
Mui li i Vas pitanje da li postoji ivot izvan Zemlje? Na to pitanje jo ne moemo odgovoriti, ali barem moemo rei da ima nade. Iako jo neznamo da li postoje planeti poput Zemlje koji imaju sposobnost odravanja ivota, danas znamo da i druge zvijezde imaju planete, kao to ih ima i nae Sunce. To su uglavnom gigantski planeti, plinoviti divovi sa masom viestruko veom od Jupiterove, no postoje i oni manji, slini naim Jovijanskim planetima. Neki od tih sustava slini su Sunevom, a jo vie ima onih koji su potpuno drugaiji. Tako na primjer, oko zvijezde 51 Pegasi na udaljenosti koja je manja od Merkurove krui planet koji je upola "laki" od Jupitera. Za nas je to pomalo udno, no izgleda da nije nemogue. U poetku je to otkrie predstavljalo problem jer se nije slagalo sa teorijom evolucije Sunevog sustava. Naime, ona kae da je mlado Sunce lake elemente kao to su vodik i helij otpuhalo u vanjske dijelove sustava djelovanjem tada jakog Sunevog vjetra. Zbog toga danas divovske plinovite planete nalazimo samo na velikim udaljenostima od Sunca. No, objanjenje lei u teoriji po kojoj je planet nastao daleko od zvijezde, ali se s vremenom pribliio zbog gravitacijskog utjecaja diska iz kojeg je nastao. Primjer sustava koji bi mogao biti slian Sunevom je onaj zvijezde 47 Ursae Majoris u zvijeu Velikog Medvjeda. Oko zvijezde na udaljenosti malo veoj od Marsove krui planet dva i pol puta masivniji od Jupitera.

umjetnicki doivljaj planeta oko zvijezde 47 Ursae Majoris (Lynette Cook)
Moda e vas malo razoarati injenica da niti jedan od ovih planeta nikad nije vien ili snimljen. To je jednostavno trenutno nemogue. Planeti su, u odnosu na zvijezde, iznimno obskurni objekti, tako da ih uvijek zakriva zasljepljujue svijetlo zvijezde. Umjesto vizualnih dokaza, astronomi se slue indirektnim metodama, kao to je gravitacijski utjecaj planeta na zvijezdu. On se moe dokazati dvjema metodama, a rezultat je gibanja zvijezde oko tzv. centra mase. Njega je najlake zamisliti kao polugu. Ako imate zvijezdu koja je velike mase i postavite ju na jednu stranu poluge, a na drugu stranu stavite planet ija je masa malena u odnosu na zvijezdu, morat ete ga potaviti puno dalje od zvijezde da bi obje strane bile u ravnotei. Teite je analogija centru mase. Dakle, planet i zvijezda meusobno se vrte na dijametralno suprotnim stranama oko centra mase. Ista se stvar dogaa i u Sunevom sustavu, ali je utjecaj Jovijanskih planeta malen jer nisu masivni i daleko su od centra. No, centar mase Sunca i Jupitera je dobar primjer. Oni se gibaju oko toke koja se nalazi oko 50 000 km iznad povrine Sunca (u smjeru Jupitera). Kada bi neki vanzemaljac promatrao to gibanje Sunca oko centra mase, mogao bi zakljuiti da oko Sunca krui barem jedan veliki planet kojeg ne moe vidjeti.
Pomicanja zvijezda oko centra mase vrlo su malena i potrebni su najvei teleskopi da bi se ona mogla mjeriti. Metoda u kojoj se precizno mjere poloaji zvijezde naziva se astrometrijom. Druga metoda mjeri pomake spektralnih linija u spektru zvijezde. Zbog istog gibanja, zvijezda se nekada pomie prema nama, a nekada od nas. Kada se zvijezda udaljava, spektralne linije se pomiu prema crvenom dijelu spektra zbog Dopplerovog efekta. Isto tako, kada se zvijezda pribliava, spektralne linije se pomiu prema plavom dijelu spektra. Iz periodikih promjena pomaka izlazi period ophoda planeta koji krui oko zvijezde.
to se tie pitanja s kojim sam ovaj lanak zapoeo, na njega jo nema odgovora, kao to jo neznamo ni postoje li planeti slini Zemlji (terestriki) kod drugih zvijezda. Njih se ne moe otkriti danas dostupnim metodama zbog njihove vrlo male mase. No, neke svjetske svemirske agencije planiraju u budunosti projekte kojima bi se traili terestriki planeti. Problem je taj to projekt zahtjeva velike teleskope koji rade u infracrvenom podruju i imaju rezoluciju nekoliko puta veu nego dananji teleskopi. Kada se takav projekt ostvari, moda emo vidjeti da sustav kao to je na nije jedinstven, ve postoji mnogo njemu slinih. A moda otkrijemo da smo sami... Tko zna...
Mislav Balokovic
Post je objavljen 23.01.2006. u 21:41 sati.