Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/poduzetnici

Marketing

18 - KREDITIRANJE NEZAPOSLENIH - POTICANJE PODUZETNIČKOG POTENCIJALA


Funkcija ovog teksta je ukazivanje na neučinkovitu politiku poticanja poduzetništva i radnog aktiviranja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj, poglavito u poduzetništima ranih dobi, zbog nepostojanja prikladnih financijskih inicijativa, mikrokreditnih programa i praktične podrške, što posljedično utječe na rast stope nezaposlenosti i pasiviziranja nacionalnog budžeta čije fiskalne mjere ne služe stvaranju novih vrijednosti nego očigledno financiraju održavanje postojećeg negativnog stanja.

Nezaposlenost, osim dramatičnog utjecaja na ljudske sudbine, osjećaja nepotrebnosti, nemogućnosti civilizacijskog življenja i osobne istrošenosti, što se zrcali i na nelagodi ukupnog društva, snažno utječe i na poduzetničke cikluse. Zadovoljavanje i najminimalnijih prava nezaposlenih stvara fiskalno i monetarno dezinvesticijsko okružje i uskoro upravljači javnom imovinom u cilju uvećanja iste za opću dobrobit upadaju u slijepi krug, poglavito ukoliko što ranije ne poduzmu barem dio nezaposlenih sposoban za pokretanje i razvoj poduzetništva.

Podrška, financiranje i kreditiranje nezaposlenih u svrhu poticanja samozapošljavanja predstavlja jedini izlaz iz teške situacije danas, zapravo preduvjet razmišljanja o ikakvoj pozitivnoj budućnosti hrvatskog naroda koja ne znači obnavljanje gospodarskog ropstva nakon stoljeća pod 'Austrougarima', Srbima…
Isprva, definirajmo tkose smatra nezaposlenim, medju kojim se kriju deseci tisuća vjerojatnih malih poduzetnika? Nezaposlenim, se smatraju 'osobe koje su sposobne za rad ali ne mogu naći posao'. Nezaposlenim se smatraju osobe koje nemaju stalno radno mjesto i primanja, a aktivno traže posao. Nezaposlenost je uglavnom povezana s neimaštinom, a stanje postaje tim ozbiljnije za nezaposlenu osobu ukoliko je izgubljeni posao bio primaran ili jedini izvor prihoda.
Nastavak trajanja nezaposlenosti uobičajeno se razvija u oblike poput siromaštva, zaduženosti i izraženih fizičkih i psihičkih problema.
Trajanjem nezaposlenosti čovjek gubi smisao u životu, gubi ambiciju samoostvarenja, nedostaje mu cilj, radost postignuća, ostvarenja, dokazivanja pred društvom.
Takav čovjek prestaje biti suvremeni čovjek, on postaje sjena koja vegetira, frustriran okolnostima, nemoći i nemogućnosti razvijanja sebe, svojih sposobnosti koje bi na koncu prerasle u novostvorenu vrijednost društvu.
Nezaposlen osoba postaje trošak na grbači sadašnjih i budućih poreznih obveznika, upada u ravnodušje, a društvo niti upravljačke strukture ne pokušavaju [B]poduzeti
tog nezaposlenika u korist društva.[/B]

Za nezaposlene u Hrvatskoj nema kredita

Nezaposleni Hrvati, kojih je otprilike oko 300.000+, ne računajući one koji glume zaposlenost u raznim službama, svojim bi angažmanom u funkciji zaposlenika ili istinskih poduzetnika trebali biti jedan su ključnih čimbenika razvoja i gospodarskog zamaha na svakoj razini u Hrvatskoj, od lokalne, regionalne do nacionalne.
Naravno, mnogim od tzv. kriznih grupa nezaposlenih starijih od 45 godina s neaplikativnim radnim iskustvom i nedovoljno ažuriranim znanjem i sposobnostima, kao i mladim s više traženog znanja ali bez iskustva, treba se pružiti potpora kroz stručno osposobljavanje doobrazovanje,dokvalifikaciju i stažiranje, posebice kod nezaposlenika koji se odluče upustriti u objektivno izvedivo poduzetništvo - 'sveti gral', srce opstanka svakog naroda.
No, što se dogadja u Hrvatskoj, koja je preplavljena stranim univerzalnim banakama s praktički nekvalitetnim i nerazvojnim kapitalom u odnosu na podršku nezaposlenim? Financira li ili kreditira li netko nezaposlene?
Odgovor je: uglavnom nitko!!

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, uz mnoge naizgled obečavajuće programe, zapravo ne postoji nijedan izvediv program za samozapošljavanje, odnosno (samo)kreditiranje. Nedavno je Vlada RH ukinula i program poticanja zapošljavanja (namijenjen poslodavcima) radi neučinkovitosti i funkcionalnog varanja svih poreznih obveznika (koji su zapravo - država). Kako još nema novih poticajnih mjera, zaboravlja se da je najvažnija odgovornost Vlade osiguravanje zakonskih uvjeta i drugih uvjeta potrebnih za nesmetani razvoj poduzetnistva.
S druge strane, prava nezaposlenih glede novčanih naknada nedovoljno su riješena, tako da i mogući krediti na temelju naknade, odnosno po zapošljavanjaju kasnije plaće rijetko dolaze u obzir. Bizarno je da kredite nezaposlenim, barem deklarativno, 'daje' samo jedna štedno kreditna zadruga u okviru gotovinskih kredita (kod kojih inače korisnicim akredita iznos kredita prema oročenom depozitu iznosi 1:3), ali uz garanciju tri jamca (umjesto dva kao kad kredit uzimaju zaposleni ili umirovljenici).
That's it, narode!!!
Takva 'bodljikava žica' razdvaja nezaposlene, a ubrzo i društvo, od civilizacije rada, uspjeha, materijalnih pretpostavki za podizanje obitelji, i nadasve stvaranje novih društvenih vrijednosti proizvodima, uslugama, novom zaposlenošću, izvozom…Dakle, nezaposleni i njihove obitelji mogu prestati biti trošak na grbači naroda te ukoliko im se omogući kvalitetna podrška pozitivno utjecati na katastrofalnu platnu bilancu RH koja je rezultat izočnosti svake iole razumnije ekonomske politike osim antiniflacijskih mjera prije 12-13 godina koja je zapravo samo preduvjet za razvoj propulzivnog ekonomskog sustava, a ne sustav.
Svaki poduzetnik i zaposlenik svojim poreznim davanjim pokreće skrb o ljudima hrvatsku znanost, zdravstvo, kulturu, infrastukturu, komunalije, pravično i učinkovito pravosudje, stvarnu trodiobu vlasti (upravljanja državom koja predstavlja autohtoni narod i sva bogatstva unutra medjunarodno priznatih granica), brigu o životinjskom i biljnom svijetu
Stoga, problem nezaposlenosti i velikog budžetskog tereta može se riješiti jedino poticanjem istinskog proizvodnog i izvoznog poduzetništva s djelotvornom posljedicom porasti stope zaposlenosti umjesto da se to radi kao dosad na trošak društva i poduzetnika ranijim umirovljivanjima i prijevremenim mirovinama dečkima od 30-ak,40-ak godina, čime se nominalno 'smanjivala ' nezaposlenost, a pojačavao porezni pritisak i obveze države - dakle sviju nas, jer mi smo država.
Činjenično, posljednih desetak i više godina gotovo da se nitko ne brine o nezaposlenima koji nemaju svog zastupnika i čije se najbolje poduzetničke godine gase neiskorištene.
Najbolnije odjekuje u novčarskom tremanu nezaposlenih čije potencijale nitko ne želi iskoristiti za ukupnu dobrobit društva.

Financiranje nezaposlenih - praksa u razvijenim zemljama

Mogućnost kreditiranja nezaposlenih izaziva jezu i nevjericu kod komercijalnih banaka, opsjednutih potrebom za rudimentarnim kolateralima, uz klasično neznanje i ravnodušje nadležnih o kojima zapravo ovisi sudbina sviju nas.
U razvijeni(ji)m državama (SAD, EU, Kanada itd.), problem nezaposlenih osoba rješava se na društvenoj razini (putem inicijativa, fondova, poduzetničkih programa i sl.) i prilagodjenim kreditiranjem.
Takve se inicijative, primjerice u SAD, odnose na ekonomski razvoj, strukturne radove, obrazovanje itd. Vlada SAD itekako se brine o svojim nezaposlenim putem bespovratne pomoći i potpore u programima za gospodarske razvojne projekte, stvarajući poslove osobama s minimalnim prihodima (naknadama) poglavito u infrastukturnim sektorima kao što su gospodarski razvoj, komunalni razvoj (gradnja, obnavljanje,zaštita od vatre i dr.), zaštita od elemtrarnih nepogoda (poplava), obrazovanje, poduke itd.
Nezaposlenim su na raspolaganju i kompjuterski programi za stalno traganje (putem interneta) za izvorima pomoći i bespovratnih sredstava, što je posebice korisno za buduće ili nove poduzetnike.
U Velikoj Britaniji, pak, usluge za poduzetnički razvoj okrenute su i prema nezaposlenima, a uključuju specijilizirane razvojne urede,inicijative, donatore i programe potaknute fiskalnim mjerama, koji nezaposlenim pružaju praktičnu pomoć, informacije o poslu i gospodarstvu, registracije, savjete i sl. kako bi se nezapsoleni poduzeo u aktivnog člana društva koji svojim radom, znanjem i idejama doprinosi društvu.
Centri (poput, primjerice, The Centre for Developing Connections), pomažu novim poduzetnicima u sppoznavanju i osvarivanju poslovnih prigoda. Usluge takvih centara uključuju poslovne savjete i informacije, vodiče kroz karijeru…
Zaklada Princes Trust - Business omogućava nezaposlenim ili djelomično zaposlenim mladjim ljudima izmedju 18 do 30 godina financiranje tzv. niskim kreditima nepovratnim sredstvima ili 'mekanim' kreditima.
Razvojne agencije (pr: South East England Development Agency) pružaju (i) nezaposlenim široki raspon podrške u poslu i investicijskih usluga. Cilj tzakvih agencija je je osnaženje lokalnih ekonomija niskom korisnih inicijativa koje uvećavaju proizvod te regije i stopu zaposlenosti.
Važnu ulogu pritom obnašaju i financijske institucije koje se uglavnom bave tzv. mikrofinanciranjem i mikrokreditiranjem (što u Hrvatskoj još ne postoji usprkos projektu u kojem sam aktivno sudjelovao s tadašnjim Ministasrstvom za obrt, malo i srednje poduzretništvo čija je svrha bila pokretanje mikro banke za poduzetnike,nap.p.).
Nezaposleni u razvijen(ij)im zemljama imaju pravo na kredite raznih vrsta, pogotovo jer nezaposlenost ne može trajati godinama bez nade (odnosno, sve manje nade ukoliko se nezaposlena osoba ne doobrazuje i sl.), a ljudska prava u ljudskom društvu najučinkovitije se očituju kada radnik ostane bez posla (pri spomenu ljudskih prava, mislim na stvarna ljudsk aprava, a ne ona politički nametnuta ili izmišljena homoseksualaca, manjina koje su palili i uništavali Hrvatsku i sada se vraćaju u kuće koje su im obnovili porezni obveznici zbog 'pritisaka niz EU' i sl., nap.p.).
Nezaposlena osoba u razvijen(iji)im državama ne postaje manje vrijedna u društvu, takvu osobu ne ismijavaju niti ju malogradjanski žale, nego je žurno aktiviranje takve osobe prioritetna cilj upravljača državnom imovinom .

Kreditiranje nezaposlenih

Nakon što jedna osoba izgubi posao, računi joj i dalje dolaze, a nema ih odakle platiti. I tako mjesec za mjesecom. Zbog toga su uvedeni i krediti za nezaposlene koji odnose se na osobe koje ne mogu normalnim načinom dobiti kredit, a ispunjavaju sve karakteristike nezaposlenih (osoba koja nema stalno radno mjesto i primanja, aktivno traži posao itd.).
U tzv. socijalnim državama zemalja osnivačica EU, nezaposlena osoba dobija naknadu (kao i u Hrvatskoj) ukoliko ispunjava uvjete.
No, nezaposlena osoba ne može pokrenuti poduzetništvo s takvom minimalnom količinom novca namjenjenoj za preživljavanje te osobe do pronalaska novog posla. Stoga ta osoba mora uzeti kredit koji se razliku po cijeni (efektivna kamatna stopa, troškovi kredita) razlikuje od 'normalnog' kredita.
U Velikoj Britaniji i SAD veliki broj financijskih kompanija i banaka (posebice tzv. charity banaka) kreditira ili financiura nezaposlene. Visina kamatne stope povezana s razinom rizika povrastka kredita što je razlog da je uobičajena kamatna stopa kredita za nezaposlene viša od drugih.
Na sreću, zakoni i propisi ograničavaju davatelje kredita u visini kamatnih stopa kao i općih kreditnih uvjeta jer se dogadjalo da korisnici kredita (za nezaposlene) zbog dugovanja uzrokovanih kamatnim stopama gube nekretnine i drugu založenu imovinu. U današnjem vremenu dostupnosti podataka na internetu, svaki budući zatražitelj i korisnik kredita može putem kalkulatora izračunati raspon kamatnih stopa kod većine kreditora.
Za kolateral se obično uzima nekretnina koju nezaposlena osoba može priložiti, kako bi dobivao kreditne obroke prema procjenjenoj i stvarnoj vrijednosti nekretnine. Drugi je način da se nezaposlen osoba koristi kreditom samo u alarmantnim slučajevima, a u brojnim slučajevima nezaposlena osoba kao korisnik kredita u brojnim slučajevima želi podmah cijeli kredit u odnosu na stvarnu vrijednost založene nekretnine.
No,što se dogadja ako nezaposlena osoba, posebice ukoliko je tek završila fakultet ili neku drugu školu, nema svoju nekretninu kao kolateralni zalog u dobroj vjeri?

Krediti za radnu revitalizaciju nezaposlenih

Još jednom, gospodarski razvoj nije ostvariv niti održiv s ogromnim brojem nezaposlenih osoba koje svakim danom nerada i nemogućnosti razvijanja svojih znanja gube svoju konkurentnost na tržištu rada i opću društvenu korisnost. Situacija je tim teža ukoliko nezaposlene osobe nemaju nekretninu i ovisne su o naknadi koju prima kao nezaposlena osoba.
Hrvatski zavod za zapošljavanje omogućava primanje naknade onim koji su prijavom na Zavod radili najmanje 9 mjeseci u posljednja 24 mjeseca. No, što je s naknadama onim koji još nisu radili, koji su radili, ali ih poslodavac nije prijavio?
Rješenje za veliki broj takvih nezaposlenih rješenje je samozapošljavanje, ali to nije moguće bez prikladnog način financiranja i posvemašnje podrške svakoj dobi samozapošljavanja.
U svakom slučaju, bilo gdje na svijetu, naknada nije dovoljna da nezaposleni zadrže dotadašnji način života. Ukoliko nemaju valjani kolateral, nezaposlene osobe u Velikoj Britaniji, koja je po mom mišljenju najcjelovitije riješila podršku malom i srednjem poduzetništvu i radu, tj . nezaposlenosti, pribjegavaju tzv. neosiguranom kreditu s višom kamatnom stopom. Pri tomu, a što je posve razumljivo, kreditori kontaktiraju urede za nezaposlene kontaktiraju radi prikupljanja potrebnih podataka. Kreditori nezaposlenih nakon obrade individualiziranog zahtjeva, a u slučaju odobravanja kredita, uračunavaju više efektivne kamate radi rizika.
Funkcija krediti za nezaposlene, osim onih za pokretanje poduzetništva, odnosi se primarno na refinanciranje dugovanja, zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, kupovinu opreme (kompjutera itd.), automobila i sl. Obzirom da su uredni prihodi preduvjet za dobijane 'normalnog' kredita, nezaposleni nikad ne bi bili u prigodi dobiti bilo kakav kredit. Ipak, ukoliko su trenutačno nezaposlene osobe bili uredni kreditni obveznici, banke i kreditori će im izaći u sustret i u doba nezaposlenosti ( i to bez stvarnih koalaterala).
Naravno, uz višu cijenu novca.
Gotovinski krediti u razvijenim zemljama ne diskriminiraju osobe prema statusu (ne)zaposlenosti. Ipak, kreditori, uzimajući u obzir rizik posudbe naplaćuju na takvu vrstu kredita i iznimno visoke kamate.
Tu treba istaknuti i pay-day loan, odnosno kredit koji se odnose na obroke plaće ili naknade korisnika kredita. Prednosti takvog i većine gotovinskih kredita su brza dostupnost, manjih su veličina i uglavnom se vežu za naknadu koje korisnik kredit dobija mjesečno ili tjedno (Velika Britanija) kao nezaposlena osoba.
Ipak,s takvim kreditima nezaposlene osobe ne mogu započeti poduzetništvo.

Mikrokreditima do svog posla; kako to rade (i) u susjednim zemljama

Temeljni ciljevi mikrokreditiranja je promicanje samozapošljavanja i mikropoduzetništva, putem povećanja raspoloživih kreditnih sredstva i drugih poslovnih usluga. Prioritet je pružanje pomoći najugroženijim ekonomskim grupama koje nemaju pristup tradicionalnim, komercijalnim izvorima sredstava – bankama, kako bi prešli s ovisnosti o humanitarnoj pomoći na aktivno zapošljavanje.
Mikrokreditiranje služi za financiranje osnovnih ljudskih potreba i pokretanje tzv. mikro poduzetništva.
Mnogi nezaposleni koriste upravo ovakav sustav financiranja koji je jeftiniji od klasičnog bankarskog, a za koji se nezaposleni uglavnom niti ne mogu nadmetati. Financiranje početne dobi poduzetništva je najrizičnije i zbog toga ga banke izbjegavaju. Nezaposlenim je problem nepostojanje prikladnog kolaterala, pa je stroga potrebna promjena u tretmanu nezaposlenih u funkciji radnog i poduzetničkog aktiviranja nezaposlenih. Naime, dosad se nezaposlenim praktički pomagalo da budu neaktivni izdvajanjem iz poreza zaposlenih. Što bi se dogodilo kada bi dio novca bio upotrebljren za podršku početnim dobima poduzetništava nezaposlenih? To bi nezaposlenima zasigurno omogućilo blagi odmak od ovisnosti o pomoći društva, a društvo bi dinamiziralo.
Pogledajmo kako problem zapošljavanja nezaposlenih pokušavaju riješiti u objektivno nerazvijenijim i gospodarski inferiornijim susjednim zemljama. Tako, primjerice, program Zavoda za zapošljavanje HB Mostar navodi da 'potiče samozapošljavanje otvaranjem samostalne obrtničke, ugostiteljske, trgovinske i druge radnje, osnivanje poduzeća ili otpočinjanje neke druge samostalne poslovne djelatnosti, kojom nezaposlena osoba trajnije rješava problem svoga zapošljavanja'. Zavod financijski podupire programe samozapošljavanja kojima nezaposlena osoba trajno rješava problem svog zaposlenja. Temeljni ciljevi mikrokreditiranja je promicanje samozapošljavanja i mikropoduzetništva, putem povećanja raspoloživih kreditnih sredstva i drugih poslovnih usluga. Prioritet je pružanje pomoći najugroženijim ekonomskim grupama koje nemaju pristup tradicionalnim, komercijalnim izvorima sredstava – bankama, kako bi prešli sa ovisnosti o humanitarnoj pomoći na aktivno zapošljavanje.
Mikrokreditiranje u BiH i i bivšoj SiCG za cilj drži osposobljavanje i podržavanje razvoja kapaciteta financijski održanih mikrokreditnih institucija, koje će ciljanu klijentelu – nezaposlene, moći dugoročno opsluživati. Sredstva za mikrokredite su osigurana kao kredit od Svjetske banke te kao donatorska sredstva vlada: Italije, Nizozemske, Švicarske, Austrije, Japana, UNHCR-a, USAID-a i drugih nevladinih organizacija iz svijeta. Tako se primjerice u SiCG 'krediti se mogu koristiti samo za profitabilna mikropoduzetništva (oni to nazivaju:'mikrobiznis) ili za aktivnosti stjecanja prihoda u domaćinstvu'. Sredstva se također mogu koristiti za nabavku potrebnih osnovnih sredstava i financiranje obrtnih sredstava, financiranje aktivnosti u poljoprivredi, preradi poljoprivrednih i drugih proizvoda, usluženim aktivnostima, trgovini i proizvodnji manjeg obujma.
Ovlaštene mikrokreditne organizacije utvrdjuju visinu kredita sukladno potrebama i mogućnostima mikropoduzetništva koja se financiraju. Prema standardima, maksimalni iznos kredita za prvi kredit je oko 2.500 eura , a nadalje prosječna visina kredita može biti do 5.000 eura. Rokovi otplate ovise od vrste aktivnosti i mikropoduzetništva, rokovi otplate se kreću oko 12 mjeseci.
Kamate na mikrofinanciranje organizacije utvrdju temeljem troškova pružanja usluga, rizika vezanog uz prirodu posla klijenta, kao i da se posao klijentu isplati. Kamate su pozitivne, što znači da su veći od inflacije i da osiguravaju mikrokreditnim organizacijama pokrivanje svih operativnih troškova. Glede instrumenata osiguranja kredita, mikrokreditne organizacije traže vrstu instrumenta osiguranja kredita koja najviše odgovara mogućnosti korisnika zajma i koja adekvatno pokriva rizik koji ide uz prirodu aktivnosti posla korisnika, po tome prihvatljivi kolaterale osiguranja predstavljaju zajednička jamstva korisnika, supotpisnici, imovinska jamstva i sl.
Mikrokrediti se, u svakom slučaju, rabe kao sredstvo poticanja poduzetništva i radnog aktiviranja nezaposleniih, što im je jedan od temeljnih ciljeva. Tako je običaj da fondovi za zapošljavanje odobravaju kredite od 5.000-20.000 eura, s kamatnom stopom od 1% godišnje, rokom otplate 3.5 godina, a vrijeme počeka iznosi godinu dana. Korisnik kredita je obvezan registrirati poslovnu djelatnost, odnosno poduzetništvo obvezu, zaposliti sebe i broj djelatnika u suglasju s radnim planom kojeg je predao, namjenski trošiti sredstva, održavati broj zaposlenih koji je navedenu u zahtjevu za mikrokredit (jer to je funkcija kredita) i sl, inače kredit se gasi i proglašava dospjelim. Najvažnije je da aplikanti za ovu vrst mikrokredita moraju biti evidentirani kao nezaposleni i njihov projekt mora biti ekonomski opravdan i osiguravati otvaranje novih radnih mjesta.


Post je objavljen 14.09.2005. u 16:15 sati.