Marketing
< Venera >
Venera je stjenovita kugla veliinom slina naem planetu zbog ega je esto zovu i Zemljinom sestrom. No, svaka slinost izmedu Venere i Zemlje time prestaje. Venera pripada grupi unutarnjih, terestrikih ( stjenovitih ) planeta. Ona je tamni, neprijateljski svijet s mnogo vulkana i negostoljubivom atmosferom. Njezina prosjena temperatura je via od prosjene temperature bilo kojeg drugog planeta Sunevog sustava.
Venerina povrina se umnogome promijenila tijekom postojanja planeta. Stjenoviti krajolik koji se nalazi na povrini posljedica je jake vuklanske aktivnosti koja se i danas nastavlja. Povrina obiluje dugakim tokovima lave, vulkanskim kraterima, te kupolastim i titastim vulkanima. Dosad je otkriveno 156 velikih vulkana s promjerom vecim od 100 km, gotovo 300 s promjerima izmedu 20 i 100 km, te najmanje 500 skupina manjih vulkana. Vie od tri etvrtine Venerine povrine ine ravnice koje su uglavnom posljedica djelovanja vulkanskih procesa. Naime, one nastaju izlijevanjem lave na povrinu planeta, a slian proces se nekad zbivao i na Mjesecu, te su tako nastala njegova mora. Zanimljivo je da je tlak na povrini planeta 90 puta vei od onog na Zemlji na razini mora. Sam izgled povrine je ustanovljen radarskom metodom, jer se povrina ne vidi kroz guste Venerine oblake. Najpodrobnije podatke o povrini skupio je Magellan, posljednja i najuspjenija Venerina sonda.
Prije otprilike etiri milijarde godina Zemlja i Venera imale su sline atmosfere. Medutim, dalje se situacija razliito razvijala sve do dananjeg stanja. Atmosfera Venere, stotinu puta masivnija od Zemljine, toliko je debela da se s povrine planeta ne mogu vidjeti zvijezde. Glavni joj je sastojak ugljicni dioksid, ali u njoj zbog estih vulkanskih erupcija ima sumporne praine i kapljica sumporne kiseline.
Neposredno iznad Venerine povrine je jasno podruje atmosfere koje se protee do visine od otprilike 40 km. Iznad toga je debeli, neprekinuti oblacni sloj visine 20 km. Oblaci, koji sadre prainu i sumpornu kiselinu, sprjeavaju prodiranje Suneve svjetlosti do tla, pa je na planetu stalno oblano. Na vrhu, ponovno je proziran sloj rjede atmosfere debeo oko 20 km.
Atmosfera ovog stjenovitog planeta krui vrlo brzo. Fotografije vrhova oblaka u ultraljubicastoj svjetlosti pokazuju da se oblaci gibaju u smjeru zapada te da planet obidu za oko etiri dana. Njihove brzine kretanja dostiu vrijednosti i od 350 km/h. U niim slojevima atmosfera je mnogo mirnija, pa povrinski vjetrovi rijetko dosegnu brzinu od 10 km/h. Zbog velike koliine ugljicnog dioksida u Venerinoj atmosferi, taj je planet pravi primjer efekta staklenika, te nas na taj nain upozorava to bi se nama jednog dana moglo dogoditi ako ne pripazimo na na planet.
Venera, ba kao i Mjesec, pokazuje faze, to znaci da je vidimo u razlicitim stupnjevima osvijetljenosti. Punu Veneru ne moemo vidjeti, jer u trenutku kad je osvijetljena cijela njena strana okrenuta Zemlji, planet skriva Sunce. Kreui se oko Sunca pribliava nam se i na nebu postaje vea, ali mi pritom vidimo sve manji dio osvijetljene strane.
podaci o Veneri
promjer: 12 104 km
prosjecna udaljenost od Sunca: 108,2 mil.km
brzina u stazi oko Sunca: 35,02 km/s
duljina dana: 117 zemaljskih dana
masa ( Zemlja = 1 ): 0,82
obujam ( Zemlja = 1 ): 0,86
prosjecna gustoca ( voda = 1 ): 5,2
povrinska gravitacija ( Zemlja = 1 ): 0,9
prosjecna povrinska temperatura: 464C
broj satelita: 0
Mislav Balokovic
Post je objavljen 14.01.2006. u 23:23 sati.