Za ostvarenje tzv. agencijskog financiranja malog i srednjeg poduzetništva (po EU i SAD standardima godišnjeg prometa i broja zaposlenih) u Hrvatskoj potrebno je dotjerati modele koji će stvoriti sinergiju izmedju svjetskih izvora kapitala za poduzetništvo i domaćih poduzetnika.
Agencije i fondovi za financiranje poduzetništva i projekata, ukoliko s druge strane imaju adekvatne partnere, ponašaju se maksimalno korektno tijekom postupka ulaganja prema poduzetnicima, odnosno njihovim zastupnicima.
'Od 10 milijuna do neograničeno…USD'
Takvi fondovi financiraju ili sudjeluju u financiraju svakog komercijalno isplativog, ostvarivog i održivog projekta, na način da osiguraju prikladnu kamatnu stopu, udjel ili kvazi-udjel koji odgovaraju riziku ulaganja.
Navedenim fondovima lokacija investicije uglavnom ne igra ulogu koji se drže principa 'Novčanik je granica', ali na žalost igra veličina zahtjevanog uloga. Takvi fondovi, a na prijedlog i prema materijalima pripremljenih od odabranih partnera diljem svijeta (s kojim se dogovoraju obrasci i čimbenici pripreme potrebnog materijala i dr.), pozorno analiziraju svaki zahtjev. Ukoliko im se profesionalno predstavljen projekt svidja iz komercijalnih ili drugih razloga, ti će fondovi, uz konzultacije s agencijama-partnerima, izraditi najpovoljniju varijantu za financiranje projekta unutar trenutačnih i samo njima dostupnih izvora kapitala ( i potpora ili olakšica) u svijetu.
Poduzetnik koji je predao agenciji partneru jednog ili više fondova za tzv. rizično ulaganje, treba samo pričekati na odgovor i procjenu dužnosnika fond(ov)a vrijedi ili uopće što njegov projekt za koji bi 'dao život', ali ne i kuću ili neku drugu imovinu (sic!).
Fondovi svoj posao obavljaju tiho i diskretno, a o svakoj potrebnoj novoj dokumentaciji obavještavaju partner agencije i konzulatnte. Svaki je zahtjev drugačiji, stoga i ukupna obrada zahtjeva odredjeno vrijeme, skupljanje potrebnih podataka (due diligence). Aplikanti s dobrim kolateralima, uključujući i jamstva, mogu očekivati brzu reakciju fonodova. Ostali trebaju malo pričekati dok se svi elementi potrebni za ulaganje pod takvim uvjetima i za takvu svrhu ne finaliziraju za praktičnu uporabu (ponude i financiranja). Usprkos svemu, reakcije fondova su uglavnom veoma brze od dana primitka zahtjeva.
Prijevare s 'inozemnim 'agencijama'
Malim i srednjim poduzetnicima preporučuje se posrednik, jer bilo je slučajeva da su neuki i nemušti hrvatski poduzetnici i 'poduzetnici' uvjereni u svoju sposobnost,genijalnost itd. sami krenuli u takvu avanturu, a jedan je čovjek poput meni poznatog gospodina R.-a izgubio gotovo 5.000 USD samo za usluge tobožnjeg proučavanja isplativosti projekta kojeg je poslao takvom 'fondu'.
Tada je 'agencija', a ne fond kao što se kasnije ispostavilo, zaprimljeni projekt ocijenila nedovoljno osiguranim i zatražili još 4.000 USD za novu provjeru novih dokumenata koje im je gospodin R. trebao poslati.
Usput, u oglasima na na jednoj misterioznoj Internet stranici piše na engleskom jeziku, uz polupismeni prijevod predstavnika u Hrvatskoj,' Ostvarite kredit od 1.000.000 – 200.000.000 USD za 6.000 USD'. (???)
Za razliku od gorenavedenih lažnih izvora sredstava,istinsko funkcionalni fondovi i posrednici u domicilnim državama poduzetnika uzimaju mali postotak u odnosu na veličinu kredita ili kapitalnu investiciju! Naravno, u slučaju nepotpune ili loše dokumentacije, a potencijalno komercijalnog zahtjeva, naplaćuje se i uskladjivanje dokumentacije prema potrebama izvora kapitala (jamstva, neosigurani krediti itd.)
Kamatne stope uglavnom se vežu za LIBOR (medjubankarsku kamatnu stopu) uvećanu za 1-2 postotna boda, odnosno sa svim provizijama daleko su jeftinije i od najboljeg 'klasičnog' bankarskog komercijalnog kredita za koji se takvi poduzetnici uglavnom niti ne mogu natjecati!!!
Veličina zahtjevanog kapitala i kolaterali utječu na cijenu kapitala, ali primjerice moguće je kredit od 5.000.0000-50.000.000 USD kod jednog fonda ostvariti za 1-2% godišnjih kamata iznad LIBOR-a,a sve iznad bliže je 1% kamata iznad LIBOR-a.
Takvi fondovi, dakako, suradjuju s bankama i tržštima vrijednosnih papira te istražuju mjesta gdje postoji tzv. višak kapitala kojeg treba pustiti 'u promet'.
Financiranje putem takvih (ozbiljnih) fondova je brzo, fleksibilno i nadasve ekonomično. Stoga mnogi od takvih fondova (za rizična ulaganja, odnosno ulaganja u poduzetničke projekte) razvijaju i kreditne strategije koje odgovaraju poduzetništvima, a to mogu ostvariti samo razvojem viših i sofisticiranijih usluga u odnosu na oblike kapitala, osiguranja povrata kredita ili ulaganja itd.
Većini poduzetnika diljem svijeta kontakti s tako velikim bankama praktično su nemogući ili bi bili preskupi (uključujući troškove putovanja, uspostave odnosa itd.), pa financiranje putem takvih fondova predstavlja daljnu uštedu.
Post je objavljen 06.09.2005. u 10:58 sati.