Marketing
Prisjetimo se povijesti NDH-a i ljudi ija je krv dala sjeme za stvaranje dananje Hrvatske.
6. travnja 1941.
- zapoceo napad Treceg Reicha i Italije na Kraljevinu Jugoslaviju, koja je kapitulirala l7. travnja.
10. travnja
- njemacka vojska ula u Zagreb.
10. travnja 1941.
- Slavko Kvaternik, jedan od voda ustake organizacije u zemlji, proglasio je putem zagrebacke radio-stanice osnivanje Nezavisne Drzave Hrvatske. Nova drzava je proglaena pod okriljem Treceg Reicha i faisticke Italije kao svojih glavnih zatitnika, koji su u njoj vrili odlucan utjecaj. Teritorijalno je obuhvacala dijelove Hrvatske, Bosnu i Hercegovinu i Srijem. Italiji je ustupljen dobar dio najrazvijenije hrvatske jadranske obale, a Maarska je prisvojila Medimurje i Baranju.
15. travnja 1941.
- u Zagreb je s ovecom skupinom ustaa doao iz emigracije u Italiji Ante Pavelic.
16. travnja 1941.
- u svojstvu "Poglavnika Nezavisne Drzave Hrvatske" Ante Pavelic imenovao "Prvu hrvatsku drzavnu vladu".
- Ideja hrvatske drzave koja se ocitovala u cinu proglaenja NDH, ubrzo e se kompromitirati zbog represivne politike ustakog rezima, koja je stvarala sve veci nemir u stanovnitvu. To ce se osobito ocitovati meu Srbima i zidovima, koji su bili najvie izlozeni bezakonju, s tragicnim posljedicama, ali i meu Hrvatima. U hrvatskom stanovnitvu sve je vie raslo nezadovoljstvo i otpor takvoj politici.
Sredina travnja 1941.
- komunistiki pokret na celu sa svojim voom Josipom Brozom Titom odlucio se za oruzani otpor okupacijskim silama i njihovim domaim saveznicima. Komunisticko vodstvo je u takvu kursu poznavalo mogucnost dolaska na vlast. Taj je smjer dobio punu potporu hrvatskoga komunistikog vodstva, koje se obratilo hrvatskom narodu s pozivom na borbu protiv ustakog poretka i njegovih zatitnika. Vodstvo KP Hrvatske je nastupalo s atraktivnom lozinkom borbe za ujedinjenje hrvatskih zemalja, tj. osloboenje Dalmacije i Istre pod talijanskom, i Meimurja pod maarskom okupacijom.
Travanj 1941.
- vodstvo NDH pristupa stvaranju i organiziranju oruanih snaga. One su ukljuivale domobranstvo, ustaku vojnicu i orunitvo. Krajem 194l. oruane snage NDH su brojale oko 150.000 Ijudi. Krajem l943. te su snage narasle na vie od 200.000 ljudi.
22. lipnja 1941.
- na dan napada Treeg Reicha na Sovjetski Savez, grupa komunista i antifaista osnovala partizanski odred. Taj je datum proglaen u Republici Hrvatskoj kao Dan antifaistike borbe.
6. srpnja 1941.
- osnovano u Zagrebu ilegalno Operativno partijsko rukovodstvo za Hrvatsku, kao glavna rukovodea jezgra pokretanja i usmjeravanja oruane antifaistike borbe. Sainjavali su ga Andrija Hebrang, Rade Konar i Vladimir Popovi, koji je ujedno bio i delegat CK KPJ pri Centralnom komitetu KP Hrvatske.
13-14. srpnja 1941.
- u ustakom logoru Kerestinec oko stotinu zatoenih antifaista organizirali su bijeg. Akcija, meutim, nije uspjela, pa je veina zatoenika poginula u sukobu s orunicima NDH ili su bili uhvaeni i potom ubijeni.
11. kolovoza 1941.
- u Zagrebu pokrenut ilegalni "Vjesnik" kao glasilo hrvatskoga antifaistikog pokreta.
Sredina listopada 1941.
- voa HSS-a Vladko Maek uhien od vlasti NDH i zatoen u logoru Jasenovac, gdje je bio do sredine oujka 1942. Otad je bio najprije zatoen na svom posjedu u Kupincu, a zatim u Zagrebu. Iako je u povodu proglaenja NDH pozvao lanstvo HSS-a na lojalnost novom reimu, Maek je zagovarao politiku pasivnosti i taktiku ekanja.
Krajem listopada 1941.
- osnovan Glavni tab partizanskih odreda u Hrvatskoj. Krajem 1941. hrvatska partizanska antifaistika vojska brojala je oko 7.000, a krajem rata naraslaje na oko 200.000 boraca. Od ukupno jedanaest partizanskih korpusa na jugoslavenskom ratitu, pet ih je bilo u Hrvatskoj.
- Na Jadranskom moru je operirala hrvatska partizanska mornarica. 23. veljae 1942. Ante Paveli sazvao zasjedanje Sabora NDH u Zagrebu.
- Sabor je rasputen krajem prosinca 1942. Posluio je kao tribina za javno proklamiranje gledita ustakog vodstva oko glavnih pitanja politike NDH. U Saboru je grupa bivih zastupnika HSS-a pokrenula pitanja Maekova zatoenja u Jasenovcu. To je utjecalo da se Maeka zatoi u Kupincu.
18. oujka 1943.
- Inicijativni odbor ZAVNOH-a i Glavni tab Hrvatske objavili proglas kojim pozivaju hrvatski narod da se odupre Pavelievoj mobilizaciji i stupa u redove partizanskoga antifaistikog pokreta. Iste ustanove su 26. svibnja 1943. objavile zajedniku izjavu o "ciljevima i naelima narodnooslobodilake borbe".
13.-14. lipnja 1943.
- u Otocu i na Plitvikim jezerima odrano Prvo zasjedanj e ZAVNOH-a. Za predsjednika ZAVNOH-a izabran je hrvatski knjievnik Vladimir Nazor.
15. srpnja 1943.
- na partizanskom teritoriju u Lici pokrenut Slobodni dom , kao glavno glasilo Hrvatske seljake stranke. Izdava mu je bio Izvrni odbor HSS, kojeg su stvarali ugladni lanovi te stranke koji su prili partizanskom antifaistikom pokretu. Urednik lista bio je Boidar Magovac, ugledni lan HSS-a, koji je u lipnju l943. doao na slobodni partizanski teritorij.
8. rujna 1943.
- objavljena bezuvjetna kapitulacija Italije. Povlaenje talijanske okupacijske sile s prostora Hrvatske unijelo je znaajne promjene u vojnoj i politikoj situaciji. U Dalmaciji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Istri osjetno je ojaao partizanski antifaistiki pokret. Takoer je i vlada NDH, uz pomo njemake okupacijske sile, nastojala uspostaviti svoje upravne ustanove na podrujima koje je dotad anektirala Italija.
13. rujna 1943.
- Okruni narodnooslobodilaki odbor za Istru donio odluku o sjedinjenju Istre s maticom Hrvatskom. Istarski sabor u Pazinu, 25. rujna, prihvatio je i potvrdio tu odluku.
- ZAVNOH je 20. rujna proglasio prikljuenje Hrvatskoj, Istre, Rijeke, Kvarnerskih otoka, Zadra, Lastova i Palagrue te krajeva koje je Italija anektirala 194 l.
12-15. listopada 1943.
- u Plakom odrano Drugo zasjedanje ZAVNOH-a. Glavni referat na zasjedanju podnio je potpredsjednik ZAVNOH-a i sekretar CK KPH Andrija Hebrang. Na zasjedanju je izraen zahtjev protiv povratka kralja i starog poretka a za stvaranje nove jugoslavenske drave kao federativne zajednice u kojoj bi Hrvatska bila ravnopravna lanica.
15. listopada 1943.
- na drugoj sjednici Drugog zasjedanja ZAVNOH-a u Plakom Boidar Magovac upoznao delegate s izjavom Izvrnog odbora Hrvatske seljake stranke. U njoj se istie da su pristae HSS-a, koji su pristupili antifaistikom pokretu, odluili "svim svojim snagama pojaati narodnooslobodilaku borbu".
8.-9. svibnja 1944.
- u Topuskom odrano Tree zasjedanje ZAVNOH-a. Na njemu su postavljeni temelji konstituiranju dravnosti Hrvatske u okviru jugoslavenske federativne zajednice, to ju je stvaralo vodstvo partizanskog i komunistikog pokreta s Titom na elu. Glavni referat na zasjedanju podnio je potpredsjednik ZAVNOH-a i sekretar CK KPH Andrij a Hebrang. Zasjedanje je donijelo Odluku o odobrenju rada predstavnika Hrvatske na Drugom zasjedanju AVNOJ-a. ZAVNOH se proglasio za "jedini pravi dravni sabor Hrvatske" i "predstavnik suvereniteta naroda i drave Hrvatske".
16. lipnja 1944.
- na otoku Visu potpisan sporazum izmeu marala Tita i biveg bana Banovine Hrvatske Ivana ubaia, koji je postao predsjednik jugoslavenske izbjeglike vlade. ubai se obvezao da e njegova vlada priznati AVNOJ i pozvati narod da pristupa antifaistikom pokretu.
25.-27. lipnja 1944.
- u Topuskom odran Prvi kongres kulturnih radnika antifaista, na kojemu se okupilo preko 250 sudionika.
Kraj kolovoza 1944.
- ministri u vladi NDH Mladen Lorkovi (unutranji poslovi) i Ante Voki (oruane snage) pripremali plan razoruanja njemake vojske, uspostave vlade od pripadnika HSS i povezivanje sa zapadnim saveznicima. Glavni predstavnici HSS u toj akciji bili su Ivanko Farolfi i Ljudevit Tomai. Taj pu je brzo otkriven i onemoguen intervencijom Gestapoa i uz pomo Pavelia koji je bio upoznat s urotom. Glavni organizatori pua Voki, Lorkovi, Farolfi i Tomai, zatoeni su u Lepoglavi i po svoj prilici ondje pogubljeni pred sam svretak rata.
Kraj kolovoza 1944.
- Boidar Magovac dao ostavku na mjesto podpredsjednika Titove partizanske vlade. Bilo je to Magovevo uklanjanje. Doao je u sukob s vodstvom partizanskog antifaistikog pokreta koje se protivilo jaanju utjecaja Magovca i njegovih pristaa.
Sredina listopada 1944.
- smjenjen s poloaja sekretara Centralnog komiteta KP Hrvatske Andrija Hebrang. Do toga je dolo zbog Hebrangovih tenji da u stvaranju nove jugoslavenske drave, na emu je radilo vodstvo partizanskog i komunistikog pokreta, osigura za Hrvatsku to veu nezavisnost. Takve njegove tenje oznaene su od vodstva KPJ kao separatistike i protujugoslavenske.
- Za novog sekretara CK KPH postavljen je dr. Vladimir Bakari. Studeni 1944. Tito objavio amnestiju za hrvatske domobrane od kojih je nakon toga velik broj pristupio u redove partizanske vojske.
24. oujka 1945.
- hrvatski biskupi dr. Alojzije Stepinac, dr. Ivan ari, Jozo Gari, dr. Antun Akamovi i dr. Janko imrak objaviii "Prosvjed hrvatskog katolikog episkopata protiv sustavnog ubijanja i muenja nevinih sveenika i vjernika". Hrvatsko komunistiko vodstvo napalo je biskupsku poslanicu kao dio ustake propagande.
14. travnja 1945.
- na izvanrednom zasjedanju ZAVNOH-a u Splitu osnovana vlada federalne Hrvatske. Za predsjednika vlade izabran je dr. Vladimir Bakari.
8. svibnja 1945.
- pobjednika partizanska vojska ula u Zagreb.
Sredina svibnja 1945.
- u blizini austrijske granice, kod Bleiburga, zapoelo masovno stradanje Hrvata od strane partizanske vojske. U posljednjim borbama i na "maru smrti" poginulo je ili ubijeno oko pedeset tisua Hrvata, pripadnika oruanih snaga NDH ili civila. Veliki broj ih je pao u partizansko zarobljenitvo stradavajui na dugom "krinom putu".
- Ukupno je u toku drugog svjetskog rata ubijeno ili poginulo oko 600.000 Hrvata
Post je objavljen 06.07.2005. u 06:55 sati.