novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

22

pon

09/14

Trodimenzionalni tisak i plastika

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

… mogućnosti su nesagledive

Evo, što otvara mogućnost 3D tiska s plastikom:

Saksofon napravljen tehnologijom 3D tiska uz korištenje poliamida (PA) odnosno najlona.




Tijela električnih gitara napravljena postupkom 3D tiska, a korišten je poliamid (PA) komercijalnog naziva Duraform (najlon posebno čvrste strukture):




Izgleda da je samo mašta granica - plastiku već imamo.



Izvori:
YouTube
Atom 3D printed Guitar


21

ned

09/14

O sirovinama i zbrinjavanju

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Činjenicama protiv mitova

19

pet

09/14

Čamac od plastičnih boca

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Dvoje mladih Čeha, student Jan Kara (22) i mehaničar Jakub Bures (21) iz gradića Nyburk (60 km istočno od Praga), odlučilo se na vrlo zanimljiv pothvat. Od plastenki sagraditi čamac s kojim će zaploviti rijekom Elbom od svog mjesta pa sve do Hamburga - dakle putovanje dužine 850 kilometara. Pored graditeljskog izazova, ovom dvojcu, kojem su se priključili i Jan Holan te Jan Brand, cilj je bio ukazati na neodgovorno ponašanje stanovnika uz Elbu koji odbacuju PET plastenke u rijeku kao i ukazati na prednosti recikliranja. Naime, nakon završenog putovanja planiraju svoj čamac reciklirati.

Pripreme za gradnju čamca, nazvanog Petburg (Grad PET-a) započele su skupljanjem PET plastenki. Prikupili su 50 000 plastenki, izgradili drveni okvir i ugradili mehanizme s bicikla za pokretanje lopatica pedalama kao i četiri plastične stolice.

Nakon 8 mjeseci gradnje, 12. srpnja 2014. četveročlana posada čamca Petburg uputila se na svoj put dugačak 850 km, nizvodno rijekom Elbom, kroz Češku i Njemačku do Hamburga. Dnevno prelaze 3 do 3,5 kilometra i cijelim putem nailaze na odobravanje i veliki interes šetača.


img src="http://imageshack.com/a/img673/7691/mLVed7.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>






img src="http://imageshack.com/a/img673/7851/7BLc9D.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>






img src="http://imageshack.com/a/img537/559/v5vrqu.png" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Klikni za VIDEO PRILOG



Izvor:
Business Insider: A Group Of Guys Are Sailing 500 Miles On A Boat They Built From Plastic Bottles
Reuters - video: Putting plastic to the pedal


17

sri

09/14

Umjesto odgovora na komentare

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Dragi moji vjerni čitatelji,

dosta je na ovom blogu pisano o bioplastici - bilo onoj bioizvornoj ili onoj biorazgradivoj. No, ipak ne očekujem od čitatelja da sve pamte, stoga Vam hvala na pitanjima s kojima mi dajete priliku odgovoriti i pojasniti neke stvari i moje stavove, kao što ste to napisali u komentarima na prethodni post.

Bioizvorna plastika je plastika nastala najčešće od uzgojina - škorba iz kukuruza, laktalne kiseline i sirovina za tu vrstu plastike se uzgaja, a to znači da se zauzima plodno tlo da bi proizvodili plastiku. Plastika koja se dobije ista je kao i svaka druga. Može i ne mora biti biorazgradiva.

Biorazgradiva plastika je ona plastika koja se (samo) pod određenim uvijetima (povišene temperature i prisustva vlage i kisika te mikroorganizama) razlaže na biološke komponente - kisik, ugljični dioksid i vodu. U pravilu to je klasična plastika kojoj su dodani aditivi za iniciranje i ubrzavanje razgradnje.

Osobno, ali i mnogu znanstvenici i stručnjaci se ne slažu ni s bioizvornom ni s biorazgradivom plastikom, osim u određenim posebnim primjenama. Sve ostalo je vrlo nepovoljno.

Procesi proizvodnje takve plastike su vrlo skupi i proizvod je skup i neekonomičan. Već sam spomenuo da se sirovine za bioizvornu plastiku uzgajaju, a uzgoj je ekološki vrlo nepovoljan - zauzima plodnu zemlju (što za posljedicu ima poskupljenje hrane), troši puno vode, traži gnojiva, herbicide i pesticide, emitira velike količine stakleničkih plinova te je proces prerade skup i neekonomičan - sirovinski i energetski.

Posebno želim razotkriti te takozvane prednosti biorazgradive plastike. Ta plastika da bi se razgradila treba biti odvojeno prikupljena, odvežena na posebna mjesta, izložena posebnim uvijetima i tek tada će se razgraditi. Neće se razgraditi ako vrećicu bacite tek tako olako u prirodu. A zašto raditi sav taj trošak da bi nešto nestalo. Plastičari umjesto toga nude recikliranje.

Nadalje, biorazgradiva plastika je vrlo opasna za sustav recikliranja. Danas gotovo svi proizvođači koriste i dio reciklata u svojim proizvodnim procesima - štede sirovine i energiju, ekonomičniji su, povoljniji za okoliš. Pitam sebe i Vas, što će se dogoditi kada se u reciklatu nađe razgradiva plastika, pa Vam je neki proizvođač ne znajući ugradi u izolaciju za kablove, ili u vaše prozore ili u Vaš automobil ili u bilo koju drugu plastiku koja bi trebala biti trajnija i ista ta plastka dođe pod uvijete za razgradnju i počne Vam se veš mašina iliti perilica raspadati, otpadati dijelovi vašeg limenog ljubimca?

A da ne govorim o tome da nam ta takozvana biorazgradiva plastika stvara lažan i vrlo opasan dojam: "Baci, samo će se razgraditi". E, neće i nemojte nasjedati tim proizvođačima aditiva i oxo aditiva. Vrlo su naporni i opasni - jednako kao i njihovi neekološki proizvodi. Ali isto tako ne nasjedajte ni onima koji se pridružuju tim proizvođačima aditiva, a to su neki neodgovorni trgovci i proizvođači plastičnih materijala, koji će ukoliko se npr. tanke vrećice zabrane i dozvole samo biorazgradive, znatno povećati potražnju i prodaju plastičnih sirovina - jednostavno, proizvodi će biti deblji, s više plastike i tražiti će se više novog (a ne recikliranog) polietilena, polipropilena, poli(etilen-teraftalata), poli(vinil-klorida), polistirena ...

Plastika je prevrijedna da bi se bacala i razgrađivala. Plastiku treba odvojeno prikupljati i reciklirati, i tako stalno, u krug. To je osnova cirkularne ekonomije koja se pokazala jedino održiva, ekološki prihvatljiva i koja omogućava razvoj.

Naravno, i dalje stojim na raspolaganju za sva pitanja i komentare.


16

uto

09/14

Raščistimo to već jednom!

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Oxorazgradiva plastika - hoće li se biorazgraditi?

Biorazgradljiva plastika (bilo da je napravljena od obnovljivih izvora - uzgojina, kao što je to npr. polilaktid (PLA), poli(hidroksi-alkanoat) (PHA ), elastoplastomerni škrob (TPS) ili druge - ili bilo da je napravljena na fosilnoj osnovi kao što je poli(butilen-adipat.ko-tereftalat) (PBAT), poli(butilen-sukcinat) (PBS), itd.) mogu biti pogodne za određene vrste upotreba. Takve upotrebe danas već nailazimo u poljoprivredi (kao film za malčiranje), u domaćinstvima (vreće za biootpad) i još u brojnim drugim područjima. No, je li takva biorazgradiva plastika rješenje problema smeća, sasvim je drugo pitanje.

Međutim, u tijeku je velika rasprava širom svijeta o takozvanoj oxorazgradivoj plastici. Ti proizvodi su klasični (nerazgradivi) plastični proizvodi izrađeni od polietilena (PE), polipropilena (PP), poli(etilen-teraftalata) (PET), itd. kojima je dodan mali postotak aditiva. Kompanije koje su se s tim aditivima pojavile na tržištu, tvrde da se radi o biorazgradnji, ali stručnjaci (čije mišljenje dijeli i aktivno podupire autor ovog bloga i ovih redaka) prigovaraju da nedostaju znanstveno utemeljeni dokazi pribavljeni od nezavisnih i neutralnih laboratorija ili certifikacijskih tijela. Sve dok nedostaju ti dokazi, kritičari sumnjaju u biorazgradnju i takvu razgradnju plastičnih proizvoda nazivaju oxofragmentacija (usitnjavanje), a te proizvode oxofragmentirajuće.

Ipak, dvije svjetski priznate institucije: OWS (Organic Waste Systems) iz Genta u Belgiji i IKT (Institute of Polymer Technology) Sveučilišta Stuttgart u Njemačkoj imaju u planu provesti sveobuhvatno laboratorijsko istraživanje o toj takozvanoj oxorazgradivoj plastici. Istraživanje će biti nadogradnja OWS-ove studije koja je obradila rezultate dostupnih i do sada objavljenih istraživanja, a koja je naručena od PlasticEurope. Moguće ju je pogledati na sljedećem LINKU. Laboratorijski testovi trebaju dati konačne dokaze i jasan odgovor jesu li ti proizvodi biorazgradivi ili ne.

U prvoj fazi istraživanja, određeni broj oxorazgradivih plastičnih proizvoda, koji su dostupni na tržištu, bit će izloženi nebiološkim utjecajima (svjetlo, temperatura, atmosferski plinovi te ostali vanjski utjecaji). U drugoj fazi istraživanja, usitnjeni dijelovi biti će iskorišteni za daljnje ispitivanje biorazgradivosti u skladu s međunarodno prihvaćenim ISO i ASTM normama.



Izvor:
OWS: Oxo-degradable plastics: do they biodegrade? In search of a definite answer


14

ned

09/14

Sijalice, usisivači i šta bi Tesla na to reka'?

nebriniza60.blog.hr

Crka' "usisilnik", baš tako, bijo je silan, vuka' i papuče,
a tek šta je bijo težak, udvoje ga je tribalo vuć. Traja je
brat sestri dvajs godina i jedan dan umuka', nije mu
bilo lika, proba moj k.u. razumi se on u aparate bolje
nego ume, al' džabe, ne daje znakova života. Ta' nemili
događaj zbijo se na početku lita, a kad ima prašine više
nego liti, nikad, nego srića, kiša padala pa tako nije bilo
ni prašine puno na vidiku. Ono šta je bilo, uzmi metlicu,
krpu, meti, briši, ispalo da je jednako čisto a meni ne triba
nikakva tilovježba. Znan da ćete reć' šta nisan kupila novi,
rekla bi i ja vami, samo za kupit novi triba najprvon napravit
financijski plan. Kad san ga nakon mukotrpnog rada (znate
kako je kod nas zajefrkano s financijama), izradila, dođe
zakon da ne moreš kupit jačeg od 1600V, zakasnila, do
zadanog termina srestva nisan iskonstruirala i ćorak. Za
sada još klečin na kolinin i skupljan mrve po kući, dok ne
oden priko grane. Kod njizi more sve, usisilnici, sijalice, ma
sve šta iđe na letriku i bakterije, oni ti ništa i nikoga ne priznaju.

Dogovorila san s jednin trgovcon te letrične robe da mi ostavi
jednog ojačeg a da je lagan, isto tako san zamolila da mi ostavi
sijalica, oni' obični, naši', jedno stotinjak komada, neka mi se nađe,
one sa živon neću ni za živu glavu, šta da mi se razbije pa mi se
živa rasprši po kući, unda ti trči za njon, a znamo k'liko je brza ota živa.

Čovik je reka da more i pita me oću li da mi to rasporedi u više paketa
radi prilaska priko granice, jerbo će me teško propustit s ta dva paketa,
da san šleper to je puno lašnje, a kesice, paketići..., valja nać' vezu, ili
metnit pod kotulu. Benti moderno oblačenje, otka' su se žene obukle u
mušku robu (gaće, hlače ili kako ko vabi), ne moreš više ni granicu prić
kako Bog zapovida, prije sve metneš pod kotulu, izgledaš za dva broja
veća, ali priđeš granicu dok si reka' "carinik". Aj'e dobro, već ću se nekako
snać, nisan od jučer, a nisan ni švercer pa me valjda i propuste kroz
prikogranične žice.

Puno san razmišljala ovizi dana o letriki i aparatin i šta bi na sve to reka' Tesla.
Sve mi se čini da ovo nisu bile njegove zamisli, meni je puno logičnije da je
on radijo na tomun da struja goni naprid, a ne da uključiš usisilnik, pa ti moraš
pješke za njin kupit, uključiš fen, unda trči na buru sušit kosu, a tek sijalice.
Čitala san nikidan kakve su to sve smicalice s njiman, to ti je samo do zarade,
nema veze s uštedom, koga briga k'liko ćemo mi više ili manje struje platit, osin
HEP-u, oni vole da mi trošimo. Unda to ima veze s proizvođačin sijalica, a i drugi'
letrični stvari, radi šta bilo, lagano i labavo, samo nek' se prodaje, čin rikne jedno,
da šta će jadno čeljade nego kupit drugo ako ima sučin.

Nešta bi priupitala Teslu za ove štedne sijalice; metnimo reć, da ja k'o slučajno dođen
u trgovački centar (veći), kupin jednu škatulu tizi sijalica i k'o slučajno mi ispa'nu, ono,
slučajno da se razbiju. Šta on misli bi li se sve živo razbižalo kad bi živa iz sijalica
počela bižat okolo? A kad nisu ni mrve opasne, šta bi unda bižali, a bižali bi...

Uspješne i veliki vole

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Naši plastičari - Kaplast

Spajanje ema href=http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/2013/04/1631638234/nasi-plasticari-kaplast.html target=_blankKaplast d.d./a/em sa ema href=http://www.dssmith.com/ target=_blankDS Smith/a, Plastics Division /strong/font/em/p

img src="http://imageshack.com/a/img905/6155/uCFx08.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/>

DS Smith Plastics Division objavljuje pripajanje Hrvatske tvrtke za injekcijsko prešanje, Kaplast d.d.

Netom pridružena tvrtka bit će integrirana u dio poslovanja grupe koji se bavi injekcijskim prešanjem, a čije je sjedište u Bilzenu, Belgija.





DS Smith Plastics Division objavljuje pripajanje Hrvatske tvrtke za injekcijsko prešanje, Kaplast d.d. proizvođača plastičnih proizvoda, specijaliziranog za visoko kvalitetnu povratnu ambalažu za hranu i piće. Uz povećanje proizvodnih kapaciteta i proširenje ponude te kombiniranje obostranih iskustava u inovativnom transportnom pakiranju, ovo udruživanje će omogućiti da poslovnim partnerima, iz raznih industrijskih grana, pružimo znatno višu razinu poslovnog odnosa.

Kaplast d.d. će biti integriran u diviziju plastike (DS Smith Plastics, Injection Moulded Products) vodećeg europskog proizvođača i dobavljača višeslojne te injekcijski prešane transportne ambalaže.

Hans Van Der Looij, generalni direktor DS Smith Plasticsa za Europu, kaže: ‘Akvizicija Kaplasta donosi nam vodeću poziciju na području cijele Europe i omogućit će nam rast i širenje ponude injekcijski prešanih proizvoda u regiji u kojoj smo već i prisutni s injekcijski prešanom i ekstrudiranom plastikom’.

‘Uzbuđeni smo zbog udruživanja snaga ove dvije dinamične organizacije’, rekao je Ivan Feitl, generalni direktor Kaplasta, sada DS Smith Plastics, Hrvatska. ‘I Kaplast i DS Smith poznati su i priznati po vrijednosti i kvaliteti koju donose svojim klijentima. Udruženi možemo donijeti novu energiju i unaprijediti strateški pristup prema klijentima, kapitalizirajući sinergiju i obostrano iskustvo u proizvodnji injekcijski prešane plastične ambalaže’.

‘Zajednička tržišna niša će omogućiti da ojačamo ponudu, zajedničko iskustvo industrijsko znanje’, rekao je Paul Baeyens, generalni direktor DS Smith Plastics, Injection Moulded Products. ’Također, udruživanje resursa obje tvrtke osigurava nam bolju mogućnost potpore klijentima u njihovom rastu i širenju.’

O DS SMITH PLASTICS DIVISION

DS Smith, Plastics Division je brzo rastuća jedinica DS Smith Plc koja ima godišnje prihode od 5 milijardi eura te proizvodne lokacije u više od 20 država. Poslovanje DS Smith Plastic Division fokusira se na tri glavna područja: fleksibilno pakiranje i zbrinjavanje, kruta pakiranja i proizvodi pjenaste strukture. Ovo je prvi proizvodni pogon DS Smitha u Hrvatskoj.

DETALJI O NOVOJ PROIZVODNOJ JEDINICI

Novi proizvodni pogon DS Smith-a smješten je u Vojniću, 30 km od grada Karlovca u centralnom dijelu Hrvatske, 80 km od Hrvatskog glavnog grada, Zagreba, i ima dobar i brz pristup glavnim hrvatskim autocestama i lukama. Tvrtka igra značajnu ulogu na području Vojnića, kao jedan od najvećih poslodavaca u tom nerazvijenom području na granici a Bosnom i Hercegovinom.



Izvor:
DS Smith: DS Smith, Plastics Division acquires Kaplast d.d.


12

pet

09/14

Sony Xperia tablet Z3 Compact

tehnoloskodoba.blog.hr

Uz Xperia Z3 i Z3 Compact Sony je najavio Xperia tablet Z3 Compact, 8-inčni Android tablet.

Tablet ima 2.5GHz quad-core Snapdragon 801 procesor, s Adreno 330 grafikom, 3GB RAM-a i 16 GB interne memorije te IP65/68 certifikatom. Ima 8.1 MP stražnju kameru i 2,2 MP prednju kameru te 4,500mAh bateriju.
IP65/68 certifikat vam znaci (ako neznate) da je taj tablet vodootporan.

Tablet podržava 2G, 3G i 4G mrežu.
OS ili Android mu je 4.4.2 (Kit Kat).

Od sensora ima: barometar, kompas i moze mjeriti tlak zraka.
Uz taj tablet postoji i "đojstik" koji se spoji na tablet i mogu se igrat igre.









11

čet

09/14

Hrvatski radio i ja

sempercontra.blog.hr

Još uvijek u Biogradu. Post „Daždi, daždi, daždi…“ je aktualan. Dobro, da budem iskren, meni to osobno i ne smeta. I dalje se držim one narodne: 'hvali more drž se kraja, ja u njega ni do jaja'. Nisam umočio, a ni neću kako stvari stoje, ni nožni palac u more a nekmoli jaja. I što onda radim? Otkako smo ostali sami uglavnom ništa. Posljedica je to što sam zbog ljetnog 'obiteljskog muvinga' i silnih rođendana (čitaj jedenja i pijenje) dobrano 'zahrđao'. Kako moja bolja ˝ ima monopol na gledanje TV (ruku na srce to me ne pogađa osobito) preostalo je samo slušanje radija. Nažalost i tu sam na neki način uskraćen u svom zadovoljstvu. Naime, obzirom na kvalitetu sadržaja prvog i drugog programa HR (o lokalnim stanicama ne želim ni govoriti) pretežno sam orijentiran na slušanje trećeg programa HR. O kvaliteti programa možemo diskutirati no dvije su prednosti HR3 nepobitne: nema vijesti ni reklama. A to je za odmor duše i tijela vrlo važna kvaliteta.

Ipak, kakve sam ja već kurate sreće, i sa slušanjem tog programa u kraljevskom gradu Biogradu imam određenih problema. Pokušavajući ih riješiti primjenjujem tri različita načina slušanja putem mobitela i slušalica. Kako to radim prikazuju slike.

U sobi slušam preko slušalica koje imaju priključni kabel preko tri metra duljine a kako su postavljene vidite na donjoj slici.


Ako želim slušati izvan sobe upotrebljavam slušalice s kraćim kabelima. Jedne slušalice imaju nešto dulji kabel od drugih. No od ovog prvog i nije neke velike koristi jer ih moram koristiti na način kako prikazuje slijedeća slika.


Najčešće ipak slušam ovom trećom kombinacijom na donjoj slici. Mana je što je priključni kabel za lijevo uho dvostruko kraći od kabela za desno uho pa sam prisiljen mobitel stalno držati u ruci što je vidljivo na slici koja slijedi.


Pri tome trebam, da bih imao kvalitetan prijam, sjediti upravo i samo na toj poziciji koju prikazuje slika.


I taman kad sam pomislio kako sam problem ipak na neki način riješio pojavio se novi problem. Zbog tog problema posla sam krajem srpnja e-mail uredniku HR3 i tvrtki „Odašiljači i veze d.o.o.“. Evo tog pisma:

Poštovani,
redovni sam slušatelj Trećeg programa HR obzirom da je, uz treći program HTV, jedino što se kvalitetno može slušati i vidjeti na našim radio postajama i TV kanalima. Pogotovo u vrijeme sezone „kiselih krastavaca“ koja upravo traje.

Također redovno plaćam RTV pristojbu i zato s pravom očekujem da za uloženi novac (ma koliki on bio) dobijem i određenu kvalitetu, ako već ne po sadržaju onda barem glede mogućnosti prijama.

Većinu ljeta provodim u Biogradu na moru i Treći program HR slušam preko mobitela Nokia, po naputku kojeg sam dobio od Vas, na frekvenciji 104,1 MHz. Prijam trećeg programa je daleko slabiji nego prijam ostala Vaša dva programa (a da o vrhunskom prijamu radio postaja koje emitiraju uglavnom tam-tam muziku i „kukuruz“ da ne govorim), tako da sam za kvalitetniji prijam trećeg programa bio prisiljen nabaviti slušalice s priključnim kabelom duljine preko dva metra.

I taman kad sam pomislio da sam kako-tako riješio problem javio se novi. Tijekom dana ili noći na trećem programu povremeno se javlja isprekidani ton. Kao neko štektanje ili pak kao da netko emitiranje prekida svakih pola sekunde. To se desilo i jučer, 21.07., kad sam htio slušati prijenos Osorskih večeri, moju omiljenu emisiju „Zagrebačkih šišmiša“i nakon pola noći Euro clasic noturno.

Znam da se treći program slabije sluša što nije čudno obzirom na prosječni kulturni nivo hrvatskog puka, ali ako plaćam pretplatu kao i oni koji vole „tam-tam“ i „kukuruz“ mislim da imam potpuno pravo tražiti jednako kvalitetan prijam programa kojeg želim slušati na području čitave Hrvatske.
S poštovanjem

Odgovor od „Odašiljači i veze d.o.o.“ stigao je početkom kolovoza.

Poštovani,
obratili smo pažnju na rad odašiljača HR3 s Murtera, tehničko osoblje regionalnog centra Zadar provjerilo je odašiljačku opremu kao i prijem na 104,1 te ne nalaze neispravnosti. Isto tako, pregledom svih pritužbi zaprimljenih u Kontakt centru OIV, osim Vaše, drugih nema. Možemo pretpostaviti da su u pitanju smetnje iz okoliša ili istokanalne smetnje s talijanskih odašiljača, čiji su signali prisutni duž čitave obale i s čime se Hrvatska administracija bori godinama (do sada uglavnom bez većih pomaka u FM mrežama). Napominjemo da minijaturni FM prijemnici u mobitelima (i slični) u pravilu nisu najprikladniji za ugodan-nesmetan prijem, niti kao referentni za kontrolu ispravnosti rada odašiljača, te bi Vam preporučili korištenje kvalitetnog FM prijemnika i vanjske UKV antene. Svakako Vas molimo, ukoliko bi smetnje bile češće i u obliku prekida, bez miješanja drugih signala, da nam se ponovno javite s detaljnim zapažanjima ili dostavite kontakt telefon, imajući u vidu gornju napomenu.

Za Vašu informaciju, naša tvrtka OIV izgradila je mrežu odašiljača prema potrebama nakladnika, u ovom slučaju HRT-a, stoga se pokrivenost signalom HR3 u odnosu na HR1 i HR2 značajno razlikuje - mreža HR3 je optimizirana, s manjim brojem odašiljača i koji se nalaze bliže ciljanim, gušće naseljenim urbanim područjima, a odašiljači za HR1 i HR2 na svim velikim objektima, kao i velikom broju malih, lokalnih.
Lijepi pozdrav,
J.B.

I kad sam već pomislio da odgovor od urednika trećeg programa neću ni dobiti on je stigao 6.rujna:

Poštovani gospodine,
hvala Vam na povjerenju koje ste mi iskazali svojim pismom i molim Vas da mi oprostite što na njega odgovaram s nedopustivo velikim zakašnjenjem. Ne znam kako i zašto, ali moj je kompjutor Vaše pismo pohranio među „neželjenu poštu“ (spam), a to sam sasvim slučajno otkrio tek danas.

Iskreno mi je žao zbog poteškoća u prijmu Trećeg programa Hrvatskoga radija koje opisujete, no moram Vas obavijestiti da Hrvatska radiotelevizija na njih ne može utjecati. Naime, prema postojećim zakonskim odredbama, HRT je ovlašten samo za proizvodnju radijskih, televizijskih i multimedijskih sadržaja, a za njihovu distribuciju država je koncesiju dodijelila mrežnom operateru, tvrtki Odašiljači i veze. (…)

Slobodan sam savjetovati da se za podrobne informacije o razlozima lošeg prijma programa obratite Službi za smetnje i poteškoće u prijmu zemaljskih signala digitalne televizije ili FM radija pri tvrtki Odašiljači i veze. (…)

S osobitim poštovanjem,
Zvonko Šeb
povjerenik za korisnike usluga Hrvatske radiotelevizije

Rezime:

1. Ako želiš slušati treći program HR trebaš biti „bliže ciljanim, gušće naseljenim urbanim područjima“. Biograd to očigledno nije. Za pretpostaviti je, dakle, da samo u 'gušće naseljenim' i 'urbanim' područjima žive ljudi koje ne zanimaju vijesti i reklame već ozbiljne govorne i glazbene emisije. Možda su u pravu?

2. Iako smo 'regionalna sila' „Hrvatska administracija“ nije u stanju godinama riješiti problem „smetnje iz okoliša ili istokanalne smetnje s talijanskih odašiljača, čiji su signali prisutni duž čitave obale“. Izraelci bi, primjerice, taj problem riješili s jednom ili dvije rakete. No pustimo to, oni ipak nisu 'regionalna sila'.

3. Kad odlazim na more svakako bi trebao ponijeti i svoju HF liniju obzirom „da minijaturni FM prijemnici u mobitelima (i slični) u pravilu nisu najprikladniji za ugodan-nesmetan prijem (…), te (bi mi) preporučili korištenje kvalitetnog FM prijemnika i vanjske UKV antene“. Možda da u svom dvorištu podignem i antenski stup.

4. Kako davatelj usluga Hrvatska radiotelevizija na „poteškoće u prijmu Trećeg programa Hrvatskoga radija koje opisujete“ „ne može utjecati“ „slobodan sam savjetovati da se za podrobne informacije o razlozima lošeg prijma programa obratite Službi za smetnje i poteškoće u prijmu zemaljskih signala digitalne televizije ili FM radija pri tvrtki Odašiljači i veze.“ Circulus vitiosus!

I na kraju: „neko štektanje ili pak kao da netko emitiranje prekida svakih pola sekunde“ i dalje se javlja s vremenom na vrijeme.

10

sri

09/14

Reklama

yulunga1.blog.hr









Užitak nam je poslovati s Vama.
ŠTO JE VAŠE, TO JE I NAŠE-NAŠE JE SAMO NAŠE d.d.










07

ned

09/14

Za početak

veselihackeri.blog.hr

Poštovani putnici namjernici ovog internet bespuća...

Prije 15 - tak godina sam pokrenuo sam projekat imena " Veseli Hackeri" ne znajući što će me čekati u budućnosti. Tada sam bio u gradu Kninu i u razgovorima sa glavnom urednicom Hrvatskog radio - Radio Knina Afroditom BIBIĆ, te voditeljom Draganom Gligorom došli smo do neke ideje kako bi to bio pokrenuti radio emisiju o informatici. Tada nije niti bilo spomena oko neke IT industrije i što će se sve iz toga zbiti. Tako je nastala i emisija pod nazivom "Veseli Hackeri" koja je pratila mogu zamisao oko stvaranja projekta pod tim imenom, a web stranica je tada već postojala.

Kako se informatička industrija sve više razvijala, te osim računala obuhvatila je i sve dijelove našeg života bez obzira o čemu se radi, a pogotovo se to odrazila na mobilnu tehnologiju i audio-video uređaje. Sav taj napredak je pratio portal, te radio emisija koja je neprekidno emitirana na raznim radio stanicama do proljeća ove 2014 - te godine.

Kroz sve te godine Veseli Hackeri su bili prisutni na svim velikim konferencijama koje su pokazale interesiranje i velikoj većini promocija uređaja, programskih rješenja, te ostalog što je vezano uz IT industriju. Premalo bi ovdje bilo prostora da se ponabroji što se sve pratilo, ali s ponosom možemo reći da smo bili i medijski pokorovitelji velikih IT događanja poput WinDays-a, CUC -a, Mobility Day - a i raznih drugih konferencija.

Kako dolazi svemu kraj tako se i meni kao pokretaču ovog projekta pojavilo zasićenje u osmišljavanju emisija i tema kojima bih "punio" portal, te sam donio odluku da se jednostavno maknem iz tog posla. Nakon odmora i razmišljanja kud i kako dalje nekako mi se činilo prihvatljivim da pokrenem ovaj blog u kojemu ću iznositi svoja stajališta oko IT tema koja me zanimaju, a da neće biti pritiska oko vremena objave i sl.

Nadam se da ćete me pratiti, savjetovati i davati ideje oko uređivanja ovog bloga.

Hvala

Tihomil LEDINŠČAK - MrVirus

06

sub

09/14

Sjeverna Irska nametima smanjila potrošnju vrećica za 71,8 %

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

/font p style="text-align:center"ustrongfont size=4font color=#477FBANOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 70/font/font/strong/u/p

img src=" http://imageshack.com/a/img661/4450/pk6sfn.gif" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/> Sjeverna Irska, slijedeći primjer Škotske i Welsa od 1. travnja 2013. uvela je naknadu na plastične vrećice od 5 Ł centi (oko 48 lipa) s prvenstvenim ciljem smanjenja potrošnje. Prema Odsjeku za zaštitu okoliša Sjeverne Irske - Department of the Environment (DoE), potrošnja je nakon toga smanjena za 71,8 %.

Prema objavljenim statističkim podacima Odsjeka za zaštitu okoliša Sjeverne Irske, naknadama na vrećice prikupljeno je 4,17 milijuna Ł (nešto više od 40 milijuna kuna) koji će biti utrošeni na projekte u zaštiti okoliša.

Statistički podaci govore o značajnom padu potrošnje i to kako slijedi: u prvom kvartalu 04.-06.2013. - 19,4 milijuna vrećica, u drugom kvartalu 07.-09.2013. - 21,6 milijuna vrećica, u trećem kvartalu 10.-12.2013. - 24 milijuna vrećica te u zadnjem izvještajnom kvartalu 01.-03.2014. - 19,5 milijuna vrećica - u tih godinu dana potrošeno je 84,5 milijuna vrećica odnosno oko 46 po glavi stanovnika u godinu dana.

Prema izjavama predstavnika Odsjeka, uvođenje naknade na vrećice samo je pojačalo dotadašnje napore na dobrovoljnom smanjenju potrošnje vrećica. Sjeverna Irska je 2006. godina potrošila oko 425 milijuna vrećica odnosno oko 244 po glavi stanovnika godišnje.

Sljedeća faza mjera za smanjenje potrošnje vrećica započeti će od 19. siječnja 2015. kada će se naknada od 5 Ł centi proširiti na sve vrećice za nošenje, uključujući višekratne vrećice, na one koje koštaju manje od 20 Ł centi (oko 2 kune) i kako smatraju u Odsjeku za zaštitu okoliša to će potaknuti potrošače da višekratno koriste vrećice i time zaštite okoliš.



Izvori:
Plastic & Rubber Weekly: Northern Ireland cuts bag use following levy
Wikipedia: Northen Ireland
Northen Ireland Executive: Northern Ireland population rises to just under 1.75million
Animated flags



04

čet

09/14

Retropolis

blogdogg.blog.hr

"K'vragu i letrika!"

Picaferaj

u neprestanom smjenjivanju generacija najviše nas određuje tehnologija:
zadnja riječ tehnike u životu mog staroga bio je izum tv-a u boji i pripadajućeg daljinskog. fascinira njegov otpor spram svega što je izumljeno nakon toga. kada sam ga najzad nagovorio da si nabavi mobitel, nevoljko je to učinio pitajući se koji će mu sad to? da ne govorimo o bezbroj mojih pokušaja da mu otkrijem univerzum sms-a...nema šanse!

-Kako to misliš pišem s brojkama? vi ste svi poludjeli!

823 puta sam ga učio kako memorirati broj, al majstor dan danas pored mobitela drži blokić sa zapisanim brojevima (pusti ti to... )

-Pametan piše, a budala vjeruje mobitelu!

Sve mi je to simpatično u biti ,ali brine me ta nesvjest. Čovjek se, znači, u nekom trenutku dovede do toga da svoj integritet brani ignorancijom. Prestravila me na trenutak ta situacija gdje ću ja možda 2038. odbijati shvatiti kako su to uspjeli sastavit taj čip koji ti produžuje život?
Braniti se čak i tada otrcanom sintagmom da tehnologija još uvijek nije odgovorila niti na jedno čovjekovo esencijalno pitanje.
Svaki čovjek ima pravo odabira hoće li nauku i tehnologiju pratiti ili ne. Kada je Ghadafi pokusno na neko vrijeme zatvorio škole u Libiji rekao je:

-Tko stvarno želi, taj će naučiti i bez škole!

Možda je ove sekunde u Zimbabveu od žeđi umro lik koji je mogao naći lijek protiv ebole...sam velim, što bi reko Schunk...
Cijenim stav svog starog i nitko mu ozbiljan zamjeriti nema na čemu, ali više od toga se divim njegovim vršnjacima na blogu, fb-u jer roditi se u doba natpolovične nepismenosti i proći kroz sve to za stići u 70 i nekoj na elektronske medije-alal vera junaci!


(khm skoro sam na sigurnosno pitanje odgovorio da roda ne čini proljeće)

A što sad?

kasonja.blog.hr

Kreirao - stvorio - sam blog. i to bez znoja lica svog.

Najkraća istina o svijetu je Hpsi = Epsi. Mislim da tome ne treba puno toga dodavati a da ne bude kontroverzno.
Možda vas golica da dodate E = mcc pa da to uvrstite u prvu jednadžbu i napravite ono što još nikome nije uspjelo: ujediniti kvantnu i opću teoriju relativnosti.
Probajte, poigrajte se time, iščupajte po neku strunu iz gudala za violinu pa sve omotajte oko x, y, i z osi pa sve pokrijte tankom plastičnom membranom koju možete kupiti u supermarketu.
Pazite da dobijete dvije savršene potpuno simetrične cijeline. Onda jednu zgazite nogom. U onoj drugoj ostaje naš svemir. Dokaz: da nije tako vi ovo ne bi čitali.

Ovo je bio kratki kurs iz suvremene fizike.
Idući pu nagazit ćemo nešto drugo.

02

uto

09/14

Hard disk

maticnaploca.blog.hr

Dogodilo se, ali je brzo sanirano. Promptno sutradan, ali da sam imala gdje, vjerojatno bih te noći jurila gradom tražeći pomoć. Doduše zvala sam, zvala sam čim se na monitoru umjesto Windowsa ukazala neka ciglasta boja, a onda i ona isparila te ostao samo smrad izgoretine.

Zvala sam servis koji se reklamira s hitnim intervencijama 00-24h. Prije toga sam ritmički disala i govorila sebi: Ok, naći ćeš na nekom forumu koji F treba za povratak funkcija. Možda je isto kao jednom kad je zaslon postao crn, no sve je funkcioniralo i bilo na svom mjestu samo nije bilo osvijetljeno. Znajući da se zavaravam, preko mobitela logirala sam se na forume misleći kako sam budala i da sad moram, stvarno moram prihvatiti da je laptop krepucnuo i uzdati se u sve moguće da će popravak biti izvodljiv.

Na spomenutim hitnim intervencijama u 23h javlja se tip kojem iznosim anamnezu, trudeći se biti precizna iako mi glas već titra.
- Jeste li radili backup? - samo i jedino ga to zanima. - Da, jesam, naravno da jesam - pa nisam baš takav autsajder, gledala sam Seks i grad više puta, znam koliko je važan backup. nut

- Znate spašavanje podataka može koštati i do 15.000 kn - melju hitne intervencije. Dođite sutra, dijagnoza 120 kn + pdv, a spas podataka kao polovan automobil.
- Ne zanima me backup nego popravak - odbijam hitan servis dok razmišljam, koga, koga bih mogla nazvati sad odmah ili sutra čim prije, tko se kuži u laptope. Pri tom se još pokušavam sjetiti gdje sam odložila sve te presnimljene cd-ove, stick-ove i u kojoj ladici spava vanjski disk.

Ujutro rano zovem drugi servis, čovjek me manje straši s backupom, odlazim k njemu. Ipak, putem gutam knedle, misleći na sve fotke, na dosta tog napisanog, a ne pohranjenog zadnjih par mjeseci. Donekle se tješim kako najvažnije ipak često pošaljem e-mailom.
Uzimam karticu na kojoj je lova za najgore, limit je visok, baš me briga, ukoliko moram, kupit ću novi laptop.

Evo stari radi s novim hard diskom, sve reinstalirano i sve prazno. Ponovno otkrivam, mogu li upisati sebe, onu koja ima svoje šifre, lozinke, omiljene stranice, prečace.
Nestao je računalni identitet, nakon nekoliko godina koliko derem po ovom lapu, sad imam ispred sebe prazninu koja mi pruža mogućnost izbora, mogućnost promijene.

Ponovno ispisujem svoje zaporke, adrese, nickove i najednom iskrsnu prošlost s mogućnošću delete.

Bolg.hr javlja da navodim krive podatke. Sjetim se, prošle godine nisam se mogla logirati par dana, tad mi je uredništvo promijenilo korisničko ime. Kopam po e-mailovima, nalazim, bez razmaka se piše, a ja zapamtila prvobitno s razmakom.

Usput, prošla je i druga godina blogerskog obitavanja, još jednom zahvaljujem svima na čitanju, komentarima, riječima i mislima.

Uh, konačno prijavljujem se, na dashboardu prvi Nachtfresser, kod njega uvijek ima nešto novog. Ok, blog riješen, idem dalje. Formatiram se.

Statistika

Zadnja 24h

33 kreiranih blogova

496 postova

823 komentara

399 logiranih korisnika

Trenutno

6 blogera piše komentar

35 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se