Marketing
< Jajasti Regul >
Regul, najsjajnija zvijezda konstelacije Lava, bila je predmet istraivanja znanstvenika Sveuilita Georgia. Istraivanje je pokazalo da zvijezda zapravo ima oblik jajeta, to je posljedica njene brze vrtnje. Za brzu vrtnju znalo se i prije, ali preciznija mjerenja dala su novi uvid u situaciju.
Mjerenjem temperature na polovima i ekvatoru, spektroskopskim analizama i teoretskim modelima, znanstvenici su doli do zakljuka da je Regul vrlo izboen na svom ekvatoru zbog centrifugalne sile. Naime, brzina okretanja njegovog ekvatora je ak 350 kilometara u sekundi, to iznosi 86% brzine pri kojoj bi se zvijezda razletila na sve strane. Regul je u promjeru 5 puta vei od naeg Sunca i vrti se 150 puta bre. Dok Suncu treba skoro mjesec dana da se okrene oko svoje osi, Regulu za to treba samo 16 sati.
regul u usporedbi sa suncem (Georgia State University)
Podaci su pokazali da zbog oblika, Regul pokazuje rijetku pojavu, ranije zapaenu samo kod dvojnih zvijezda - na polovima je oko 5 puta svjetliji nego na ekvatoru. To se dogaa zbog toga to je ekvator za jednu treinu promjera dalji od sredita nego polovi, pa ja ta regija hladnija. Na polovima je izmjerena temperatura od oko 15 000, a na ekvatoru 10 000 Kelvina. Sve zajedno, zvijezda je 350 puta sjajnija nego Sunce.
Zanimljiva je jo jedna pojava. Zvijezda nam je okrenuta tono tako da ju gledamo "sa strane". Os rotacije joj je nagnuta za 86 stupnjeva prema naem sjevernom polu, to odgovara smjeru u kojem se zvijezda prividno kree. Zato je to tako, nitko jo nije objasnio.
Novi podaci dobiveni su interferometrijskim nizom teleskopa nazvanim CHARA. Instrument se nalazi na planini Mt. Wilson u junoj Californiji. Sastoji se od 6 teleskopa od kojih svaki ima jedan metar u promjeru. Teleskopi su posloeni u Y formaciju, a najudaljeniji teleskop nalazi se 200 metara od sredita. Interferometrija im omoguuje da se poveu tvorei zajedno jedan "virtualni teleskop" promjera 330 metara. Instrument, naravno, ne moe skupiti koliinu svijetlosti koju bi skupio takav ogroman teleskop, ali zato ima jednako visoku rezoluciju. Veliki teleskopi (kao to su Keckovi, Subaru, Gemini...) imaju veu mo sakupljanja svijetlosti, pa vide tamne objekte. CHARA ne moe promatrati tamne objekte, ali zato one svjetlije vidi 100 puta otrije. U infracrvenom podruju spektra instrument postie razluivost od 0.0005 lunih sekundi. Funkcionalan je od poetka 2004. godine, a izgradnju su financirale zaklade W. M. Kecka, te David & Lucile Packard, amerika Nacionalna znanstena zaklada i savezna drava Georgia.
Mislav Balokovic
Post je objavljen 15.01.2006. u 22:42 sati.