Marketing
Ledeni mali planet
Astronomski konzorcij otkrio je smrznutu loptu leda i kamenja 5,5 puta veu od Zemlje koja krui oko sredinjeg dijele nae galaktike. To je prvi iz nove klase hladnih, malih esktrasolarnih planeta.
Otkrie nazvano OGLE-2005-BLG-390Lb, udaljeno je 20.000 svjetlosnih godina od Zemlje i rezultat je tehnike nazvane efekt gravitacijske lee, koja se oslanja na sposobnost gravitacije da iskrivljuje svetlost.
Promatranjem svjetlosti milijuna zvijezda odjednom, astronomi mogu rei kad jedna zvijezda proe ispred svjetlije, ali udaljenije. Tada gravitacija iskrivljuje njihove svjetlosti onako kako bi to napravila optika lea.
Ako blia, ili 'zvijezda-lea' ima planet i njega e obasjati svjetlost pozadinske zvijezde. Jedino tako astronomi mogu otkriti relativno male planete oko neke zvijezde.
Zahvaljujui kolebanju koje gravitacija uzrokuje na tim zvijezdama uoeno je vie od 170 vruih Jupitera, masivnih, plinovitih tijela koje krue jako blizu svojih zvijezda.
Astronomi iz OGLE-a (Optical Gravitational Lensing Experiment), meunarodne mree teleskopa koja prati 170 milijuna zvijezda u sreditu Mlijene staze, 11. srpnja prole godine otkrili su zvijedu koja je poela jae svijetliti.
Astronomi iz projekta PLANET (Probing Lensing Anomalies NETwork) i MOA (Microlensing Observations in Astrophysics) su udruili snage i 9. kolovoza kombiniranim promatranjima iznad sporog zatamnjivanja otkrili su malo, poludnevno svjetlucanje.
Astronomi, njih 73 iz tri suradnika projekta, svoja su zapaanja o drugom promatranju efekta gravitacijske lee objavili u novom izdanju asopisa Nature.
Planet krui oko male, bljedunjave zvijezde na udaljenosti koja je tri puta vea nego udaljenost Zemlje od Sunca pa je samim tim vjerojatno hladan kao Pluton. Da se nalazi u Sunevom sustavu, nalazio bi se izmeu Marsa i Jupitera.
Za razliku od vruih Jupitera, koji prozuje oko svojih zvijezda u nekoliko dana i ija povrinska temperatura dosie i nekoliko tisua stupnjeva, na OGLE-2005-BLG-390Lb-u temperatura je oko -220C i za puni krug oko zvijezde mu treba oko 10 godina.
Ovo otkrie ide u prilog teoriji da planeti manji od Neptuna dominiraju na udljanosti od 1 do 10 astronomskih jedinica njihovih zvijezda, kau autori studije. To se poklapa s vodeom teorijom o formiranju planeta, prema kojoj najprije nastaju jezgre leda i stijena veliine nekoliko Zemlji, a tek nakon toga i uz poneto 'sree' nastaju plinoviti divovi poput Jupitera.
"Ovo je nevjerojatno uzbudljivo", kae astronom Sara Seager iz Odjela za zemaljski magnetizam iz Carnegie instituta iz Washingtona.
"Otvaranjem novog prozora za nove 'super-Zemlje' (OGLE-2005-BLG-390Lb je najmanji do sada pronaeni egzoplanet), otvara se mogunost da su takvi planeti uobiajeniji od brzovrteih plinovitih lopti koji su postajali vijest zadnjih godina", kae ona.
No, svi su ti pronaeni planeti osigurali svjetlu budunost efektu gravitacijske lee, kao i potrazi za nastanjivim planetima veliine Zemlje izvan Sunevog sutava.
Zanimljivo je da je meu 73 istraivaa iz 12 zemalja (od ega etiri ene) koji su sudjelovali u istraivanju bila i hrvatska znanstvenica, Rijeanka Dijana Dominis (35).
"Novi planet otkrili smo uz pomo mree teleskopa rasporeenih po cijeloj Zemlji, koristei tzv. efekt gravitacijske lee. Od za sada poznatih metoda za otkrivanje ekstrasolarnih planeta, jedino naa ima mogunost otkriti planete poput Zemlje. Mislim da je samo pitanje vremena kada emo otkriti neki planet izvan Suneva sustava na kojem je mogu ivot"
Post je objavljen 03.02.2006. u 20:40 sati.