Marketing
Godina Nikole Tesle (7) - Tesla o ratu (2)
Tesla sits in front of the oscillator, giving twelve million volts.
I pored visokog stupnja tehničkog obrazovanja širokih masa, mora se primijetiti da rat u svakoj civilizaciji otkriva ono što je nerazvijeno, ispoljavajući primitivizam koji je u miru latentan. Primitivna društva, kad žele promijeniti stupanj civiliziranosti i preći u viši stupanj razvoja, pribjegavaju ratu kao odbrani kolektivnog življenja. Između ostalog, rat je i oblik primoravanja individua na kolektivni život svođenjem egzistencijalnih potreba na minimum. Pojačava se ovisnost individue od kolektiva, a redukcijom na osnovne životne potrebe individua se navodi na obranu kolektivnih vrednota. Upravo ovim razotkrivanjem primitivnih formi ponašanja civiliziranih evropskih naroda objašnjava se nasilje koje se u ratu čini kolektivno, a što ni jedan od članova kolektiva koji je u tome sudjelovao, sam nikada ne bi učinio. Tu na djelu nije samo prijenos krivice na višu komandu i suborce, već i nešto mnogo dublje, što u svom članku Tesla imenuje kao "hipnotičku komponentu vojne organizovanosti", kojoj su tehnički najrazvijenije nacije naročito sklone.
Iz toga Tesla izvodi dalekosežno predviđanje da će ubrzo nakon Prvog svjetskog rata uslijediti još jedan i to većih razmjera. On čak prognozira da će se to desiti za dvadeset, trideset godina. Vrlo detaljno Tesla kritizira i ulogu kemičara koji su omogućili upotrebu otrovnih plinova, a zatim prelazi na odnos izuma i ratnih sredstava:
"Teleautomatika je naziv koji se predlaže za bežičnu kontrolu oruđa i translatornih pokreta samohodnih automata. Pre petnaest godina prikazao sam prvi put njenu primenu i rezultati su naišli na interesovanje kakav je mali broj pronalazaka ikad izazvao… Mnogi od sadašnjih načina i metoda vođenja borbe će tada zastareti. Vrlo je verovatno da se će ovaj izum pokazati značajnim ako se rat produži... Jedina pozitivna posledica užasnih ratnih posledica je što posle njih mora uslediti duži period mira. Ovo je posledica prirodnog zakona po kom su akcija i reakcija jednake. A na sadašnjem stupnju razvoja čovečanstva, na kome nema svesti o istorijskim zbivanjima i njihovim kosmološkim uzrocima, povremeni potresi su još uvek prirodni. Još žešća bitka će se tek voditi u budućnosti i to izmedju naroda Istoka i Zapada."
Kao mislilac kozmopolitskog karaktera, Tesla je u teledirigiranju vidio ne samo način usavršavanja ratnih oruđa, već je prije svega u njemu tražio put izostavljanja ljudske komponente ratnog sukoba. Ako je rat neminovan, jer se radi o prirodnim ciklusima izmjene energetskih potencijala, onda ljudska svijest može biti faktor izbjegavanja ljudskog učešća u tim energetskim procesima. Volja, svijest, razum mogu se u kozmičkim uvjetima, spoznavanjem prirodnih zakona tako postaviti da se energija kvantitativno ujednači isključivo na nivou električnih i elektromagnetskih procesa. Ali Tesla je u tome vidio mnoge prepreke imanentne samom ljudskom umu:
"Dokle god postoje razni narodi bit će i patriotizma. To se osećanje mora izbrisati iz srca pre no što se može uspostaviti trajni mir. Njegovo mesto mora zauzeti ljubav prema prirodi i idealima nauke. Naučna otkrića moćne su snage koje vode tom cilju."
Tesla iznosi zaključak po kojem će progres čovječanstva izazvati žrtvovanje umjetnosti nauci i otvara pitanje naučne kreativnosti. Njegovo kozmološko stanovište opravdava razlikovanje vještačkog svijeta umjetnosti i vještačkog svijeta nauke i tehnologije, iako je njemu samom jasno da Svijet nije vještački proizvod. Tesla očito smatra da porast naučnog saznanja smanjuje stupanj umjetničke slobode i smanjuje ljudsku potrebu za umjetničkim izražavanjem. Dakle, postavio je nauku iznad umjetnosti. Da je napokon filozofiju izdigao iznad nauke, s današnjeg gledanja, bio bi apsolutno u pravu. Najzad, iz naučne uređenosti društva proistekao bi detereministički karakter podjele rada i novi društveni odnosi, a što bi sličilo na savršeno funkcionalan sistem pčelinje košnice, sistem savršenog društvenog poretka, sistem savršene svjetske države.
U tom kontekstu Tesla razmatra i vojsku i vojnu organizaciju. Svaka vojna organizacija predstavlja zatvoren sistem, adijabatskog tipa, koji neprestano mora biti snabdijevan izvana (hrana, odjeća, obuća, novac...), da bi se u njemu održao željeni tip organizacije. Ukoliko bi se vojna organizacija počela baviti proizvodnjom hrane i drugih ekonomskih dobara, kako ne bi zavisila od energetskog dotoka iz okruženja, utvrđeni obrazac neminovno bi se izmijenio. Izmijenio bi se i sistem vrijednosti i otpočela bi transformacija u civilno društvo. Naravno i organiziranost civilnog društva zavisi od prirasta energije iz okoline, ali društvo taj manjak energije iz okoline nadoknađuje povećanjem produktivnosti i prelaskom u nove društvene odnose. U tim uvjetima prva na udar dolazi vojna organizacija.
Post je objavljen 12.03.2006. u 21:14 sati.