novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

18

čet

12/14

Plastični rječnik

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Plastična enciklopedija
Polimer - makromolekula sastavljena od mnogo ponavljajućih jedinica.

Polimer (naziv poly-mer dolazi iz grčkog jezika: poly - mnogo, meros - dijelovi) se smatra najčešće organskim spojem iako postoje i anorganski polimeri. Polimeri mogu sadržavati tisuće ponavljajućih jedinica (monomera) koji su poslagani linearno ili razgranato i mogu imati molekulnu masu i veću od 1 milijun daltona (dalton = g/mol).

Polimeri se nalaze u prirodi ili ih je načinio čovjek (umjetni, sintetski).

Prirodni polimeri (= biopolimeri) su specifični i važni sastojci živih organizama. Najčešće su polisaharidi (npr. celuloza, škrob, glikogen) i bjelančevine (npr. gluten, kolegan, enzimi) iako postoje i neke druge vrste kao što su lignin i poliesteri.

Sintetski polimeri predstavljaju veliku i raznovrsnu skupinu spojeva koji nisu poznati u prirodi, a sintetiziraju se kemijskim i biokemijskim postupcima. Godišnja svjetska proizvodnja sintetskih polimera 2012. je iznosila 288 milijuna tona. (Plastics - The Facts 2013).

Osnovna uporaba sintetskih polimera je proizvodnja plastike. Polimeri se od plastike razlikuju u tome što su čisti spojevi, za razliku od plastike koja predstavlja gotovi materijal (polimer s dodatcima) spreman za uporabu.

OSNOVNO
Polimer se može zamisliti kao biserna ogrlica koja je sastavljena od pojedinačnih bisera (monomera) poslaganih linearno.


Biopolimer - polimer koji su načinili živi organizmi.*

Biopolimeri (= prirodni polimeri) su važni sastojci živih organizama (uključujući bjelančevine, nukleinske kiseline i polisaharide). Najčešće su polisaharidi (npr. celuloza, škrob, glikogen) i bjelančevine (npr. gluten, kolagen, enzimi), iako postoje i mnoge druge vrste kao što su lignin, poliesteri itd.

Alternativa 1: potpuno ili djelomično bioizvorni polimeri (CEN/TR 15932:2009)

* Prema: PAC, 1992, 64, 143 (Glossary for chemists of terms used in biotechnology (IUPAC Recommendations 1992)), definition on page 148


Plastika - polimerni materijal koji karakterizira plastičnost.

Osnovna komponenta plastike (iz grčkog: plastikos - oblikovljivo, plastos - oblikovano) je polimer, koji je "formuliran" dodavanjem dodataka i punila kako bi se dobio tehnički materijal - plastika. Plastiku određuje njezina plastičnost - stanje viskozne kapljevine u određenom trenutku preradbe.

Prema EN ISO 472: Plastika - materijal koji kao osnovni sastojak sadrži visoki polimer (polimer visoke molekulne mase) i koji se u određenom stupnju preradbe u gotovi proizvod može oblikovati tečenjem.


Biorazgradnja - degradacija tvari biološkom aktivnosti.

Biorazgradnja mora uključivati djelovanje živih organizama u procesu razgradnje, no može se i kombinirati s drugim abiotičkim procesima. Biorazgradnju izaziva djelovanje enzima, bilo probavnih sustava u živim organizmima ili/i izoliranih ili izlučenih enzima. Organizmi provode biorazgradnju na supstratima koji su prepoznati kao hrana i služe kao izvor nutrijenata.

Krajnji proizvodi biorazgradnje su uobičajeni proizvodi digestije kao što su ugljikov dioksid, voda, biomasa i metan. Taj konačni korak poznat je pod nazivom konačna biorazgradljivost ili biološka mineralizacija.

Za praktične svrhe moraju se poznavati brzina biorazgradnje i konačni proizvodi biorazgradnje.


Biorazgradljiva plastika - plastika podložna biorazgradnji.

Degradacijski proces biorazgradljive plastike može uključivati istovremene ili slijedne abiotičke i biotičke korake, no mora uključivati korak biološke mineralizacije.

Biorazgradnja plastike događa se ako biološki sustav (organizam) iskoristi organski materijal plastike kao izvor nutrijenata. Biorazgradljiva plastika može se bazirati na obnovljim sirovinama - biomasi (npr. škrobu) ili neobnovljivim - fosilnim sirovinama (npr. nafti) prerađenim kemijskim ili biotehnološkim procesima. Izvor ili proces kojim se biorazgradljiva plastika proizvede ne utječe na klasifikaciju biorazgradljive plastike.

Brzina biorazgradnje plastičnog proizvoda, osim o specifičnoj formulaciji plastike, ovisi i o omjeru površine i volumena, tj. debljini itd.

OSNOVNO
Mikroorganizmi prepoznaju biorazgradljivu plastiku kao hranu te je konzumiraju i probavljaju.


Kompostabilna plastika - plastika koja se biološki razgrađuje u uvjetima
i u vremenskom okviru ciklusa kompostiranja.

Kompostiranje je način obrade organskog otpada koji se odvija u aerobnim uvjetima (uz prisustvo kisika), pri čemu se organski materijal mijenja s pomoću mikroorganizama koji se javljaju u prirodi. Tijekom industrijskog kompostiranja temperatura u kompostirajućoj hrpi može doseći temperature i do 70 °C.

Kompostiranje se događa u vlažnim uvjetima, a proces kompostiranja odvija se mjesecima. Važno je razumjeti da biorazgradljiva plastika nije nužno kompostabilna (može se biološki razgraditi tijekom duljeg vremenskog razdoblja ili pod drugačijim uvjetima), dok kompostabilna plastika uvijek je biorazgradljiva. Određivanje kriterija za kompostabilnu plastiku važno je jer materijali koji nisu prikladni za kompostiranje mogu sniziti konačnu kvalitetu komposta.

Kompostabilna plastika definirana je raznim nacionalnim i međunarodnim normama (npr. EN13432, ASTM D-6900) koje se odnose na industrijsko kompostiranje.

EN13432 definira karakteristike ambalažnog materijala koje mora zadovoljavati da bi bio prepoznat kao kompostabilan i prihvatljiv za recikliranje organskog čvrstog otpada. EN 14995:2006 proširuje opseg plastike koja se primjenjuje za neambalažne primjene. Te norme predstavljaju osnovu za brojne certifikacijske sustave.

Prema normi EN 13432 kompostabilni materijal mora posjedovati sljedeća svojstva:
• Biorazgradljivost: sposobnost pretvorbe kompostabilnog materijala u CO2 pod djelovanjem mikroorganizama. Ovo svojstvo mjeri se prema normi EN 14046 (također objavljenoj kao ISO 14855: Biorazgradljivost pod kontroliranim uvjetima kompostiranja). Kako bi se dokazala potpuna biorazgradljivost, razina biološke razgradnje od najmanje 90 % mora biti postignuta u manje od 6 mjeseci.
• Raspadljivost (mogućnost dezintegracije): fizička fragmentacija i gubitak vidljivosti u konačnom kompostu, izmjereno ispitivanjem kompostiranja u laboratorijskim uvjetima (EN 14045)
• Izostanak negativnih učinaka na proces kompostiranja
• Niske razine teških metala i izostanak negativnog utjecaja na konačni kompost.

Kućno kompostiranje razlikuje se od industrijskog po nižoj temperaturi u hrpi komposta. Plastika se mora posebno ispitati kako bi se dokazala kompostabilnost u uvjetima kućnog kompostiranja.

OSNOVNO
Kompostabilna plastika biološki se razgrađuje u uvjetima industrijskog kompostiranja.


Bioplastika - plastika koja je biorazgradljiva, bioizvorna ili oboje.*

Pojam u svojoj osnovnoj definiciji najviše rabi plastičarska industrija, a manje znanstvena zajednica.

• Alternativa 1: može značiti biokompatibilna plastika (CEN/TR 15932)
• Alternativa 2: prirodni plastični materijal. Malo je poznatih bioplastičnih materijala.
Najpoznatiji primjer su poli(hidroksi-alkanoati) - prirodni plastomerni poliesteri.

* European Bioplastics


Bioizvorna plastika - plastika na osnovi biomase (ne uključujući fosiliziranu biomasu).

Plastika može biti potpuno ili djelomično na osnovi biomase (= obnovljivih izvora). Primjena obnovljivih izvora trebala bi voditi do više održivosti plastike.

Iako su fosilni izvori također prirodni, nisu obnovljivi i ne smatraju se osnovom za bioizvornu plastiku. Za utvrđivanje u kojoj mjeri je plastika bioizvorna, pogledajte odlomak Bioizvorni sadržaj ugljika.

Bioizvorni materijali najčešće se smatraju biomaterijalima iako u stručnoj uporabi ti pojmovi nisu sinonimi (pogledajte odlomak Biomaterijal). Uporaba tog pojma kao sinonima pojmu bioizvorne plastike stoga se smatra neprikladnom i treba ju izbjegavati.


Biomasa - materijal biološkog izvora koji ne uključuje fosilizirane i geološke materijale
(= obnovljivi izvori)

Pojmovi biomasa i obnovljivi izvori opisuju isto s gledišta izvora i vremena obnavljanja.

Obnovljivi izvor je izvor koji se obnavlja brzinom usporedivom s brzinom iskorištavanja.
Biomasa može biti životinjskog, biljnog ili mikrobnog porijekla.


Bioizvorno - dobiveno od biomase.

Bioizvorni sadržaj ugljika - sadržaj ugljika dobivenog od biomase kao maseni udio ukupnog organskog ugljika u materijalu.

Bioizvorni sadržaj ugljika precizno se definira mjerenjem sadržaja izotopa 14C (sadržaj 14C u obnovljivim izvorima mnogo je viši nego u fosilnim, a vrijeme poluraspada je 5730 godina). Ova metoda temelj je norme ASTM D-6866: Standardne metode određivanja bioizvornog sadržaja krutih, kapljevitih i plinovitih uzoraka primjenom metode datiranja radioaktivnim ugljikom). U razvoju su i druge norme koje se temelje na istom principu.

Certifikati i certifikacijski znakovi na temelju ASTM D 6866 dostupni su za materijele različitog bioizvornog sadržaja.

“Bioizvorni sadržaj” ima jednako značenje prema normi ASTM D 6866-08.
“Sadržaj biomase” usko je povezan, a definira se kao maseni udio materijala na osnovi biomase (CEN/TR 15932:2009).


Biomaterijal - materijal za biomedicinske primjene

Pogledajte definicije koje je izdalo međunarodno Društvo za biomaterijale (Society for Biomaterials)


Održivost - opći pojam koji opisuje opterećenje izvora procesa ili proizvoda.

Dva su glavna djelokruga u kojima se prikazuje održivost. Uži se usredotočuje isključivo na primjenu materijala i izvora energije. Širi uzima u obzir šire društvene aspekte i smatra da se održivost sastoji od održivosti gospodarstva, društva i izvora (resursa). Potonja definicija smatra se lošije definiranom zbog proizvoljne prirode uporabljenih parametara i kriterija, dok je prva više tehničke prirode.

Održivost se najčešće opisuje definicijom koja je potekla s konferencije o klimatskim promjenama u Rio de Janeiru: Uporaba resursa bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da učine isto.

Drugačiju definiciju usredotočenu na materijal i obnovljivost energije skovao je R. Baum: Sunce sa sjedištem u stvarnom vremenu.

Poanta objih definicja je da održivost nije kompatibilna s konačnom i iscrpljujućim potrošnjom resursa. Druga definicija priznaje Sunce kao jedini izvor energije (također potreban za stvaranje biomase).

Ključni alati za procjenu održivosti mogu se svrstati u četriri glavne kategorije:
1. Alati za održivo upravljanje (npr. GGP);
2. Metode i alati za procjenu ekološke, ekonomske i socijalne učinke (npr. LCA);
3. Alati za upravljanje okolišem i certificiranje (npr. EMAS);
4. Alati za održivo konstruiranje (npr. ecodesign).

Održivost se najčešće mjeri s pomoću procjene životnog ciklusa (LCA) (life cycle assesment), sustavne i objektivne metode za vrednovanje i kvantificiranje energije i posljedica na okoliš kao i potencijalnih učinaka povezanih s proizvodom/ procesom/aktivnosti tijekom čitavog životnog ciklusa, od pridobivanja sirovina do kraja životnog ciklusa ("od kolijevke pa do groba"). Sve faze proizvodnog procesa smatraje se povezanima i međusobno ovisnima, tako da je moguće procijeniti kumulativne utjecaje na okoliš. Na međunarodnoj razini, LCA opisuju norme ISO 14040 i ISO 14044.

LCA je glavni alat za provedbu "promišljanja životnog ciklusa" (e. Life Cycle Thinking, LCT). LCT je od temeljne važnosti jer uključuje razmatranje cijelog lanca proizvoda i prepoznavanje koja poboljšanja i inovacije se mogu primijeniti.

LCA je također poznat kao analiza životnog ciklusa, ekobilance i analiza od kolijevke pa do groba.

OSNOVNO
Pojednostavljen primjer održivosti mogu prikazati sljedeća dva primjera. Održiv proces je tok rijeke. U teoriji je neiscrpan i nastavlja se se iz godine u godinu. Primjer neodrživog procesa je rudarstvo. Nakon što je ruda uklonjena iz zemlje i iskorištena, bit će potrošena i nikada se više neće pojaviti.



Izvori:
Plastics - The Facts 2013, PlasticsEurope, 2010

IUPAC. Compendium of Chemical Terminology, 2nd ed. (the "Gold Book"). Compiled by A.D.McNaught and A. Wilkinson. Blackwell Scientific Publications, Oxford (1997). XML on-line corrected version: (2006.) created by M.Nic, J.Jirat, B.Kosata; updates compiled by A. Jenkins.

EN ISO 472 Plastics - Vocabulary

Technical report CEN/TR 15932: 2010 Plastics - Recommendation for terminology and characterisation of biopolymers and bioplastics, European Committee for Standardization, Brussels, March 24, 2010.

ASTM D883 - 11 Standard Terminology Relating to Plastics (including literature related to plastics terminology in Appendix X1)

EN 13193:2000 Packaging - Packaging and the environment - Terminology

EN 13432:2000 Packaging - Requirements for packaging recoverable through composting and biodegradation

EN 14995:2006 Plastics: Evaluation of compostability

Council of the European Union, Improving environmental policy instruments. Council conclusions, Brussels, 21 December 2010.


17

sri

12/14

SVAKODNEVNI ŽIVOT

aneta.blog.hr

Život, predočen slikom, riječju, vibracijom ili čistom energijom, predstavlja kontinuitet svakodnevnice čija neprekidnost nije upitna, a govor ljudi artikulisan u vibrirajućem talasu energije stalna je spona između pošiljaoca i primaoca informacija bez obzira na njihovu udaljenost...




16

uto

12/14

Gary Shteyngart: „Supertužna istinita ljubavna priča“

bookeraj.blog.hr

Konačno da i ja osvanem ponovno na blogu, i to s jednom supertužnom anti-utopijskom ljubavnom pričom, koja kao da je ispala Georgeu Orwellu iz torbe, kad bi George Orwell živio barem malo bliže ovim našim desetljećima i bio svjestan što ga sve čeka od davne 1984. godine.

O autoru, Garyu Shteyngartu (doista se tako piše, polomim osam prstiju preko tipkovnice dok odslovkam to nesretno prezime!), mogu reći samo to da se radi o američkom piscu koji je slavu stekao knjigom „Absurdistan“ i da je kao imigrant ruskog porijekla oženjen imigranticom korejskog porijekla (što će se pokazati važnim kasnije, kad budemo pričali o fabuli). „Supertužnu istinitu ljubavnu priču“ inače hvale svi – od Voguea do Wall Street Journala, koji tvrdi: „Konačno jedna zabavna knjiga o financijskoj krizi.“

Zamislite da je ljeto Gospodnje možda desetak godina udaljeno od ovoga – Amerika je na koljenima zbog financijske krize, blizu dužničkog ropstva koje joj nameće nemilosrdna Kina, a vrijednost svakog pojedinca mjeri se imovinom koju ima, odnosno iznosom kredita koje za svoju imovinu može dobiti. Svi su opsjednuti svojim aparatima u koje neprestano bulje (pametnim aparatima, ne?), kupujući i kupajući se u informacijama, a u međuvremenu privatno angažirane službe sigurnosti krše sva pravila o privatnosti i osobnim podacima.

Mi pratimo Lennya Abramova, 39-godišnjeg američkog imigranta iz Rusije koji se na početku radnje nalazi u Rimu, u koji je poslan od svoje kompanije, Korporacije Staatling-Wapachung, i to njezinog odjela za post-humane usluge, radi regrutacije poklonika vječnog života, odnosno vječne mladosti. Nažalost, regrutacija prolazi sa zanemarivim uspjehom, ali put nije bio sasvim uzaludan jer Lenny u Rimu upoznaje Korejku Eunice Park, desetak godina mlađu od sebe, i suludo se zaljubljuje u nju. Iako on njoj i nije baš nešto, nakon povratka u New York, Eunice se nađe gurnuta u Lennyev zagrljaj i oni započinju neobičan ples približavanja i povlačenja u kojemu se zapravo i ne zna tko biva više ranjen, a tko uspijeva profitirati od takvog odnosa.

Osobito zanimljiva ličnost sa stajališta opsjednutosti mladošću, je Lennyev šef Joshie Goldman, koji doista utjelovljuje izgarajuću strast za pomlađivanjem, čija se misija sastoji u djetinjastoj želji da što više održi mladenački izgled i mladenački način razmišljanja, smatrajući valjda da je u mladosti bit života, što se pokazuje kao potraga za besmislenim ciljem.

Roman je sastavljen od dviju naracija – jednu čine blogerski/dnevnički zapisi Lennya Abramova, koji je, kao stariji, ponešto arhaičniji u svom izričaju (što se može pripisati i tome da još uvijek čita knjige, iako knjige, kako saznajemo od nekih mlađih likova u romanu – navodno smrde), a drugu čini komunikacija Eunice Park preko Globaltina – globalne internetske komunikacijske mreže, sa svojim prijateljima i članovima svoje obitelji. Eunice je u svom izričaju pak prilično nemilosrdna i daleko površnije sagledava svijet oko sebe – konačno, prema njezinom pogledu na svijet, život se sastoji od seksa, privlačnosti, razotkrivajuće garderobe i muškaraca koje valja iskoristiti. I izgleda, dakako. No i to je samo naizgled, jer iako je Lenny posve otvoren, Eunice se također otvara, iako daleko sporije – o njoj saznajemo da su njezini obiteljski odnosi izrazito komplicirani s obzirom da je odrastala i da je ostala čvrsto vezana uz svoju patrijarhalnu obitelj, čija je glava nasilan muškarac, te da je to ostavilo posljedice i na njezinom odnosu s majkom i mlađom sestrom Sally.

Čovjeka zapravo uhvati jeza na pesimistično okruženje kakvo su neki pisci skloni ostvariti u svojim romanima, pa je i ovo dobar primjer toga u što se kao vrsta možemo pretvoriti ako ne budemo pazili s našim pametnim aparatima, našim kreditnim sposobnostima i našom besprizornom sklonošću tehnologiji.

Ako želite vidjeti kakve ljubavne priče mogu očekivati vaše potomke, ne propustite stoga pročitati „Supertužnu istinitu ljubavnu priču“.

14

ned

12/14

Certificiranje bioplastike

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Plastična enciklopedija

Certificiranje kompostabilne plastike

Zbog činjenice da postoji mnogo pogrešnih informacija o "zelenoj plastici", organizacije za normizaciju razvile su norme za područje bioplastike. Sredinom 1990. Europska komisija odredila je da CEN (Europski odbor za normizaciju) razvije norme za kompostabilnu plastiku. Rezultat toga rada je norma EN 13432:2000 koja je usklađena s Direktivom 34/62/EC koja se odnosi na ambalažu.

Norma predstavlja skup zahtjeva koje proizvod mora zadovoljiti (zadovoljava, e. pass ili ne zadovoljava, e. fail) kako bi mu se dodijelila određena oznaka. Primjer norme za kompostabilnu plastiku je norma EN 13432. Temelj zahtjeva norme EN 13432 kasnije je proširen na plastiku normom EN 14995:2006. Postoje i druge norme, npr. ASTM D6400, ISO 17088 i druge.

Postoje i druge vrste norma - metode ispitivanja, procjene, određivanje postupaka. Metode ispitivanja opisuju kako treba provoditi ispitivanja i kako ih provjeriti. Za ispitivanje specifičnog svojstva kompostabilnog proizvoda postoji referenca u normi na relevantnu metodu ispitivanja prema kojoj se ispitivanje treba provesti.

Najpoznatija norma za kompostabilnost je već spomenuta norma EN 13432. Prema toj normi, kompostabilni proizvod mora zadovoljavati sljedeće uvjete:
• Sadržaj teških metala i drugih elemenata ispod graničnih vrijednosti navedenih u Prilogu A norme
• Analiza biorazgradnje - najmanje 90 % mase polimera mora se pretvoriti u ugljikov dioksid u razdoblju od 180 dana
• Analiza dezintegracije tijekom biološke obrade. Analiza u trajanju od 3 mjeseca (12 tjedana) u industrijskim ili poluindustrijskim uvjetima kompostiranja treba dovesti do dovoljne razine dezintegracije (na situ veličine otvora < 2 mm ne smije ostati više od 10 % suhe tvari)
• Analiza ekotoksičnosti koja procjenjuje kvalitetu komposta - određuje se pozitivnim testom rasta biljaka na kompostu s biorazgradljivim i dezintegriranim polimerom, u usporedbi s rastom biljaka na "normalnom" kompostu.

Kompostiranje ili organsko recikliranje, u načelu znači da je otpad moguće obraditi s pomoću kisika. Taj proces se odvija u strogo kontroliranim uvjetima uz organizme koji pretvaraju ugljik u ugljikov dioksid. Proizvod procesa je organska tvar, kompost.

Potvrda pozitivne kompatibilnosti u praksi je u obliku certifikata koji se dodjeljuje gotovim proizvodima. Sirovine (polimeri), međuproizvodi i aditivi mogu se registrirati, no ne i certificirati. Međutim, kada materijal prođe registraciju prema normi EN 13432, prerađivači gotovih proizvoda koji žele certificirati svoj proizvod mogu iskoristiti njegovu registraciju kako bi se izbjeglo ponovno ispitivanje materijala, koje je skupo i traje određeno vrijeme.

Njemačka je bila jedna od prvih zemalja koja je započela certificiranje biorazgradljive plastike. Osnove za kriterije certificiranja pripremilo je Udruženje za biorazgradljive materijale (Interessengmeinschaft Biologisch Abbaubare Werkstoffe - IBAW), koje je 2006. preimenovano u Europsko udruženje bioplastike. Slika ispod prikazuje europski sustav certificiranja i različite znakove za kompostiranje.

Nema naslova

itobrazovanje.blog.hr


Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Diplomski studij Poslovna informatika






PRISUTNOST IT-a U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Vježba 1 iz kolegija Menadžment znanja









Studenti:
1. Ivan Nikolić (02784; inikoli1@efos.hr)
2. Mirta Petrović (02439; mpetrov1@efos.hr)
3. Jelena Prnjak (02441; jprnjak@efos.hr)
4. Helena Stjepanović (02445; hstjepan@efos.hr)



Mentor: prof. dr.sc. Branimir Dukić



Osijek, 2014.



Sadržaj

1. UVOD
2. METODE ISTRAŽIVANJA
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
4. ZAKLJUČAK
5. LITERATURA




1. Uvod

„Informacijska tehnologija predstavlja spregu mikroelektronike, računala, telekomunikacija i softvera, koja omogućava unos, obradu i distribuciju informacija“. (Čerić, Varga, 2004:2)
Kontinuirani razvoj tehnologije, a posebno interneta kao svjetske globalne komunikacijske mreže, uzrokuje značajne promjene, kako u poslovnom, tako i u privatnom životu svakog pojedinca. Tehnologija je danas sastavni dio života te je gotovo nemoguće zamisliti život bez nje. Polazišna točka ovog istraživanja je razmatranje koliko je zapravo IT prisutan u svakodnevnom životu.
IT predstavlja segment koji, unatoč značajnoj razvijenosti, ima velike mogućnosti i perspektivu za daljnji razvoj. Prema tome, istraživanje pokušava saznati u kojoj mjeri korisnici prate razvoj tehnologije, odnosno na koji način i u kojoj mjeri integriraju suvremenu tehnologiju u svoju svakodnevnicu.
Početak rada navodi metode korištene pri provedbi ovog istraživanja i izradi rada te ih pritom ukratko definira. Nadalje, rezultati istraživanja prikazuju detaljnja izvješća dobivena nakon provedenog istraživanja iz čega je moguće vidjeti na kojem je uzorku i skupini ispitanika istraživanje provedeno, kojoj segmentaciji pripadaju, te na koji način i u kojoj mjeri ispitanici koriste tehnologiju u svakodnevnom životu.
Zaključni dio rada daje stav o postavljenoj početnoj hipotezi te navodi mogućnosti daljnjeg istraživanja.



2. Metode istraživanja

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kolika je prisutnost IT-a u svakodnevnom životu.
Anketa se sastojala od 15 pitanja, za čije je ispunjavanje bilo potrebno 5-7 minuta. Ispunjavanju ankete pristupilo je 20 ispitanika, što je bio nužan minimum kako bi se moglo doći do određenih zaključaka.
Pitanja su bila podijeljena u nekoliko glavnih dijelova, od čega 5 pitanja o samom ispitaniku, a ostalih 10 pitanja o njegovih preferencijama, stavovima i mišljenju. Također, struktura pitanja je različita, pa je tako ispitanik na nekim pitanjima imao mogućnost odabira višestrukih odgovora, dok je na drugim pitanjima mogao odabrati samo ponuđeni jedan odgovor.
Nadalje, nekoliko pitanja temeljeno je na Likertovoj ljestvici, vrsti najčešće primjenjivane ljestvice za mjerenje stavova. Svaku tvrdnju prati najčešće pet mogućih odgovora kojima se izražava stupanj slaganja/neslaganja sa stavom izraženim u tvrdnji (potpuno slaganje, slaganje, neodlučnost, neslaganje i potpuno neslaganje). (Hrvatska enciklopedija, 2014)
Svrha konstrukcije skale je dizajniranje upitnika koji pruža kvantitativnu mjeru apstraktne teorijske varijable (DeCoster, 2000).



3. Rezultati istraživanja

Anketi je pristupilo 20 ispitanika, od čega 11 osoba (55%) muškog spola i 9 osoba (45%) ženskog spola.




Od 20 ispitanika, 19 osoba pripada dobnoj skupini od 21-26 godina (95%), dok 1 osoba pripada dobnoj skupini od 27-32 godine (5%). Skupinama od 15-20 godina i 33+ nije pripadao niti jedan ispitanik.




Što se tiče završene razine obrazovanja, 4 osobe (20%) ima završenu srednju stručnu spremu, 13 osoba (65%) ima zavšenu višu stručnu spremu, dok 3 osobe (15%) imaju završenu visoku stručnu spremu.




Od 20 ispitanika, svi su odgovorili (100%) da im je prebivalište u Slavoniji i Baranji.




S obzirom na status, 17 ispitanika (85%) čini grupu studenata, dok 3 ispitanika (15%) čini grupu zaposlenih. Nitko od ispitanih nije učenik, nezaposlena osoba ili umirovljenik.




Na pitanje gdje su se prvi put susreli sa informatičkim tehnologijama, 5 ispitanika (25%) odgovorilo je u predškolskoj dobi, 12 ispitanika (60%) u osnovnoj školi, 2 ispitanika (10%) u srednjoj školi te jedan ispitanik (5%) na fakultetu.




Na pitanje za čega najviše koriste IT, svi ispitanici (100%) odgovorili su za obrazovanje, 16 ispitanika (32%) za zabavu i 14 ispitanika (28%) za posao. Na ovom pitanju ispitanici su imali mogućnost višestrukog odgovora.




Na sljedećem pitanju ispitanici su također imali mogućnost višestrukog odabira odgovora. Od navedenih uređaja, 13 ispitanika (30%) posjeduje smartphone, 12 ispitanika (27%) posjeduje osobno računalo, 16 ispitanika (36%) posjeduje laptop i 3 ispitanika (7%) posjeduje tablet.




Sljedeće pitanje zahtijevalo je da ispitanici izraze svoj stav o tome smatraju li važnim IT obrazovanje. 13 ispitanika (65%) smatra važnim IT obrazovanje u osnovnoj školi, 18 ispitanika (90%) smatra važnim IT obrazovanje u srednjoj školi, 19 ispitanika (95%) smatra ga važnim na fakultetu, 16 ispitanika (80%) smatra važnim IT obrazovanje na poslu, te 14 ispitanika (70%) smatra ga važnim u svakodnevnom životu.












Sljedeće pitanje nudilo je mogućnost višestrukog odgovora. Od 20 ispitanika, 13 njih (65%) internetu pristupa putem smartphonea, 5 ispitanika (25%) internetu pristupa putem osobnog računala, 12 ispitanika (60%) koristi laptop u tu svrhu, a 2 ispitanika (10%) za pristup internetu koristi tablet.




Što se tiče prosječnog dnevnog vremena koje provode na društvenim mrežama, 19 ispitanika (95%) provodi manje od 1h na LinkedIn-u, 17 ispitanika (85%) provodi manje od 1h na Twitteru, 12 ispitanika (60%) provodi od 1 do 3h na Facebooku, 16 ispitanika (80%) provodi manje od 1h na društvenoj mreži Google+, a 15 ispitanika (75%) manje od 1h dnevno provodi na Instagramu.












10 od 20 ispitanika (50%) smatra izuzetno važnim neprestano ulaganje u IT, dok 12 od 20 ispitanika (60%) smatra vrlo važnim IT u svakodnevnom životu.






2 ispitanika (10%) smatraju da je IT opremljenost njihove organizacije dovoljna, 6 ispitanika (30%) smatra da je dobra, 8 ispitanika (40%) smatra je vrlo dobrom, a 4 ispitanika (20%) smatra da je IT opremljenost u njihovoj školi, na fakultetu ili na poslu odlična.




Na pitanje olakšava li IT njihov svakodnevni život, 3 ispitanika (15%) izrazilo je neodlučnost, 6 ispitanika (30%) je bilo zadovoljno, a 11 ispitanika (55%) izrazilo je potpuno zadovoljstvo.




Na pitanje smatraju li da je potrebno povećati prisutnost IT-a u svakodnevnom životu, 12 ispitanika (60%) odgovorilo je potvrdno, 4 ispitanika (20%) odgovorilo je negativno, a 4 ispitanika (20%) bila su indiferentna.





4. Zaključak

Temeljem dobivenih podataka moguće je uočiti kako svaki ispitanik svakodnevno koristi neki od oblika tehnologije. S obzirom na odgovore ispitanika, vidljivo je kako sve više korisnika internetu pristupa putem mobilnih uređaja, te da dolazi i do porasta korisnika tableta, tehnologije koja do prije nekoliko godina nije postojala.
Zanimljivo je kako ispitanici smatraju ulaganje u IT obrazovanje izuzetno važnim, ne samo na fakultetu, već i osnovnoj školi, kao i u poslu nakon školovanja. Također, većina ispitanika smatra IT vrlo važnim segmentom života te ih se većina slaže kako prisutnost IT-a u svakodnevnom životu treba biti još veća. Sve to dovodi do zaključka kako je IT u velikoj mjeri prisutan u životu svakog pojedinca, ali i da postoje značajne mogućnosti kako povećanja prisutnosti tehnologije, tako i povećanja kvalitete načina na koji se tehnologijom koristi.
Dobiveni rezultati istraživanja navode na zaključak kako su ljudi sve više svjesni važnosti i značaja informatičkog obrazovanja, počevši od najranije dobi. Implikacije za buduća istraživanja su svakako povećati uzorak ispitanika, te provesti sličnu anketu među populacijom različite dobne skupine, čime bi se dobio opći uvid u razinu osviještenosti o važnosti korištenja tehnologije, kako kod mladih ljudi, tako i kod djece te nešto starijih ljudi.



5. Literatura

Čerić, V., Varga, M. (2004). Informacijska tehnologija u poslovanju, Zagreb: Element
DeCoster, J. (2000). Scale Construction Notes. Department of Psychology, University of Alabama
Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Hrvatska enciklopedija. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36507.



11

čet

12/14

Muzej plastike

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Otvaramo prvi muzej plastike na svijetu:
ima li možda netko od vas diolen košulju?

10

sri

12/14

09

uto

12/14

Nema naslova

blogkolegij.blog.hr

KORIŠTENJE ICT-A NA ODJELU ZA FIZIKU PRI DISTRIBUCIJI GRADIVA

Adrijan Čačić*, Dina Jukić*, Jelena Strišković*, Magdalena Vovra*
*Odjel za fiziku, Osijek


SAŽETAK
Informacijsko-komunikacijske tehnologije implementirane su u sve pore ljudskog djelovanja. Kako bi se ispitalo u kojoj mjeri su one zastupljene pri distribuciji znanja na Odjelu za fiziku među nastavnim osobljem i vanjskim suradnicima Odjela, provedana je anonimna online anketa u kojoj je sudjelovao 21 ispitanik. Rezultati su prikazani tablično i grafički, a pri izračunima korišteni su osnovni elementi deskriptivne statistike. Dobiveni rezultati nam ukazuju na pozitvan stav nastavnog osoblja prema korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svrhu distribucije gradiva. Ovakni izlazni rezultati važan su pokazatelj spremnosti nastavnog osoblja na upotrebu novih tehnologija.
Ključne riječi: ICT, Odjela za fiziku, nastavno osoblje, znanje, računalo


1.UVOD

Danas se sve češće susrećemo s pojmom ICT-a, no znamo li što taj pojam podrazumijeva? Prema definiciji Svjetske banke, informacijsko-komunikacijske tehnologije (engl. Information and communication technology - ICT) sastoje se od hardvera, softvera, mreža i medija za skupljanje, pohranjivanje, procesuiranje, prosljeđivanje i prezentaciju informacija (glasovnih, podatkovnih, tekstualnih i slikovnih). Informacijsko-komunikacijske tehnologije uvelike utječu na ekonomski i socijalni razvoj svijeta u kojemu je pravovremeni pristup pravoj informaciji od izuzetne važnost te su jedan od glavnih čimbenika u procesu globalizacije i stvaranja mreže znanja. Sam razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije, u svim strukturama društva pa tako i u visokom obrazovanju, u zadnja je dva desetljeća iz temelja promijenio način na koji se podaci pohranjuju, sakupljaju, pronalaze te u konačnici koriste. Upotreba interneta omogućila je brži i dinamičniji pristup mnoštvu elektroničkih informacija koje nisu vezane za određeno mjesto već su sada dostupne neovisno o geografskom smještaju korisnika. U današnjem vremenu računala, kada tehnologija postaje sastavnim dijelom visokog obrazovanja (Okello-Obura, 2010), gdje učenici više nisu samo pasivni čitatelji već unaprijed filtriranih informacija već profesori od njih očekuju da dio informacija relevantnih za njihov studij pronađu sami, funkcionalno poznavanje rada na računalu i snalaženje na internetu postaje neophodno za studiranje. Stoga, iako su elektronički izvori u usporedbi s tradicionalnim, tiskanim izvorima, jednostavniji za korištenje, nude više informacija, štede vrijeme, manje koštaju, jednostavniji su za ažuriranje (Ranganadham & Surendra Babu, 2012) potrebna su određena znanja i vještine koje studnenti moraju stjecati kako bi tu veliku količinu podataka uopće mogli iskoristiti i prvenstveno kako bi mogli pronaći odgovarajuće podatke. Upravo taj nedostatak kompetencija spriječava studente da se više koriste informacijsko-komunikacijskim tehnologijama (Hadagali et al., 2012, Anaraki & Babalhavaeji, 2013). No, što je s profesorima; koriste li oni u pripremama za nastavu, samoj nastavi te pri distribuciji znanja dostupne informacijsko-komunikacijske tehnologije? Upravo je to bilo krovno pitanje ovog istraživanja.
H1: Nastavno osoblje Odjela za fiziku koristi se dostupnim informacijsko- komunikacijskim tehnologijama pri distribuciji znanja.


2.METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

2.1.Instrument istraživanja
U svrhu istraživanja kreiran je online upitnik pomoću Google Docs. Prvi dio upitnika sastojao se od 5 socio-demografskih pitanja te jednog pitanja vezanog na način na koji su ispitanici stekli formali dio izobrazbe iz područja informatike. Drugi dio je sadržavao pitanja vezana za učestalost korištenja različitih oblika informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svrhu pripreme za nastavu, same nastave, ali i privatom znanstvenom radu od strane nastavnog osoblja Odjela za fiziku. Ispitanici su odgovore dali na petstupanjskoj Likertovoj skali gdje je odabir broja 1 značio nikada, 2-rijetko, 3-ponekad, 4-često te 5-redovito.

2.2.Ispitanici i procedura
Ciljanu populaciju ovog istraživanja činilo je nastavno osoblje Odjela za fiziku te vanjski suradnici Odjela, ukupno njih 42. Na e-mail adrese svih 42 subjekta poslana je zamolba za ispunjavanje ankete s objašnjenjem njenog cilja i svrhe te linkom na online upitnik od kojih je točno polovina, dakle njih 21, ispunilo upitnik. Upitnik je bio dostupan za ispunjavanje od 3. do 8. prosinca 2014. Godine.

2.3.Metode
Pri obradi rezultata korišteni su onsovni pokazatelji deskriptivne statistike (minimum, maksimum, aritmetička sredina, medijan, mod, prvi kvartil, treći kvartil, standardna devijacija te varijanca). Pri izračunima te izradi grafičkih prikaza korišten je MS Excel.


3.REZULTATI ISTRAŽIVANJA

3.1.Socio-demografska analiza
Od ukupno 21 ispitanika njih 11, odnosno 52%, je muškog spola prosječne životne dobi 39,09 godina, a njih 10, odnosno 47%, ženskog prosječne životne dobi od 37,70 godina. U pogledu stupnja obrazovanja njih 7 (33%) ima visoku stručnu spremu (završeni fakultet), a njih 14 (67%) ima završen dokstorski studij (u analizi nismo radili razliku između različitih stupnjeva akademskih titula, kao što su primjerice dr.sc., doc.dr.sc. te prof.dr.sc.).



Prema području rada najviše ispitanika pripada prirodnim znanostima (15), zatim društvenom znanostima (4) te po jedan ispitanik iz područja tehničkih znanosti te humanističkih znanosti. Također ispitanici su kategorizirani po polju znanstvenoga rada. Ukupno njih 8 pripada polju fizke, 6 polju matematike te jedan polju kemije. Polju informatike pripadaju dva ispitanika, kao i polju psihologije, dok po jedan predstavnik dolazi iz polja ekonomije te lingvistike.



Nadalje, od 21 ispitanika njih troje nije imalo nikakav formalan oblik obrazovanja iz informatike, dok je njih dvoje znanje steklo putem tečajeva, odnosno programa cjeloživotnog obrazovanja. Najveći broj ispitanika to znanje je steklo tijekom fakulteta, ukupno njih 8, dok ga je 7 ispitanika steklo za srednjoškolskog obrazovanja. Jedan ispitanik je znanje iz informatike stekao tokom osnovnoškolskog obrazovanja.

3.2.Deskriptivna statistika
Analiza odgovora danih na petstupanjskoj Likertovoj skali načinjena je za ispitanike iz svih područja zajedno osim u slučaju naznačenih pitanja gdje je analiza učinjena samo za ispitanike iz područja prirodnih i tehničkih znanosti. Ovakav način je odabran zbog specifične vezanosti nekih pitanja za polja matematike i fizike te uključivanjem.
Iz tablice 1 je vidljiva pozitivna učestalost korištenja računala pri izvedbi predavanja, kao i u pripremi predavanja, od strane nastavnog osoblja. Iznenađuje podatak da nastavno osoblje vrlo rijetko koristi platforme za učenje na daljinu. Također, pri izvođenju vježbi od studenata se vrlo rijetko zahtjeva upotrba Microsoft office alata. Najveće raspršenje odgovora odnosi se na pitanje o korištenju materijala iz online baza podataka u pripremi za izvođenje sata te dostupnosti predavanja i vježbi u elektroničkom obliku. Kao jednu od najpozitivnijih karakteristika, vidljiva je visoka online dostupnost obavjesti vezanih za nastavu, rezultate kolokvija, ispita i slično. Svo nastavo osoblje uvijek je dostupno studentima za konzultacije putem elektroničke pošte. Anketom je otkriven iznenađujući podatak o korištenju pametne ploče. Naime, pametna ploča se gotovo nikada ne koristi, iako je dostupna. Također, nastavno osoblje iz područja prirodnih i tehničkih znanosti izuzetno rijetko se koristi apletima pri objašnjavanju pojava koje sustećemo u nastavnom gradivu.



4.ZAKLJUČAK

Polazna hipoteza da se nastavno osoblje Odjela za fiziku koristi dostupnim informacijsko komunikacijskim tehnologijama pri distribuciji znanja, potvrđena je našim istraživanjem. Rezultati ankete pokazali su da nastavno osoblje Odjela za fiziku posjeduje temeljna znanja o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama te primjenjuje stečena znanja u vlastitom stvaralačkom radu, u izboru suvremenih oblika nastavnog rada, kao i u pripremi i izvođenju nastave. Pozitivan stav prema informacijsko-komunikacijskim tehnologijama podjednako su zauzeli i nastavnici čija su znanstvena područja tehničke i prirodne znanosti, i nastavnici humanističkih i društvenih znanosti. Budući da, inkorporacija tehnologije u učionicama doista potiče studente na učenje (Krentler & Willis-Flurry, 2005), ovakovi izlazni rezultati iznimno su važni. Iako nastavno osoblje Odjela za fiziku jest voljno implementirati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u odgojno-obrazovni proces, za korištenje pojedine aparature nije dovoljno obučeno. Takav je ishod, čini se, rezultat ograničene infrastrukturne podrške, teškoće u implementaciji korištenja interneta u nastavni plan i program te nedostatak odgovarajućeg profesionalnog razvoja (Gibsoni & Oberg, 2004). Stoga, slijedeći korak koji bi trebao biti poduzet je pružanje usluge treninga i seminara o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama nastavnicima. Naravno, takova investicija ne može jamčiti efektivnu uporabu tehnologije, no uloženi napori će svakako smanjiti broj prepreka koje stvara informacijsko-komunikacijska tehnologija. Pitanje koje ostaje otvoreno je na koji to način studenti mogu imati najveću dobrobit od informacijsko-komunikacijskih tehnologija.


LITERATURA

Gibson, S. And Oberg, D. (2004) Visions and realities of Internet use in schools: Canadian perspectives. British journal of educational tehnology, 35(5),569-585, DOI:10.1111/j.000071013.2004.00414.x

Hadagali, G. S., Kumbar, B. D., Nelogal, S. B., & Bachalapur, M. M. (2012). Use of electronic resources by post-graduate students in different universities of Karnataka State. International Journal of Information Dissemination and Technology, 2(3), 189–195

Krentler, K.A and Willis-Flurry, L.A. Does technology enhance actual student learning? The case of online discussion boards. Journal of Education for Business, 2005

Nemati Anaraki, L., & Babalhavaeji, F. (2013). Investigating the awareness and the ability of medical students in using electronic resources of the integrated digital library portal of Iran: A comparative study. The Electronic Library, 31(1), 70–83, http://dx.doi.org/10.1108/02640471311299146

Okello–Obura, C. (2010). Assessment of the problem LIS postgraduate students face in accessing e-resources in Makerere University, Uganda. Collection Building, 29(3), 98–105, http://dx.doi.org/10.1108/01604951011060385

Ranganadham, S., & Surendra Babu, K. (2012). Awareness and use of library information resources and services in Osmania University, Hyderabad. International Journal of library and Information Science, 2(3), 42–54

Što bioplastičari planiraju?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Evo prikaza ostvarenja i planova svjetskih proizvodnih kapaciteta bioplastike kojeg je za potrebe Europskog udruženja bioplastičara (European Bioplastics) izradio IfBB (Institute for Bioplastics and Biocomposites) - jedan od najrelevantnijih europskih instituta koji se bave bioplastikom, pri Fakultetu za strojarsko i bioprocesno inženjerstvo Visoke škole u Hanoveru, u sastavu Sveučilišta za primijenjene znanosti i umjetnost.

Ovome valja dodati podatak da se svjetska proizvodnja klasične (fosilne) plastike kreće oko 300 miliona tona u 2014. godini i ima godišnji rast od oko 3,5 %. To znači da bi se sa sadašnjih 0,7 % uz rast od čak 35 % bioplastičnih kapaciteta svake godine do 2017., udio ukupne bioplastike popeo na 1,86 %, dok bi biorazgradljiva plastika dosegla 0,3 % udjela.

08

pon

12/14

Bioizvorna plastika

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Plastična enciklopedija

Bioizvornost - dobiveno od biomase, načinjeno od obnovljivih izvora.

Plastika može biti potpuno ili djelomično bazirana na biomasi (= obnovljivi izvori). Primjena obnovljivih izvora trebala bi voditi do veće održivosti plastike zbog manjeg ugljikovog traga (e. carbon footprint). Iako su fosilni izvori prirodni, nisu obnovljivi i ne smatraju se osnovom za bioizvornu plastiku.

Danas se velika pozornost pridaje konceptu održivog razvoja, tj. "razvoja koji koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe” (World Commission on Environment and Development’s report “Our Common Future”, 1987.). Za prijelaz u održivi razvoj nužno je riješiti mnoge probleme, a jedan od najvažnijih je potraga za alternativnim izvorima sirovina.

Ugljikov ciklus i staklenički učinak

Intenzivna uporaba fosilnih izvora (nafta, ugljen, plin) dovela je do njihovog značajnog iscrpljivanja, ali i do negativnog doprinosa klimatskim promjenama na planetu. Primjetne klimatske promjene izravno su povezane s "učinkom staklenika". Prijelaz na uporabu obnovljivih izvora omogućit će smanjenje učinka staklenika i smanjenje emisija ugljikovog dioksida u atmosferu uspostavljanjem ravnoteže "ugljikovog ciklusa".

07

ned

12/14

Naši plastičari - Šestan - Busch

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


Tvrtka em"Šestan-Busch"/em nudi opsežnu liniju plastomernih proizvoda kao i kompozitnih proizvoda. U području vojne opreme djeluje u proizvodnji balističkih sredstava zaštite, biološko kemijskih sredstava zaštite i proizvodnji plastičnih dijelova./strong/font




img src="http://imageshack.com/a/img661/6830/Y54IOU.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Tvrtka strongem"Šestan-Busch"/em/strong d.o.o. u svjetskim je razmjerima najpoznatija po proizvodnji zaštitnih kaciga. Kvalitetna kaciga, izrađena prema normama koje propisuje NATO, ali i onima zahtjevnijima, nastala je u Prelogu zahvaljujući trima vlastitim patentima, testirana je u tri balistička laboratorija tvrtke i danas je brand hrvatske vojne industrije.

strongem"Šestan-Busch"/em/strong raspolaže pored vlastitih stručnjaka, suvremenim tehnologijama koje odgovaraju kompleksnim zahtjevima proizvodnje vojne opreme, te proizvodi dostižu i prestižu sam vrh svjetske kvalitete vojnih proizvoda, a prije svega:

- protubalističke kompozitne kacige koje su visoke balističke zaštite V50 preko 700 m/s.
- univerzalni pribor za osobnu dekontaminaciju,
- razni tehnički proizvodi od plastičnih materijala za specijalnu namjenu.

strongem"Šestan-Busch"/em/strong stalno prati i sudjeluje u razvoju novih materijala, novih ispitivanja kako po pitanju zaštite, tako i po pitanju udobnosti i dizajna borbenih kaciga i ostalih proizvoda, tako su u razvoju i nove zaštitne kacige za borbeno oklopno vozilo i pilotske kacige, kao i nekih novih proizvoda koji su potreba u zaštiti suvremenog vojnika, sportaša i čovjeka.

Tvrtka proizvodi i kacige za hrvatsko oklopno vozilo koje su posebno niskog profila i opremljene najsuvremenijom komunikacijskom opremom, zatim policijske kacige s ugrađenim plinskim maskama i vizirima otpornima na 9-milimetarske metke ispaljene iz blizine, dok udubljenja na kacigama gotovo da i nema. Sukladno zahtjevima naručitelja izrađuju se posebne kacige, pa su tako za talijanske karabinjere nedavno isporučene kacige otporne u temperaturnom rasponu od –31 do 54 °C.

Tvrtka zapošljava 50 djelatnika. S početne tri tisuće kaciga godišnje, danas pedesetak zaposlenih u pogonu u Prelogu u dvije smjene proizvodi 350 gotovih kaciga dnevno. Tu su još i tri pogona u Njemačkoj, Češkoj i Italiji. Mnogobrojni vojnici i policajci europskih, južnoameričkih i arapskih država nose zaštitne kacige iz Preloga. Proizvodi se izvoze u preko 40 zemalja diljem cijelog svijeta. Sigurnosne snage Kolumbije, Egipta, Rusije, Kazahstana, Pakistana, Turske, Španjolske, Engleske, Meksika, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Italije dio su snaga koje se koriste hrvatskim vojnim i policijskim kacigama. Više od 95 % proizvodnje strongem"Šestan-Busch"/em/strong izvozi, a s rastom broja klijenata rastu i prihodi tvrtke, koji su tako u 2010. godini iznosili gotovo dvadeset milijuna eura.

Posjeduju se patenti na posebni postupak proizvodnje kacige kojom se balistička svojstva poboljšavaju za 50 %. Godine 2008. ponuda tvrtke proširena je s novom kacigom koja na sebi nema šarafa i na taj su način izbjegnute slabe točke na borbenoj kacigi. Tvrtka posjeduje patente i na tu vrstu kacige.

Tvrtka nudi opsežnu liniju proizvoda načinjenih od plastike, umjetnih smola, tehničkih tekstila, kompozitnih i drugih materijala. U području vojne opreme težište je na proizvodnji protubalističkih sredstava zaštite, biološko-kemijskih sredstava zaštite, proizvodnji plastičnih dijelova minsko-eksplozivnih sredstava i još niza proizvoda. Kacige tvrtke strongem"Šestan-Busch"/em/strong iz proizvodnih pogona u Prelogu osim što su estetski privlačne lakše su i udobnije za nošenje te su izuzetno otporne.

Osnovni materijal koji se koristi za izradu kaciga je a href=http://www.teijinaramid.com/aramids/what-is-aramid/ target=_blankaramid (aromatski poliamid)/a - poliamid u obliku niti, poznat po komercijalnom nazivu proizvođača strongDuPont/strong - a href=http://www.dupont.com/products-and-services/fabrics-fibers-nonwovens/fibers/brands/kevlar.html target=_blankkevlar/a ili a href=http://en.wikipedia.org/wiki/Twaron target=_blanktwaron/a koji je proizvod Nizozemske kompanije strongAKZO/strong. U terminologiji kemijskih tehnologa to je: empoli(para-fenilentereftalamid) (PPTA)/em. To je sintetički polimer krutog lanca, kojeg karakterizira visoka čvrstoća, odlična otpornost na habanje i organska otapala, odličan je izolator, nije podložan taljenju i zadržava dobra svojstva pri visokim temperaturama, niske je gorivosti.

img src="http://imageshack.com/a/img673/3012/L9xlF2.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>
Aramid

Ostali plastični materijali koji se koriste u proizvodnji kaciga i ostale zaštitne opreme su polikarbonat (PC) (za vizire i plastične štitove, kao i za policijske kacige), te polipropilen (PP), polietilen (PE) (za razne druge dijelove kaciga).

Poseban način slaganja, odnosno krojenja aramidnih vlakana twarona i kevlara te vlastita proizvodnja preša i kalupa za kacige doveli su tvrtku u sam vrh svjetskih proizvođača kaciga. Uz ostale inovacije, posebnu pozornost u 15 godina razvoja tvrtka je usmjerila na razvoj kaciga bez vijaka. Naime, osim u rijetkim slučajevima, kacige tvrtke "Šestan-Busch" nemaju vijaka, što je veoma važno jer znači da kaciga nema slabe točke, a time je poboljšana i zaštita glave. O kvaliteti kacige svjedoči i to da vrhunski svjetski laboratoriji s kojima tvrtka surađuje u kontroli kaciga odnedavno uzimaju preše i kalupe iz Preloga za potrebe svojih ispitivanja.




Katalog proizvoda
web: www.sestan-busch.hr


ŠESTAN-BUSCH d.o.o.
Industrijska zona 3, 40323 PRELOG,
HRVATSKA


06

sub

12/14

Biorazgradljiva plastika

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Plastična enciklopedija

Pojam biorazgradljivosti opisuje kemijski proces tijekom kojeg mikroorganizmi koji se nalaze u okolišu pretvaraju materijal u prirodne tvari kao što su voda, ugljikov dioksid i kompost (umjetni aditivi nisu potrebni). Proces biorazgradnje ovisi o okolišnim uvjetima (npr. o mjestu razgradnje ili temperaturi), o materijalu i o primjeni.

U usporedbi s klasičnom plastikom, prednost biorazgradljive plastike od obnovljivih izvora je mogućnost sakupljanja i kompostiranja otpadnih materijala.

emCiklus biorazgradljive plastike/em

strongBiorazgradnja/strong se sastoji od dva paralelna ili slijedna abiotička i biotička koraka i mora uključivati korak biološke mineralizacije. Razlika između razgradnje (fragmentacije) i BIOrazgradnje prikazana je na slici ispod.

img src="http://imageshack.com/a/img661/6958/Ncq2Lp.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>


- Fragmentacija je prvi korak biorazgradnje kada se materijal razlaže na mikroskopske djeliće.
- Biorazgradljivost predstavlja poptunu mikrobnu asimilaciju fragmentiranog materijala kao izvora hrane mikroorganizmima.
- Kompostabilnost predstavlja potpunu asimilaciju plastike u roku od 180 dana u kompostnom okolišu.

Kompostiranje je način kontrolirane obrade organskog otpada koja se odvija podaerobnim uvjetima (u prisustvu kisika) pri čemu mikroorganizmi koji se prirodno nalaze u okolišu vrše pretvorbu organskog materijala. Tijekom industrijskog kompostiranja temperatura u kompostnoj hrpi može doseći temperature do 70 oC. Kompostiranje se odvija u vlažnim uvjetima, a jedan ciklus kompostiranja traje do 6 mjeseci.

Biorazgradljiva plastika nije namijenjena za odlaganje u prirodi!!!

Biorazgradljivost nije funkcija izvora sirovine, već je vezana samo uz strukturu!


05

pet

12/14

04

čet

12/14

Konstukcijska plastika

plasticno-je-fantasticno.blog.hr



Evo nekoliko tipova plastike koja se najčešće može naći na tržištu, a koristi se kao konstrukcijska plastika, u tzv. industrijske svrhe:


font size=3strongPOLIAMID 6 (PA 6) em(najlon)/em/strong/font

To je čvrsti materijal sa visokom otpornošću na struganje, ljuštenje i udar sa dobrim mehaničkim svojstvima. Kod apsorbcije vlage povećana je otpornost na udarce i vibraciju. Ove važne karakteristike dodane su impresivnom omjeru koštanja i izvedbe. Tipična primjena empoliamid 6 (PA 6)/em: kuglični ležajevi, frikcijski ležajevi, ležajevi i vodilice za užad, blokade proklizavanja, prigušnici vibracija, brtveni prstenovi, vijci, zupčanici i dr.


font size=3strongPOLIAMID 6 MO (PA6 MO)/strong/font

img src="http://imageshack.com/a/img538/5483/h59X6M.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/>Opće namjenski poliamid 6 (PA 6) punjen s aditivom molibden-disulfidom (MoS2) ima poboljšana klizna svojstva i nešto višu snagu kompresije. Otpornost na UV zračenja je poboljšana njegovom cnom bojom. Također je poboljšana otpornost na trošenje kao i niže površinsko trenje u odnosu na poliamid 6 (PA 6). Apsorpcija vlage je nešto niža nego kod nepunjenog poliamid 6 (PA 6). Tipična primjena poliamid 6 MO (PA 6 MO) za industrijske svrhe: klizni ležajevi s niskim koeficijentom trenja, zupci zupčanika, prijenosnici, zupčanici, sigurnosne matice, postolja za ventile, ležaji i dr. Inače, poliamid se najčešće koristi za izradu niti koje imaju naširu primjenu u tekstilnoj industriji te za izradu užadi i ribarskih mreža.


POLIAMID 6.6 (PA 6.6)

Poliamid je kao plastika za industrijske svrhe vrlo zbijene strukture, poznat po svojoj otpornosti na visoke temperature i rastezljivost. To je najtvrđi i najkrući oblik eksstrudiranog poliamida. Glavne karakteristike su visoka otpornost na goriva, ulja, masti, većinu organskih kiselina i lužina. Apsorpcija vlage je niža nego kod poliamida 6 (PA 6). Tipična primjena poliamida 6.6 (PA 6.6): frikcijski ležajevi, prijenosnici, zupci i pratioci zupca, vodiči, grla za povezivanje cijevi, postolja za ventile i dijelovi namjenjeni za velike terete ili visoke temperature.


POLIPROPILEN (PP)

Polipropilen (PP) iako širokoprimjenjiva plastika, zbog svoje se velike otpornosti prema kemikalijama i mogućnosti varenja često upotrebljava i kao konstukcijska plastika za izradu različitih djelova u kemijskoj i procesnoj industriji te u visoko frekventnoj tehnici dijelova koji su izloženi manjim naprezanjima. Gustoća 0,91 g/cm3, modul elasticiteta 1200 N/mm2. Područje primjene od 0 do 100 oC.


POLIACETAL (POM C) - poli(oksimetilen)




font size=3strongTEFLON (PTFE) - emtetrafluoretilen/perfluoralkil-vinil-eter (PFA)/em/strong/font

img src="http://imageshack.com/a/img673/1703/gSyJSU.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/>Teflon svojim fizikalnim i termičkim karakteristikama pokriva sve poznate industrijske plastične materijale, (dinamički i statički koeficijenti slični željezu n=0,04 ). Teflon ima široku primjenu u strojogradnji, elektro i kemijskoj industriji, služi za izradu brtvenih elemenata, izolatora, kliznih elemenata, ležajnih puškica i dr. Karakteristike mu se ne mjenjaju kod visokih i niskih temperatura kao i pritisaka. Teflon je otporan na temperature od -200 do +260 oC te ostaje elastičan. Otporan je na utjecaj kemikalija. Inače, teflon je najprije primijenjen kao obloga za svemirske brodove, da bi danas svoju najširu primjenu imao u domaćinstvima kao premaz na posuđu.


POLIETILEN (PE)

Osnovna primjena širokoprimjenjivog polietilena (PE) u konstrukcijske svrhe je u izradi strojnih dijelova posebno izloženih habanju i vibracijama, te vrlo dobro podnosi naprezanje pri niskim temperaturama. Zadovoljava kod nižeg pritiska i visokih brzina. Otpornost prema kemikalijama je vrlo dobra. Gustoća 0,94 g/cm3, Modul elasticiteta 500 N/mm2. Inače, polietilen se najviše koristi u ambalažnoj industriji za prehrambene proizvode i općenito za proizvodnju raznih folija.


Statistika

Zadnja 24h

14 kreiranih blogova

434 postova

775 komentara

392 logiranih korisnika

Trenutno

11 blogera piše komentar

37 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se