procjenjuje na manje od 10.000 jedinki. Zagađenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa, ne smanjuju samo broj ovih dupina već uništavaju i smanjuju područja gdje bi mogli živjeti.
RAZMNOŽAVANJE
Kao i svi ostali sisavci, dupini kote žive mlade, a ženke imaju mliječne žlijezde za dojenje mladunčeta.Dobri dupini najčešće se pare u proljeće ili ljeti, a ženka nakon deset do dvanaest mjeseci rađa pod vodom samo jednog mladunca.
Dva, a katkad čak i više dupina, služe kao "babice" te pomažu majci i štite je od napada morskih pasa privučenih krvlju koja istječe pri porodu. Mladunac se rađa na zadak jer bi se inače ugušio u vodi. Nakon poroda čitava ta skupina gurka mladunca na morsku površinu kako bi prvi put udahnuo zrak. Dupini su kod poroda veoma ovisni o toj pomoći svojih rođaka.
Takvu pomoć pružaju i u slučaju ozlijeđenog dupina. Na njegovo zdvojno zapomaganje žure ostali dupini odmah u pomoć, podupiru ga i iznose na površinu vode da pravodobno dođe do zraka.
Majka doji mladunca najmanje 16 mjeseci, tako da tek svake dvije do tri godine donosi na svijet novog mladunca. Vjerovatno se svaki put pari s nekim drugim mužjakom. Mladunac postaje potpuno samostalan nakon godinu i pol, a spolnu zrelost dostiže tek sa 6 godina.
NAČIN ŽIVOTA
Dupini su vrlo društvene životinje i žive u skupinama različite veličine i različitog sastava: to mogu biti životinje istog spola ili mužjaci i ženke zajedno sa svojim mladuncima. Pomažu si u lovu, kod poroda i bolesti. Njihovo prijateljsko i lojalno ponašanje za dupine je od životne važnosti.
Dupini se međusobno sporazumijevaju raznim zvukovima. Nije poznato koliko je razvijen njihov "jezik", ali je sigurno da se oni prepoznaju i da međusobno "razgovaraju".
IHRANA I NAČIN LOVA:
Glavnu hranu dupina sačinjavaju različite vrste riba, glavonošci, mekušci pa i rakovi. Međutim, najčešće love ribe različitih veličina. Svoj način lova prilagođuju vrsti plijena koja im je u tom trenutku na raspolaganju
Kad naiđu na veliko jato riba, skupi ih se na stotine i love zajedno, glasno se sporazumijevajući. Kad im se dupini približe, ribe pokušavaju pobjeći u raznim smjerovima, no dupini se međusobno "dovikuju" dajući si upute. Na taj način će ih stjerati u gusto jato koje bježi prema površini. No to je zamka, jer ih ondje opet čekaju dupini. Pretpostavlja se da ih pritom svojim glasanjem dodatno plaše.
Ako ribe plivaju na otvorenom moru pojedinačno ili u jatima, tada dupini love danju. U doba kad su takva jata rjeđa, dupini se upuštaju u noćni lov na razne mekušce i ribe koje žive na dnu mora. Čini se da dupine u lovu uvijek predvodi jedan član jata te da se pri traženju riba koriste svojim eholokacijskim sustavom.
DUPIN I ČOVIJEK:
Od davnine dupini očaravaju čovjeka i čine ga radoznalim. Ribari ih ne vole u blizini jer im uništavaju mreže i kradu ribu, iako su oni dobar vodič- gdje ima dupina, ima i ribe.
U raznim krajevima svijeta dupini se love i ubijaju usprkos uvedenim mjerama zaštite. Na otocima Faroer, između Škotske i Irske, postoji običaj “pokolja” stotine dupina svake godine. Ribari ih “opkole” barkama, hvataju u mrežu i ubijaju kako bi koristili njihovo meso i mast.
Zar je moguće da se čovjekov najveći “morski” prijatelj nađe na jelovniku?
Dupin, jedini prijatelj ronilaca na velikim morskim dubinama, zabavljač pomoraca na dalekim putovanjima, spasilac kupača u nevolji, veliki obožavatelj djece i najinteligentnije morsko biće - ulovljen u ribarevu mrežu i razrezan kao guma!!
Drugu veliku opasnost za dupine predstavlja zagađenost mora. Razni otrovi kemijsko - industrijske tvari koje se skupljaju na koži dupina i na ribi kojom se on hrani, izazivaju teške hormonalne poremećaje i onemogućavaju razmnožavanje.
Potpuno prilagođen morskoj sredini u kojoj se prirodno i lako kreće, dupin voli kontakte s čovjekom. Jedni im uzvraćaju ljubavlju i brigom, a drugi na najgori mogući način - ubijanjem.
Zbog svoje inteligencije, dupini se često dresiraju za izvođene predstava u bazenima, kao i za obavljanje podmorskih radova u brodogradilištima; brže zarone od ronilaca, služe kao glasnici za ljude na kopnu i one na dnu mora, pronalaze podmornice i izvršavaju prave vojne misije.
DUPINI NAJINTELIGENTNIJE ŽIVOTINJE NA ZAMLJI:
Njihova inteligencija naprednija je od majmunske, što znači da su dupini najinteligentnija bića na planetu poslije čovjeka
Osim te bitne zanimljivosti, postoji još jedna njihova karakteristika koju možda niste znali.
Pametni i simpatični dupini nikad ne spavaju! Jedna polovica mozga uvijek im je budna, a nakon dva sata aktivnosti prebacuje se na drugu polovicu.
Svoje mladunce doje na vrlo neobičan način, zbog karakterističnog oblika čeljusti ženka brzo ispušta gusti mlaz mlijeka ravno u usta mladog dupina.
Udaljenost određuju vidom i biosonderom (zvučnim radarom). Na čelu imaju masno tkivo koje im služi kao akustična leća pomoću koje usmjeravaju zvuk i određuju udaljenost. Zvukovi koje dupini ispuštaju mogu biti toliko jaki da njima omame ribu, ali služe i kao odgojna metoda kada mama 'viče' na svoju bebu dupina.
DOBRI DUPINI U HRVATSKOJ:
Dobri dupin je jedina trajno naseljena vrsta morskih sisavaca u Jadranu. Smatra se da u Jadranu obitava oko 220 jedinki. Najveća Jadranska populacija smještena je u akvatoriju otoka Lošinja, relativno su česti i u ostatku Jadrana, a može ih se vidjeti i u estuarijima nekih rijeka.
Dobri dupin zaštićen je prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94) te Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Mammalia) (NN 31/95). Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Tursiops truncatus iznosi 35 000,00 Kn.
Post je objavljen 03.07.2006. u 12:39 sati.