Komentari

defton.blog.hr

Dodaj komentar (19)

Marketing


  • Ani ram

    yap!

    avatar

    12.05.2012. (15:45)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    Nope.
    Impresionizam Ernsta Macha - Chestertonovog malo starijeg fin de Siecle suvremenika - priznavao je jedino Osjete kao oruđe percepcije, tvrdeći da je to jedina ''supstancija'' koju se može iskustvom pouzdano potvrditi. Utoliko se još nazivao i ''pozitivizmom'' - što ima smisla, ako se uzme da je pozitivizam općeniti naziv za teoriju spoznaje koja kao postojeće priznaje samo ono što se može pouzdano empirijski verificirati. Macha (i ''machovce'') dalo bi se još najbolje opisali kao - radikalni pozitivizam. (To je to što old Chesty onda naziva ''starijom skepsom''.) Ili još točnije: pozitivizam doveden do apsurda. A kad se stvar dovede do krajnjeg izvoda, u što se još jedino može biti empirijski stoposto siguran? Tako je: jedino u vlastite osjete.
    Materijalni predmeti, tijela, bila živa ili neživa, su po njima samo šarene iluzije, konstrukcije razuma kojima on sebi olakšava posao; tj. hoće reći kako naš razum organizira osjete (koji jedini doista postoje) - da bi lakše njima baratao - u iluzorne predodžbe materijalnih predmeta. Drugim riječima, za njih predmeti koje vide ''postoje'' samo dok ih gledaju - a kad zaklope oči, više im (objektivno!) ne postoje.
    To je krajnji a-racionalizam, potpuno odbacivanje logike i kauzaliteta kao oruđa spoznaje. 100% empirije, 0% logike.
    Kaže (1886.): ''Ne stvaraju tijela osjete, nego kompleksi osjeta izgrađuju tijela.'' Normalno da je to izazvalo oštar (i zaslužen) protupanad. U čemu su se najviše istakli L.Boltzmann (da, taj Boltzmann, veliki matematičar, otac statističke mehanike - 1905.), R. Musil (da, taj Musil, veliki pisac, autor Čovjeka bez svojstava - 1907.) i V. Lenjin (da, taj Lenjin, veliki diktator, vođa boljševičke revolucije - 1909.). Pa majku mu staru - dovoljno je uzeti bilo koji predmet u ruke, malo ga provrtjeti, doživjeti ga malo s jedne, malo s druge strane, pa da shvatimo kako nam on daje kompleks osjeta o njemu, a ne obratno. Sama činjenica da nam, sagledan iz različitih perspektiva, uvijek daje zaokruženu, stabilnu i logički koherentnu sliku o sebi, dovoljna je da ospori Machove fantazije o postojanju samo nepovezanih, razjedinjenih osjeta, bez ikakve unutarnje logike koja bi među pojedinačne pojave unosila nekakav red. Da to samo naš razum proizvoljno čini, da bi sebi olakšao posao, bilo bi u našoj percepciji puno više... no, pa: proizvoljnosti, nedosljednosti.
    Mach me hoće ubijediti da ako gledam ovaj stol na kojem sad pišem, i zatvorim oči, taj stol više ni na koji način ne postoji. Aha... ali što ako sam taj stol istovremeno i gledao i držao na njemu ruku, i sad zažmirim, po prvom zaključku bi stol morao ne postojati, ali - gle vraga - moja mi ruka kaže da još uvijek stoji na istom onom stolu koji više ne bi smio biti tu. To jest također osjet, ali bit te mutne teorije je međusobno nepovezivanje osjeta među sobom prema zakonima kauzalnog uma. Machovac bi mogao vidjeti stol, i mogao bi napipati stol, ali ne bi mogao razumjeti da je riječ o jednom te istom stolu (koji, uostalom, ne postoji, postoje samo osjeti o njemu, organizirani u iluzorne predodžbe stola).
    (Kolika je to zapravo metafizika, možda ćemo najbolje vidjeti kad povučemo paralelu s biskupom Berkeleyem koji je naučavao vrlo slično, a kauzalnu povezanost u prirodi objašnjavao ne njegovom dubinskom, unutarnjom, organskom strukturom, nego time da nama svijet (inače, nepostojeći) djeluje tako konzekventan i uređen prema neumoljivim prirodnim zakonima tek zato što sâm Bog Otac - glavom, bradom i radionicom - neće da se mi dječica zbunimo, pa neumorno, iz dana u dan, od čovjeka do čovjeka, radi na tome da nam osjete šalje konzekventno (tako da mi te naše plošne, a-logične, razjedinjene osjete, onda - eto al smo siroti grešni - pogrešno percipiramo kao prava pravcata tijela).)
    Nadalje, postoje mnoge činjenice koje ne možemo ni vidjeti ni bilo kako drugačije osjetiti, a da ipak pouzdano znamo za njih, odnosno o njima. Mach je tako primjerice iznegirao Einsteinovu teoriju, i uopće svaku, jer jbg – sve te teorije ne zadovoljavaju njegovo prvo načelo: moraš moći staviti prst u to, inače ne postoji.
    Morao bi osporiti i postojanje atoma (sa zdravo-seljačkim argumentom da neka mu ih onda netko pokaže ako stvarno postoje).
    A i da je zemlja okrugla teško bi ga se uvjerilo - jer tko je kad stvarno vidio tu navodnu zakrivljenost?
    Već je Heraklit, prvi zapadnjak koji je kritički postavio pitanje spoznaje, napisao: ''Oči su i uši ljudima zli svjedoci, ako imaju barbarske duše. Priroda voli da se prikriva.'' Čak ću reći da je baš to jedan od temeljnih prirodnih poticaja na filozofiju: želja da se senzualističkim ''barbarskim dušama'' ukaže da stvari nisu uvijek onakve kakvima se čine (npr. da Zemlja ne mora nužno biti ravna ploča samo zato što joj ne vidimo radijus zakrivljenosti).

    avatar

    12.05.2012. (16:34)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    Chesterton je notoran po svojoj izvanrednoj duhovitosti i zgodnoj sentencioznosti, no i po tome da je u podlozi svega bio faličan i tendenciozan, o površnosti da i ne govorimo.
    U ovom slučaju, Machov impresionizam bio je poznata slamka za koju su se hvatali svi oni koji su htjeli iznegirati kauzalitet pojava u prirodi, dakle važenje egazktne neumoljivosti prirodnih zakona, dakle racia koji bi stajao na toj egzaktnoj neumoljivosti, postojanju i prepoznavanju nužnih obrazaca prema kojima ovozemaljski svijet funkcionira. Ili da budemo do kraja otvoreni: oni koji su nekritički pošli od zadane apriorne premise (dakle: tendenciozno ideološki) po kojoj se pod svaku cijenu mora sačuvati ono credo quia absurdum, putem denunciranja utemeljenosti bilo kakve logičko-kauzalne misli, odnosno uzročno-posljedičnih veza u prirodi.

    avatar

    12.05.2012. (16:49)    -   -   -   -  

  • Ani ram

    štogod rekli ti pametni ljudi, meni se i dalje više sviđa biti skeptikom, kako prema onima koji tvrde da ima boga, tako i prema onima koji tvrde da ga nema. a ni u razum se ne bih baš pouzdala, ali opet, što drugo preostaje?

    avatar

    12.05.2012. (17:14)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    Radije bi bila skeptik? Apsolutno. Pa to je conditio sine qua non kritičkog mišljenja; ne-skeptici, tj. ''uvjereni ljudi'' ne dolaze tu uopće u obzir, s obzirom na svoju (neskrivenu, deklariranu!) tendencioznost, pristranost u startu.
    Kako ono Nietzsche: ''Uzme li se u obzir kako je velikoj većini ljudi potreban regulativ koji ih izvana obvezuje i učvršćava, kako je prisila, u višem smislu ropstvo, jedini i krajnji uvjet pod kojim se čovjek slabe volje (...) razvija, shvatit će se i uvjerenje, 'vjera'. Čovjek s uvjerenjem nalazi u njemu kičmu. Mnoge stvari ne vidjeti, nikada biti objektivan, biti skroz-naskroz pristran, imati strogu i potrebitu optiku u svim vrijednostima - samo je to uvjet da takva vrsta čovjeka uopće postoji. No, time je ona suprotnost, antagonist istinitosti – istine... Vjerniku uopće nije dopušteno da savjesno razmišlja o pitanju 'istinitog' i 'neistinitog': biti pošten u tom pogledu značilo bi za njega odmah propasti.''
    To je ovo što sam gore rekao o očuvanju pod svaku cijenu zadane apriorne premise (klikni i na link, ako ti se da, tamo je sve potanko razloženo). Dakle, antipodna suprotnost skepsi!
    Chesterton je bio lažni skeptik - deklarirani i prononsirani apologet, ortodoks. Upravo sušta suprotnost kritičke skepse; čovjek s uvjerenjem. Pa da bi denuncirao skepsu, kao ono što mu je najmrže, što ga idejno poništava i ugrožava, on stavlja krinku skeptika - ali sad još većeg skeptika, radikalnog, sve do apsurda. No, do te pozicije ''radikalnog pozitivizma'' ne dolazi uslijed kritičkog mišljenja, nego apriornim uvjerenjem, priklanjajući se machovskoj solipsističkoj nebulozi samo da bi minirao (tada već bujajuću) razumsku skepsu, e da bi se tim bolje mogao nastaviti ''utvrđivati u vjeri''. I upravo stoga se s njegove strane radi ne o ''starijoj skepsi'', nego o uopće nikakvom skepticizmu.

    avatar

    12.05.2012. (18:19)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    Idemo dalje. Machovski apsolutni pozitivizam morao je biti korigiran logikom, koja je povezivala opažaje. Ali ne opet vraćajući se u drugu krajnosti, ''čistog uma'', s potpunim izbacivanjem empirije, nego kombinirajući i jedno i drugo. Tako je nastao ''logički pozitivizam''. Boltzmann: ukoliko u spoznaji svijeta ne želimo grubo zabludjeti nužno moramo koristiti dan nam talent apstraktnog mišljenja (povezivanja stvari i pojava u 'činjenice', razumijevanja pozadinskih, ne neposredno očitih, kauzalnih odnosa među predmetima); ali i da još više moramo u svakom momentu to korigirati empirijskom verifikacijom u, što bi se reklo, stanje na terenu. ''Prema tome ne može biti naša zadaća da činjenice citiramo pred sudom naših zakona mišljenja, nego da naše misli, predodžbe i pojmove prilagodimo stvarnosti.'' Ali, opet, ne apsolutno, nego kombinirano i uvijek dvosmjerno korigirajući. Gdje je priskočio i Hertz sa svojim mehaničkim modelima ustrojenima po načelu ''dvosmjerne metode''. A na tom (Boltzmann-Hertz) temelju Wittgenstein je onda izveo svoj Tractatus. Pitanje je bilo: kako spoznajnu potentnost i znanstvenu čistoću izraza (egzaktnost, izvjesnost, nepolitičnost) mehanike Boltzmanna i Hertza prenijeti u filozofiju, u svijet govornog jezika? Rezultat? Čuvena rečenica: O čemu se ne može govoriti, o tome se mora šutjeti. To je ta kritička skepsa koja Chestertona upropaštava i protiv koje se ritnuo. I nije to ničije idiosinkrazijsko mišljenje, nego smo kao čovječanstvo za proteklih par stoljeća dogurali do izvjesnih gnoseoloških spoznaja. Tko danas, pustimo čak i Nietzschea, nego nakon Wittgensteina, ali i samog starog Kanta pobogu, koji je kadikad razvalio ''čisti um'', još uvijek govori (nužno spekulativno) o onome o čemu se može jedino šutjeti - naprosto je ignorant. Ne manje nego onaj tko bi - pod firmom prava na svoje vlastito mišljenje - zastupao Zemlju kao ravnu ploču. Biti danas bilo što osim agnostik je (čak nježno da kažem) tek laprdanje, trabunjanje, bulažnjenje.
    Halo, Zemlja je okrugla, a ''Bog'' je mrtav. Zato što se otkrilo da nikad nije ni bio živ, da je oduvijek bio samo proizvod logocentričkog nesporazuma ''čistog uma'' nekih velikih filozofa sa samim sobom.
    To je pak taj skeptični agnosticizam koji, Ani, oslovljavaš (''kako prema onima koji tvrde da ima boga, tako i prema onima koji tvrde da ga nema''). Treba shvatiti: rasprava koja bi se zadržala u okvirima pitanja dostižnosti ili nedostižnosti gnostičke spoznaje o Bogu, operirajući s pretpostavkom o neupitnoj smislenosti tako postavljenog pitanja, promašivala bi bit pravog agnosticizma, koji se ne sastoji tek od stava o nedostižnosti spoznaje (da Boga našim ograničenim ljudskim glavama nije moguće spoznati), nego i od odricanja poželjnosti takve spoznaje, interesa za takvu spoznaju - pošto prepoznaje da se tu ovako i onako radi tek o, wittgensteinovski rečeno, ''jeziku koji je otišao na odmor'', jeziku koji je otišao na kvasinu, kao dodjeljivanja imena i svojstava nečemu što nadilazi naše spoznajne kapacitete.
    Što znači riječ a-gnoza? Ne tek anti-gnoza, protiv gnoze, nego kako i piše: nepostavljanje gnostičkog pitanja.
    Ne da je samo odgovor nemoguć, nego je već pitanje lažno i besmisleno - u tome se sastoji puna agnostička pozicija.
    Da li postoji ili ne postoji je prividna dilema, pošto nam je uopće ''On'' u prvom redu ostao nejasan. Postoji ili ne postoji - ali što? To je govor u prazno, jer se govori o nečemu o čemu se ne može imati predodžbu. A i zašto uopće htjeti imati predodžbu? Ja nisam negator po pitanju postojanja Njega (tzv. ''ateist''), ja nisam suzdržan po pitanju postojanja Njega (kako se ovde razumije što je ''agnostik'') - nego mi puca prsluk za pitanje, u tome je caka. Ja sam ravnodušan po pitanju postojanja Njega. Boli me uvo. Nisam od laprdala koja tragaju za odgovorima na lažna pitanja van granica smisla, koja lažno nešto razrješavaju.

    avatar

    12.05.2012. (19:02)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    I na kraju, ne znači ni da je logički pozitivizam bez mane, da ne bi sad tako ispalo. Naprotiv. U segmentu ''teorije odraza'' je također nebuloza, i čak pomalo zloglasna.
    Lenjin ju je pokušao prošvercati u filozofiju, ali on je jedino uspio napraviti onaj tendenciozan bućkuriš (famozni ''dijalektički materijalizam'' - mix kostiju Boltzmanna i Engelsa), koji svijetu nije najbolje legao na želudac, i dugo ga se podrigivalo. A Russell i bečki krug su Wittgensteina uzeli kao svog najvećeg sina i dizali ga u nebesa, jer je Tractatusom doveo njihov logičko-pozitivistički ''propozicijski kalkulus'' do krajnjeg dosega. Ali komedija zabune se sastojala u tome što je ovaj samo u ''sferi činjenica'' bio s njima suglasan. The joke was on them, jer htjeli su da filozofija bude to i ništa više nego to, logička analiza; očito smatrajući ili da znanstveno nepotvrdive sfere uopće ne postoje, ili da nisu tako neegzaktni fenomeni kao što se priča, te da ih također treba logički raščlaniti i empirijski potvrditi. U oba slučaja radeći budale od sebe - što nisu uviđali, a Wittgenstein je. Rekao je da se ljestve Tractatusa nakon što se njima uspne mora odbaciti - nije time sugerirao da se zato treba zadržati poniže, tamo gdje se još može legitimno ostati na njima, nego - vrlo jasno piše - da se filozofija mora popeti gore (a onda i odbaciti ljestve). Ne može ju se izjednačiti s logičkom analizom, pošto se njen smisao ipak ostvaruje upravo u ''sferi vrijednosti''. Jedino što propozicijski kalkulus ne pogoduje za tu sferu - ali tim gore po propozicijski kalkulus! Kalkulus je taj koji tu mora šutjeti.
    U zaključku: da, ipak se treba i mora govoriti o ''onome o čemu se ne može govoriti'' - samo ne ''čistim umom'', ne gnozom! Zadnja rečenica Tractatusa se odnosi čisto na spekulativni metafizički um - njemu je crno na bijelom dokazano da je ništa osim bulažnjenja.
    Čitaj: Chesterteonu je dokazano. (Nije ni čudo da se čupao kako zna, čak i pribjegavanjem machovskom impresionizmu.)

    avatar

    12.05.2012. (19:19)    -   -   -   -  

  • geomir

    A @pero, crni pero, ... što ga razvali.!!! :-)))

    Prije tebe svratih i htjedoh napisati da će bit bilo i drugih
    koji su drugovačije mislili i pisali,
    a pošto pojma nemam o filozofiji i tim drugima, nisam napisao ništa.

    Sad znan, kad mi bude čagod tribalo, koga ću pitat!!! :-)))

    avatar

    12.05.2012. (19:44)    -   -   -   -  

  • Tina.

    Ponekad jesam skeptik ali ne oko nekih bitnih stvari. di moram donjeti nekv važnu odluku ne postavljam si tisuću pitanja nego jednostavno na temelju situacije odlučim. čovjek sam sam za sebe imam neka svoja vjerovanja, ali prihvačam i tuđa mišljenja, ponekad nekoje i prihvatim... Trudim se biti jednostavna, bez mnogo filozofiranja. :)))

    avatar

    12.05.2012. (20:52)    -   -   -   -  

  • blade777

    Razum i vjera su međuovisni.
    Želi li čovjek ostati razuman, u nešto treba vjerovati.
    Želi li vjerovati, potreban mu je razum.
    Racio je razum koji "pliva" u činjenicama.
    Skeptičnost je sasvim normalna u situacijama u kojim ne raspolažemo sa činjenicama.

    Ako je misao prije sadašnjeg vremena, a ja sam samo segment kreacije misli, onda je sasvim normalno da zamišljam i vjerujem da je moj Bog(put istina i život, Ljubav), a takva (moja) misao i vjera, mogu uroditi samo realizacijom dobra.
    Poanta svega je Dobro.
    Nije dobro samo činiti dobro, nego je dobro i potaknuti činjenje dobra, a to je moguće u prethodnim dobrim mislima, koje na kraju rezultiraju dobrim djelima.
    Treba misliti i činiti!!

    avatar

    12.05.2012. (20:53)    -   -   -   -  

  • Defton

    @Pero...
    Džaba ti pisanje. Mogu samo skinuti kapu Chesterton na genijalnost i britkosti.

    @Geo...
    Ah...

    avatar

    12.05.2012. (20:53)    -   -   -   -  

  • Sunčicaa

    Dragi moj prijatelju blogeru, koliko te već čitam :))
    Čitajući tvoj post glavom mi je prošao susret mladih koji je bio pred tjedan dana. Moja duša je radosna a molitva joj ne dozvoljava da se zaprlja. Ne znam jesi li bio prisutan, ali onako nešto se ne događa često, a i vjerujem da na rijetko kojiim susretima. :)

    Suma sumarum - svatko ima svoj odnos s Bogom, i svatko tko god voli, vjeruje u Ljubav, a ljubav je Bog !
    koliko tko želi priznat, a koliko ne, svi priznaju na samrti !

    Lijep pozdrav, Bog te blagoslovio !!
    Ljubi majku svoju za majčin dan !!!

    Uskoro ću objavit novo, nisi me dugo posjetio ! ;)

    avatar

    13.05.2012. (10:37)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    TINA, dušo - ti si do te mjere jednostavna da to postane zloćudno i da se čovjek prosto postidi za tebe...
    BLADE - Obilan si u uskličnicima, ali nisi, nažalost, u stanju smisliti ništa bolje od pia desideria sadržane već u obraćanju svetog oca - hm, da, ljudi ne trebaju biti zli, nego dobri... što je, priznat ćeš, tako banalan truizam da boli glava. Ah, stvarno, dotučen sam, kakvih li uzvišenih Istina! Zaista, sam je Bog morao biti taj koji je Papi i tebi u uho prišapnuo ove mudre riječi... koje osim toga, cvrkutaju i vrapci na granama.
    (P.S. Iskazao si se kod Modesti, na temu Cigana, tamo gdje je trebalo pokazati suštinu Isusovog kršćanskog impulsa, a to je stajanje uz prezrene na svijetu, uz ''pogane'', ''carinike'' i ''bludnice'', ti si - skupa s drugaricom Tinom - jasno pokazao od kakvog si ništavnog kova i da je sva ta tvoja pia desideria uistinu samo prazna slama.)

    avatar

    13.05.2012. (13:09)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    DEFTON - aha, razumijem.... Ti, dakle, staješ uz Chestertona i Macha, te ne dajući si pravo misliti za sebe, ne poklanjajući povjerenje vlastitom razumu, koji neposredne osjetilne senzacije povezuje u organski sustav kauzalnih činjenica, odričeš mogućnost da bi ljudski razum ikada dokučio npr. postojanje atoma ili zakrivljenost zemaljske površine. To ti, naime, neumitno proizlazi: vjeruješ li Chestertonu i diviš mu se u ovoj njegovoj difamaciji kritičkog razuma, nemaš pravo prihvatiti činjenice poput postojanja atoma ili da se kod Zemlje po kojoj hodamo o kugli radi.
    Ali nemam ništa protiv. Svatko ima pravo biti ignorant i obavještavati nas da je po njemu Zemlja ravna ploča. Samo da znamo da je to posrijedi, do toga mi je jedino stalo.

    avatar

    13.05.2012. (13:22)    -   -   -   -  

  • Defton

    Ali ne razumiješ. Nađiđao si ovdje nepotrebno traktak o Chestertonu da bi tobože pobijo njegov razmišljanje, osuđujući ga i spuštajući na razinu glupana. Nisi mi interesantan s prepotentnim opravdavanjem vlastitog stava koji se osjetio ugroženim.

    Iskreno, divim se tvojoj inteligenciji i tvome znanju, ali ja sam samo ovdje iznio nešto čim se slažem i što mi se svidjelo. Čak sam i napravio copy paste...

    Ja sam inženjer, ne filozof.

    avatar

    13.05.2012. (22:47)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    Pazi, ja sam samo konzekvence izvukao, to je sve. Ljudski um takve stvari kao postojanje atoma ili zakrivljenost zemljine površine ne može spoznati osjetima, senzualnim opažanjem, već jedino i isključivo putem tog naročitog spoznajnog alata (razumskog povezivanja i zaključivanja) koji je Chesterton - na tragu Macha - išao dovesti u pitanje; predstaviti ga kao puku ''stvar vjere'' (umjesto kao nešto što nedvojbeno vrijedi, na što se možemo pouzdano osloniti); u principu individualan izbor hoćemo li vjerovati u to ili nećemo.
    To je ono što nam Chesterton in ultima linea poručuje: da li je zemlja ravna ili je kugla nije pouzdano i objektivno opće znanje (kauzalnim razumom utvrđeno), nego puka ''stvar vjere'' - na svakome je da vjeruje ili ne vjeruje za sebe. Osoba X može smatrati da je zemlja kugla, a osoba Y da je ravna ploča - i za Chestertona će te dvije pozicije biti jednakopravne, jer da su i jedno i drugo puka stvar vjere, dakle jednako nepouzdane i nedokazane. (Jer: ''Zašto dobra logika ne bi bila dovela do zablude kao i loša?'' Za Chestyja, i jedno i drugo tek je ''kretanje u mozgu zbunjenog majmuma''.)
    Prema tome, vidjevši da se potpisuješ ispod tih Chestertonovih riječi, htio sam ti napraviti izvod što one zapravo znače, što iz njih direktno proizlazi, pošto mi se učinilo da si sam to nisi bio izveo. Tu nema puta naokolo, to je kao 2+2=4 - ako se potpisuješ ispod Chestertona, ti odmah tvrdiš da osoba X koja kaže da je zemlja okrugla u jednakoj mjeri nema pojma što govori, samo nagađa, kao ''stvar vjere'', kao i osoba Y koja kaže da je u pitanju ravna ploča. Zato, zanima me, kolega inženjeru, da li se stvarno potpisuješ ispod tako nečega? Ako da, htio bih to čuti iz tvojih usta.
    I ja sam za plaću inženjer, ali to nije alibi iza kojeg bi se trebalo, ili moglo, sakrivati. Ako si mogao nastupiti kao filozof, kao što jesi nastupio, time što si znao donijeti sud o stupnju genijalnosti i istinitosti Chestertonovog zapisa, onda ne možeš u pola prestati biti filozof.

    avatar

    14.05.2012. (00:42)    -   -   -   -  

  • blade777

    @pero u šaci,
    Nisi precizirao što ti ne paše u mojim napisima:
    Moj prijedlog da se nesretne ljude naseli u Gadafijeve (Mesićeve) stanove ili činjenica da u rezidencijalnim četvrtima ima više sekundarnih sirovina?
    Ma majde, molim te, pa čak i ti(koliko god godina imao na grbi) možeš vidjeti da se tu radi o jako lošem scenariju-loš scenarij i još lošiji glumci.
    Razmisli malo i onda tek osuđuj nekoga, samo neka to bude sa argumentima i činjenicama.

    avatar

    14.05.2012. (16:48)    -   -   -   -  

  • pero u šaci

    Blade, čini se da nisi pažljivo čitao kod Modesti, jer već sam te tamo izričito oslovio (među ostalima):
    ''ToxFoxy lady - tu mi sad ti padaš na um. Vidi, vidi, alaj ti stvarno nekada znaš biti toxyčna! I s tobom druge dame i gospoda (toco, škrpun, l.psycho, tina, ljutibaba, blade, lion queen, kretzy) što se u datim okolnostima linča, progona, poniješe toksično, relativizirajući ili čak mjestimično opravdavajući tu najvažniju činjenicu - da je posrijedi linč ljudi! - te analno premještajući fokus na slabo uklapanje linčovanih u instituciju SUSJEDA.
    Dobro Wall reče, ovo je lakmus-tema koja istjeruje na čistinu svakakvu prljavštinu i otrove iz ljudi. Za vrijeme linča, nekima je najveća briga obrazlagati zbog kakvih sve grijeha prema zelenoj hrvatskoj susjedskoj travici linčovani zaslužuju svoje uže oko vrata, ili ih barem analno pobrojati i izreći da su no-no. Kolege navedeni blogeri, zbilja je spektakl kako se osramotiste.''

    avatar

    15.05.2012. (00:29)    -   -   -   -  

  • blade777

    @pero u šaci,
    čitao sam i nisam mogao vjerovati da na jednom mjestu netko može prosuti toliko vulgarizma-ti si se stvarno potrudio.
    Ali ja stvarno neznam ni jednog linčovanog, koji je preživio linč,slikao se pred kamerama, a potom odšetao u hotelsku sobu. To je moguće jedino kod nas, u lošem scenariju i sa jako lošim glumcima. A ti na sve to nasjedaš. potom vrijeđaš nekoga tko se ne slaže sa takvim "igrokazom".
    Lova ti je tu u pitanju, i ništa drugo, vjeruj mi.

    avatar

    15.05.2012. (21:17)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...