novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

31

uto

03/15

Shelly Kelly o informacijskoj devoluciji

auzmish.blog.hr



Počne banalno.
Apsolvent novinarstva na ugovoru o djelu, inače zaljubljenik u filozofiju i uzgoj mačaka, sjedi u redakciji novinske kuće XYZ i bulji u prazan ekran. A članak mora „ići“, jer je to sad top tema, i svi pišu i javljaju i sturaju se.
Zicer mu treba. Gleda portale, sluša vijesti. Za istraživanje nije plaćen, naravno. Tim nebitnije.
Na monitoru, slike široko razbacanih krhotina, neprepoznatljivih, usitnjenih.
Nešto kasnije, zadovoljno se protegne na stolici i stisne „enter“.
Rečenica otprilike glasi – „Ekskluziva! Doznajemo, prozor kokpita je pukao!“

Nastavi se očekivano.
Moderator informativne emisije seriozne medijske kuće daje uvod u Izvanredne vijesti. „Kako upravo doznajemo iz krugova bliskih istrazi, a prenosi i XYZ /ovo značajno naglašeno/, ustanovljeno je da je prozor zrakoplova palog u gorju Atakvakačučerje pukao!“
Obraća se do tog trena anonimnom i neobjašnjivo odabranom samozvanom ekspertu, inače kvartovski poznatom aviomodelaru i nerdu sa hrpom časpoisa o avijaciji: „Gospodine Gataliću, kako vi kao ekspert komentirate ovo strašno otkriće, koje sigurno ukazuje na uzrok nesreće?“
E, tu bi se kvartovski nerd sa plaćenom minutažom na teveu još i mogao izvući i reći nešto u smislu, kako i staklo kredenca pukne kad komšija Fudo sa trećeg sprata fula stepenicu nakon treće pive i kredenc kojeg nosi padne pola metra.
No, ne.
Izraza lica poput Marka-koji-kara, ekspert ne kaže niti kako je bez laboratorijske istrage posve nebulozno hvatati se za pukli prozor, jer je posve logično da takav prozor nije konstruiran izdržati udar tolike mase pri tolikoj brzini.
Ne, ne kaže on to.
Ne upozori niti protiv ishitrenih zaključaka.
Nego krene divan, tantrički dijalog sa voditeljem o babi, kolačima, psima, karavanama, grahu i kostima i je li moguće da je pilot preživjeo dekapitaciju prozorom, koje su točno zvukove mogli čuti putnici u sedmom redu te zašto stjuardesa nije priskočila u pomoć, te što ako je ovo ipak jedna od nesreća pripisivih meteoritima, uz posljedičnih pedeset minuta gatanja tim threadom.
Gnijezdeći se u demode sakou, koje nosi još od pretprošlog vjenčanja, na koncu ekspert zaključuje, kako "i pacemakere hakiraju, zar ne".

Tri kvarta dalje, tužitelj o udesu izjavi kako zasad ne može isključiti terorizam.
Tri minute kasnije, triedeset medija javlja o terorozmu kao uzroku; studiji puni eksperata, stranke i ministri računaju podebljanja vojnih kontingenata u borbi protiv terorizma.
Neki ipak odbacuju ovaj obrat i hvataju se za eksperta, koji je na televiziji izjavio da je avionika zrakoplova bila hakirana preko pejsmejkera.

U istom trenu, u redakciji XYZ, nimfomanična urednica poremećene štitnjače više slinavo nego srdačno cmokne u obraz apsolventa novinarstva na ugovoru o djelu i pojasni, kako od njega očekuje da održi erekciju dobrog rada (ovo na engleskom bolje zvuči). Poletni se mladac raspiše o pronalasku crne kutije – jer ona mora biti tu negdje.
Uskoro, o pronalasku narančaste kutije javljaju svi; prozor zaboravljen, eksperti se sturaju.
… i krenu se hvatati teorije, pocupkuju, potcikuju, ekskluziva senzaciju ganja; kvote i naklade ruše jedna drugu.
Feministički časopis milo guguče o još jednom dokazu spolne neravnopravnosti. Neki forumi dime usijanjem, nije li nesreća dokaz nepostojanja Boga i kako žrtve na misi mogu biti tako glupe.
Gotovo nitko i gotovo nigdje ne spominje nužnu dugotrajnost istrage i potvrde rezultata; logiku analize svih kanala obiju crnih kutija, algoritam pronalaženja „sva četiri ugla“ zrakoplova, patologijske procedure. Suhoparno, na kvadrat nerdovski, krajnje nescenično, nemedijalno, kvotnopogubno …

Par dana kasnije, svi su vidjeli eksperte u televizorima, svojim su ušima čuli, svojim srednjacima navlaženim prelistali; sve znaju, svi znaju.
(Da nitko nije spomenuo sablasni zvuk limova na vjetru, vonj kerozina, sprženog kamena i mesa u raspadu, prođe neopaženo.)
Zabrinuti za dublje ogrebotine imagea branše, direktori zrakoplovnih kompanija uvode pravilo o četiri oka u kokpitu.
Zna li golobradi stjuart, koji mijenja predpenzijskog kapetana zrakoplova u pilotskoj kabini, dok ovaj proklinje prostatu u toaletu, zašto je kopilot baš sad za baš toliko okrenuo baš taj gumb, podignuo baš tu ručicu za baš tri klika, treba li pumpa za unakrsno prepumpavanje goriva u toj fazi leta biti baš uključena ili baš isključena, očito je nebitno. Nebitno, kao činjenica da se odjednom u kokpitu nalazi osoba, koja ne zna i nije ovlaštena upravljati tim tipom zrakoplova. Osoba, koja prolazi još manje medicinskih i psiholoških testova od pilota. Za koju se još manje zna ili može pretpostaviti, koje probleme ima, koje tablete pije, i na koncu, koja je nakon relativno lakog i kratkog školovanja napokon u prilici, ovlašteno ući u kokpit, zveknuti pilota po potiljku i ni-pet-ni-šest prebaciti svaki prekidač, kojeg ugleda, sopćući nešto poput „Pevec je velik!“

Apsolvent novinarstva na ugovoru o djelu, inače zaljubljenik u filozofiju i uzgoj mačaka, onaj sa početka priče, nakon kratke i strelovite karijere u kući XYZ postaje medijski savjetnik Europske Komisije, ujedno se proslavi kao gastro – novinar i krene pisati autobiografiju, povremeno gostujući u programima kao ekspert za zrakoplovnu sigurnost.

… i svi sretni …
(?)


27

pet

03/15

Auto je njen!

nachtfresser.blog.hr

Ne bih eto rekao al neposredno nakon snimka skrenula je baš u njega. Bivši učenik mi se šepuri na fejsu iz Njemačke sa svojim prvim BMW-om. Teško je pogoditi kome i zašto će se dogoditi financijski prosperitet, siguran sam jedino da sigurnosti nema, i moja obitelj je imala nekretnina.
Fejs administracija je već prije prilično vremena krenula u akciju protiv lažnih profila, najprije su gašeni one koje je bilo najlakše detektirati, u Njemačkoj anonymousi, maske na slikama i anon u "Imenu ili prezimenu" svaki idiot prepozna, kontroliran je i moj takav profil, inače bez ijednog hrvatskog "prijatelja", igrom slučaja sam prošao prvu kontrolu, od treće sam pogodio datum i mjesto rođenja, isto od treće sam točno detektirao jednu brazilsku "frendicu".
Došlo je do velike pobune, anonymousi su otvorili profile s lažnim čestim građanskim imenima i postali opakiji no prije, mene je izvređao na jednoj njemačkoj grupi jedan, da stvar bude smješnija, koji je izabrao hrvatsko ime i prezime.
Čitam jutros, počele su masovne kontrole i u Hrvatskoj, američka kompanija legitimira našu mudru mladež koja im poslušno servira osobne podatke i nikom ništa. Korisnici fejsa kod nas uglavnom pozdravljaju taj bezobrazluk slijedeći pozitivne komentare nekih portala, treba se eto riješiti anonimaca koji s lažnih profila vrijeđaju, prije je bilo, nije muškarac tko nije za vojsku, sad ak si muško predstavi se pravim imenom, nemaš što kriti, nije se u stvari puno toga promijenilo, glupost je ovdje valjda ukorijenjena.
Zato se razvijaju centri za kontrolu, anonimnost je najveća opasnost za poznata imena.
p.s.
Naravno da se treba štititi od lažnih profila u naše ime, i ja sam jednom nesmotrenošću ostao bez dosta osobnih podataka, al to nije današnja priča.

25

sri

03/15

Koliko je kanti potrebno?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Odvojeno prikupljanje otpada

Koliko treba zapravo spremnika za razvrstavanje otpada na izvoru? Za odlaganje treba uz uobičajene za staklo (barem 2) i papir, barem 7 spremnika za plastiku, posebni za gumu te barem jedan spremnik za metale. Biorazgradljive vrećice također zahtijevaju još jedan spremnik. Zbog sve starije populacije potreban je barem jedan spremnik za pelene…



p style="text-align:right"strongfont size=4Piše: prof. dr. Igor Čatić/font/strong/p

Povod za ovaj tekst je emisija em3. element/em o otpadu. U kojoj je javnosti predstavljeno, među ostalim, bitno jeftinije patentirano rješenje njegovim gospodarenjem. Koliko treba spremnika za predloženi način gospodarenja, npr. u Zagrebu? Ponovno je ukazano na važnost precizne terminologije. Posebnost emisije je nastup profesionalca u gospodarenju otpadom.


blockquoteemZeleni urlatori napadaju međutim plastične vrećice kojih ima ispod pola posto. Otpad od vrećica je pritom neopasan, za razliku od također organskog otpada, pelena/em/blockquote

Na Trećem programu Hrvatske televizije 10. ožujka 2015. emitirana je emisija em3. element /emposvećena temi gospodarenja čvrstim komunalnim otpadom. U emisiji je konačno nastupio profesionalni stručnjak za područje gospodarenja otpadom. Dr. sc. strongViktor Simončič/strong doktorirao je u SR Njemačkoj osamdesetih godina i trajno djeluje na tom području, ne samo u Hrvatskoj već i šire. Najvažnije je da posjeduje veliko vlastito praktično iskustvo. A to baš i nije preporuka u ovoj sredini.

Valja citirati jednu misao uglednog retoričara prof. strongIve Škarića/strong. Na pitanje zašto insistirati na terminologiji, odgovorio je: em»Insistiranje na terminologiji je prvenstveno u funkciji rangiranja pojmova. A ono pak u funkciji donošenja (političkih) odluka (1990.)«/em. Kako je to povezano gospodarenjem otpadom?


strongfont size=3Slabosti obrazovnog sustava/font/strong

U emisiji koja je bila izvrsna, zabilježena je i jedna slabost. Nitko od četvorice sudionika očito si nikada nije postavio pitanje koji je nadpojam za biootpad, papir ili polimeri. Treba unaprijed napisati, zapravo nitko od njih nije kriv, osim sustava obrazovanja. Koje ima dvije slabosti. Nikada nije postavljeno pitanje zašto se razlikuju tvari, materijali i tvorevine na one metalne i nemetalne. No sada više nema izgovora, načinjena je nova razredba tvari, materijala i tvorevina na one polimerne i nepolimerne. Koju je u samo mjesec dana prenijelo više od dvadeset portala. Nemoguće je i nepotrebno u okviru ovog teksta tumačiti sve pojedinosti nove razredbe, dovoljno je kazati. Postoje organski i anorganski polimeri i nepolimeri. Pa kako se to odražava na sistematizaciju čvrstog otpada (eng. emsolid waste/em). Sudionici su često upotrebljavali umjesto plastičnog otpada sintagmu polimerni otpad. Na prvi pogled ništa neuobičajeno, pa i u svjetskoj literaturi.

Sva plastika, organska i anorganska su polimeri, ali svi polimeri nisu plastika i guma. Pojednostavljeno, plastični otpad kojeg čini šest najučestalijih vrsta plastike, organski je otpad. Ravnopravan s biootpadom koji može biti biljnog ili životinjskog podrijetla. I papir je organski polimer. U razgradnji nekih vrsta polimera, poput bioplastike sudjeluju i mikroorganizmi, također organski biopolimeri. Zaokruženosti radi, prvi organski polimeri su bjelančevine, polisaharidi i nukleinske kiseline, stari 4 milijarde godina. Dakle sve je to organski otpad. Najprošireniji anorganski otpad je onaj betonskih tvorevina, ali i oni na osnovi gline ili gipsa. Konačno staklo je također anorganski polimer kao i keramika.


strongfont size=3Kada bih se kandidirao za gradonačelnika Zagreba…/font/strong

Koliko treba zapravo spremnika za razvrstavanje na izvoru? Za odlaganje treba uz uobičajene za staklo (barem 2) i papir, barem 7 spremnika za plastiku, posebni za gumu. emPolistirenska/em jogurt-čašica zatvorena je s metalnim poklopcem, dakle barem jedan spremnik za metale. Biorazgradljive vrećice također zahtijevaju posebni pristup, još jedan spremnik. Zbog sve starije populacije potreban je barem jedan spremnik za pelene. Kojeg već sada ima signifikantna količina u zagrebačkom otpadu, više od 5,5 posto. emZeleni urlatori /emnapadaju međutim plastične vrećice kojih ima ispod pola posto. Otpad od vrećica je pritom neopasan, za razliku od također organskog otpada, pelena. Koji su od starijih ljudi puni lijekova, fekalija, urina itd. Dakle barem 14 spremnika. Uz naredbu da treba kod kuće kompostirati biootpad.

img src="http://imageshack.com/a/img901/4954/Yenfmx.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>
Ni ovo nije dovoljan broj kanti
Može li drugačije? Na temelju patentiranog rješenja jednog hrvatskog proizvođača opreme za gospodarenje otpadom, na izvoru treba samo jedan spremnik. Sve ostalo se obavlja u pogonima. Je li to science fiction. Jeste za hrvatske zelene i osobito političare. Kako je stručnjak čovjek iz dalekog grada, neka naši rješavatelji komunalnog otpada otputuju u Ganu da vide to čudo. Ili uskoro u Iran? Doboj i Novi Sad su preblizu. A postoji diljem svijeta već 60 takvih tvornica koje ispunjavaju zahtjev za praktički nultim preostatkom, glasoviti kriterij zero-waste.

Kada bih se natjecao za gradonačelnika Zagreba, važan element predizborne promidžbe bio bi: »Zagrepčani, riješit ću vam otpad nekoliko puta jeftinije od ostalih kandidata. Uz pomoć stručnjaka, poput doktora iz zaštite okoliša s praktičnim iskustvom i hrvatskog proizvođača potrebne opreme«.

Hvala urednicima emisije 3. element koji su doveli u emisiju dokazanog stručnjaka.


Napomena autora bloga:
S moje strane hvala neumornom profesoru Čatiću na njegovim prilozima koji obogaćuju sadržaj i ovog bloga i u svakom slučaju daju mu posebnu stručnu i znanstvenu težinu, prikazanu na, širokoj javnosti, prihvatljiviji način. Veselim se daljnjoj suradnji s profesorom koji odvaja vrijeme da široku javnost upozna sa stručnim argumentima.


Izvor:
ZG Magazin: Odvojeno prikupljanje otpada: Koliko je spremnika zapravo potrebno?


What is steam!

gameredition.blog.hr



Steam is an internet-based digital distribution, digital rights management (DRM), multiplayer, and social networking platform developed by Valve Corporation. Steam provides the user with installation and automatic updating of games on multiple computers, and community features such as friends lists and groups, cloud saving, and in-game voice and chat functionality.
The software provides a freely available application programming interface (API) called Steamworks, which developers can use to integrate many of Steam's functions, including networking and matchmaking, in-game achievements, micro-transactions, and support for user-created content through Steam Workshop, into their products.

Steam News:



MINIMUM:
OS: Windows XP Service Pack 3
Processor: Core 2 Duo 2GHz or equivalent
Memory: 3 GB RAM
Graphics: ATI or NVIDIA card w/512 MB RAM
DirectX: Version 9.0
Hard Drive: 3 GB available space
Sound Card: Direct X 9.0c sound device

Episode 2 game of thrones now - available for 20,99 € -25% only for adults 17 years

22

ned

03/15

Naši plastičari - prof.dr.sc. Igor Čatić

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


Prije studija usporedno je završio gimnaziju i izučio alatničarski zanat.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao je 1960, a zvanje magistra nauke postiže 1970. obranom rada: emDopuna kriterija za izbor čelika za dijelove kalupa za preradu termoplastičnih masa injekcijskim prešanjem/em.

Zvanje doktora nauka stekao je 1972. odbranom doktorske disertacije: emWärmeaustausch in Spritzgie˛werkzeugen für die Plastomerverarbeitung/em (emIzmjena topline u kalupima za injekcijsko prešanje plastomera/em) kod mentora prof. dr. strongG. Mengesa/strong na Fakultät für Maschinenwesen RWTH u Aachenu u Nemačkoj.

Nekoliko godina radio je u gospodarstvu i Visokoj tehničkoj školi. Počev od 1971. predavao je na sveučilišnom poslijediplomskom studiju emMakromolekularne znanosti/em. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu nastavnik s područja proizvodnje plastičnih i gumenih proizvoda postaje 1974. U razdoblju 1977.–1982. voditelj je usmjerenja emPrerada nemetala/em i vodi grupu predmeta pod nazivom emPrerada polimera/em. Redovni profesor postaje 1986. Voditelj Katedre za preradu polimera bio je u razdoblju 1978.– 2001. Počev od 1995. voditelj je zajedničkog dijela studija strojarstva. Modul emTehnologija prerade polimera/em vodi na poslijediplomskom studiju počev od 1980. Laboratorij za preradu polimera osnovao je 1979, i bila je prva takve vrste u zemlji. Za redovnog profesora u trajnom zvanju izabran je 1997.

img src="http://imageshack.com/a/img538/7554/WrvYTd.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="left"; border="1"/> Predavao je preradu polimera i na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, odjeljenje u Sisku, Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, kao i u Slavonskom Brodu, Karlovcu i u Mostaru. Od 2005. predaje studentima arheologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a 2008. predavao je studentima filozofije na Sveučilištu u Splitu. Vodio je brojne naučne projekte na osnovu natječaja koje su raspisivala ministarstva nadležna za nauku. Od 2007. do 2011 . vodio je projekt Primjena sustavnosne teorije u općoj tehnici. Aktivnu nastavničku karijeru završava 2006.

Profesor Čatić za sebe kaže da je znanstvenik i pisac. Voli jazz, posebno vokalni, i prvenstveno vokalistice. Počev od 1959. uređivao je radijske jazz emisije i predstavljao nove vokalne talente i nove ploče, najčešće iz svoje kolekcije. Ljubitelj je klasične muzike. Više od 40 sezona pretplatnik je na Lisinski subotom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a prati i prijenose iz njujorškog Metropolitana. Voli pisati. Kako naučne i stručne radove, knjige, tako i članke za širu javnost. Govori i piše njemački i engleski, čita i govori francuski, čita ruski.




Među objavljenim knjigama ističu se: emIzmjena topline u kalupima za injekcijsko prešanje plastomera/em (1985), emAnaliza injekcijskog prešanja polimera teorijom sustava/em (1991), emInjekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala/em (2004). U svim prikazima profesionalne biografije navodi se da nijedna od tih knjiga nema uzora u svjetskoj literaturi. Treba spomenuti i knjigu emTehnika, temelj kulture/em (2003), kao i zbornik radova emFilozofija i tehnika/em (glavni urednik, 2003).

Objavio je veliki broj originalnih znanstvenih radova, prethodnih priopćenja i autorskih pregleda. Radovi su mu objavljivani u Češkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Španjolskoj, SAD i Velikoj Britaniji.

Autor je 113 znanstvenih radova, od čega su 52 rada objavljena u inozemnim, a 61 rad u domaćim časopisima. Autor je i 210 znanstvenih radova objavljenih u zbornicima radova (82 rada na savjetovanjima u inozemstvu i 128 radova na savjetovanjima u zemlji).

Urednik je 97 zbornika i knjiga. Objavio je 185 stručnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima, uključujući i radove s domaćih skupova objavljenih u časopisima, radove objavljene u zbornicima radova s međunarodnih i domaćih stručnih skupova.

Održao je 116 pozvanih predavanja (plenarnih i sekcijskih) na međunarodnim (40 predavanja) i domaćim skupovima (76), kao i 198 predavanja.

img src="http://imageshack.com/a/img909/7272/yeQd9M.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="left"; border="1"/> Terminološki rad je trajno područje djelovanja profesora Čatića. Objavio je 16 rječnika i 42 članka o stručnoj terminologiji. U razdoblju 1980.–1986. i 1992.– 1995. u časopisu Polimeri objavljen je Rječnik polimerijskog inženjerstva: englesko-njemačko-hrvatski. U suautorstvu sa svojom suprugom Rankom objavio je Englesko-hrvatski rječnik polimerstva (2002.), a 2009. Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva. Vodio je projekt Elektronički rječnik polimerstva, hrvatsko-englesko-njemački, koji je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Posljednje zajedničko djelo profesora i njegove supruge je Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački s oko 12 500 hrvatskih, više od 22 000 engleskih i više od 28 000 njemačkih riječi, objavljen kao CD 2014. Sada je u pripremi internetska verzija.

Profesor je aktivno sudjelovao i u području normizacije. Pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo bio je, između ostalog, član Tehničkih odbora Plastika i guma i Plastične i gumene cijevi, a predsjednik Tehničkog odbora Plastika od 1993. do 2003.

Profesor Čatić veliku pažnju posvećuje i pisanju članaka o popularizaciji nauke i tehnologije. Broj od oko 700 takvih tekstova počev od 1966. impresivan je. Do 2012. najčešće je pisao za Vjesnik, a sada za Hrvatski fokus, Zg-magazin, Večernji list, pa i za ovaj blog (op.autora bloga), itd.

Značajne su i ostale profesorove aktivnosti, od predstavljanja knjiga, najčešće u časopisu Polimeri, preko pisanja komentara, mišljenja, uvodnika, prikaza skupova i izložbi, ostalih stručnih tekstova, intervjua, pa do javnih nastupa. Tu spada i osnivanje ljetnih škola i tečajeva u organizaciji DPG-a. Značajna je i aktivnost iz područja projekata, studija, analiza, vještačenja, konstrukcije i sl. Bio je član brojnih naučnih i programskih odbora naučnih i stručnih skupova.

Brojne su televizijske i radijske emisije u kojima je profesor Čatić gostovao. S gostovanjem u televizijskim emisijama započeo je 1989. i ostvario je oko pedeset nastupa, a radijskih gostovanja je oko 150.


U pogledu društvenih aktivnosti profesor strongČatić/strong najviše je vezan za Društvo za plastiku i gumu .– DPG iz Zagreba, čiji je bio jedan od osnivača 1970, tada pod nazivom Društvo plastičara i gumaraca. U razdoblju 1999.–2011. u DPG-u bio je potpredsjednik, a sada je član Upravnog odbora i glasnogovornik Društva. Društvo DPG je 1980. osnovalo časopis emPolimeri/em, gdje je obavljao različite dužnosti. Između ostalog član je Uredništva časopisa, urednik za inozemstvo i dr. Zaslužni je član (1976.) i počasni član (2001.) DPG-a. Član je i više drugih domaćih i inozemnih znanstveno-stručnih društava. Među njima je doživotni član emInstitute of Materials, Minerals and Mining/em (Velika Britanija), te je član emVDI - Gesellschaft Kunststofftechnik/em (Nemačka) i emSociety of Plastics Engineers/em (SAD). Posebnost je dugogodišnje članstvo u Hrvatskom filozofskom društvu, gde je bio i dužnosnik.

Dobitnik je više vrhunskih priznanja za svoj znanstveni i društveni rad i doprinos. Primio je emOrden rada sa zlatnim vijencem/em (1983) i emOrden Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića/em (2007). Republičku znanstvenu nagradu emNikola Tesla/em dobio je 1977, emGodišnju državnu nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti/em 1999, a emNagradu za životno djelo za doprinos tehničkoj kulturi/em Faust Vrančić 2005. Međunarodnu nagradu za obrazovanje emSPE International Education Award/em primio je 1998. od emSociety of Plastics Engineers Int/em., SAD, i do danas jedini je dobitnik te nagrade izvan Sjeverne Amerike. Dobitnik je i brojnih drugih priznanja, povelja i zahvalnica DPG-a, FSB-a itd.

A kako profesora vide drugi? U brojnim tekstovima o profesoru strongČatiću/strong može se pronaći: emangažirani intelektualac/em; emjedan od posljednjih profesora iz plejade velikana koji su nekada bili jako čvrsto povezani s gospodarstvom/em; emnjegov se interes, angažiranost i rezultati prostiru od sveukupne tehnike i materijala do promicanja znanosti, kulture i filozofije/em… Vezano za profesorovu svestranost, sam ističe da je embavljenje sa sustavnosnom teorijom jako ugrađeno u njegov rad, te da je ta teorija osnova za jednu novu znanost koja povezuje sve raspoloživo znanje u novo znanje, a to je sintezologija/em. Zato sebe smatra sintezologom, što neki vide kao novi oblik renesansnog ponašanja.

img src="http://imageshack.com/a/img540/4109/3ogwEE.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Korišteni izvori:
Čatić, I.: Životopis i djelatnosti, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2013. i
Skupina autora: Drugi o Igoru Čatiću, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2014. 1

Napomena: Brojčani podaci obuhvaćaju razdoblje do 2012.

Priredila Aleksandra Mihajlović


19

čet

03/15

Budi se radnička klasa

nachtfresser.blog.hr

Pripreme se vrše i uskoro će proraditi dnevni uStroj.
p.s.
U Frankfurtu se čiste krhotine, moj berlinski poznanik i parlamentarac Oliver u novinskom članku kritizira samozadovoljavanje dijela demonstranata nasilnim prosvjedom i nedovoljnu artikuliranost, nešto poput Dražena s razlikom da opisuje situacije u kojima bi nasilje bilo dopušteno, oke, čekamo druga rješenja, možda živjeti kako živimo i reći, tako mora biti.
p.p.s.
Mnogo više me brine što mi čitateljke što imaju operu javljaju da ne mogu čitati moje tekstove (kakvi god oni bili), zašto se to događa i može li se riješiti?!

17

uto

03/15

Lutke i polimeri

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


emPrvu ekološku bioplastičnu lutku načinio je francuski proizvođač strongPetitcollin/strong pred stotinu godina. Bila je načinjena od celuloznog nitrata i kamfora kao omekšavala. Te su se lutke proizvodile do 1960. i bile su simbol mnogih generacija. No 1959. pristigla je na tržište glasovita strongBarbika/strong, načinjena od PVC-a. Sada, sto godina kasnije kada je nastupila renesansa bioplastike, isti francuski proizvođač donosi na tržište novu dječju lutku od nove, škrobne bioplastike i naglašava da se ta lutka može 100 % reciklirati./em

Valja zaključiti. Bioplastične lutke nisu od danas, stare su najmanje sto godina. Ali nove generacije zaluđene ispiranjem mozga da sve mora biti „bio-“, „prirodno“, to ne znaju. I zato im se staro može prodati kao potpuno novo. Odakle ideja da se piše u ovom trenutku o lutkama i polimerima? To je samo nastavak autorove ideje o zabrani reklamiranja uzgojenih proizvoda kao prirodnih. O tome svjedoče dva, i to čitana teksta na portalu a href=http://zg-magazin.com.hr/ target=_blankZG-Magazin/a. A poticajna iskra za ovaj tekst je članak: emThe Eco-baby doll/em kojeg je objavio časopis emBioplastics Magazine/em (6/2012) u povodu stote obljetnice prve takve lutke. Ne samo usput, u tom sam časopisu, koji se isključivo bavi bioplastikom, objavio članak: emBioplastika da, ali i druga je plastika vrijedna/em (slobodan prijevod, 2011.).

Početkom 2013. objavljen je moj članak emStop greenwashing with agricultural products/em u jednom agronomskom časopisu u najvećoj zemlji Afrike, Nigeriji. Sadržajno vrlo blizak članku emNe ispirati mozak s proizvodima agrokulture/em. Nedavno je napisan tekst za glasilo jedne udruge u SAD pod radnim naslovom: emRenesansa bioplastike – zaustavite ispiranje mozga/em. U njemu druga rečenica glasi: em»Prisjećam se da se moja sestra tamo u davnini igrala, izrađeno suvremenim rječnikom ekološki osviještenih aktivista, s ekološkom dječjom lutkom«. Naime, u ovo vrijeme se obilježava stota obljetnica te celuloidne (bioplastika) dječje lutke podrijetlom iz Francuske. Ne znam je li to tada bio baš pretjerano elitni proizvod, dakle skupi proizvod, kakve su danas u tisku bučno reklamirane T-majice od »prirodno uzgojenog pamuka«/em.

No najprije zamišljeni dijalog s najžešćom kritičarkom tema mojih tekstova. Od jezika i filozofije do bioetike, pa i plastike te gume.

em»Jesi li se zabunio s naslovom?«/em Ne. em»A nemaš li ti pametnijeg posla nego se baviti s lutkama? Prodaješ nemilice još ono malo pameti što ti je ostalo. Ne bi li radije ukazao na trenutna promišljanja u ovoj prekrasnoj zemlji. U kojoj je trenutno jedna od najvažnijih strategija zdravstveni turizam, pa se organiziraju i nacionalni forumi. Ili se rade mudre strategije o obrazovanju do 2030. A tada će sadašnji polaznici malih škola ili predškola tek završiti srednje obrazovanje. Zašto radije ne objašnjavaš da razvoj tehnike, makar bi svi tu napisali tehnologije, ne omogućuje zapošljavanje prirodnog ljudskog bića, jer sve učestalije ga zamjenjuje kiborg poboljšanih svojstava ili robot?«/em Ne, želim pisati upravo o lutkama i polimerima. Da još jednom dokažem opravdanost nove sistematizacije tvari i materijala. U njoj postoje dvije skupine tvari i materijala, polimeri i nepolimeri i njihove kombinacije (kompoziti i hibridi).supstrong1/strong/sup A bit će naveden najnoviji primjer još jedne eko-manipulacije, lansiranjem na tržište ekološke dječje lutke.

img src="http://imageshack.com/a/img912/1943/nAnNzQ.png" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>
Etno, vojne i ine lutke – situacija s lutkama iz urnebesnih Mućki

Ima puno važnijih tema od lutaka i polimera

Kritičarka ima pravo, postoji puno važnijih tema. Ali ima i drugih aktualnih razloga za upravo ovu temu. Kada sam pročitao priču o novoj bioplastičnoj ekološkoj dječjoj lutki, nametnulo se pitanje. Zašto se naglašava dječja lutka? Zato, jer ima i drugih. I onda sam shvatio da baš i ne znam opisati sve situacije kada se javlja riječ lutka. Posebno da nikada nisam vidio podjelu lutaka.

Najprije valja razjasniti značenje riječi lutka. Na portalu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Riznica navedeno je 186 primjera uporabe riječi lutka. Valja navesti i barem jednu definiciju. Ono iz Anićeva rječnika. »Lutka (lutak) može biti 1. a – igračka za djecu, beba; b – figura trupa odrasle osobe, krojački model; 2. – osoba kojom drugi upravljaju, figura (1b); 3. a – naziv odmila; b – mlađa osoba slatkaste ljepote«. Navedimo i par citata iz Riznice. »Ona gospođica, fina gospodska kći, lutka« (A. Šenoa – Karanfil s pjesnikova groba), »Ono je dobro napravljeno, ali nije – živo! Lutka – bez psihe! « (M. Marjanović, Književne studije i prikazi). I dva novija primjera. »U Italiji je dugonosa drvena lutka Pinocchio i dalje u centru pozornosti« (Vjesnik on-line) i »Na maksimirskome stadionu jučer je pronađena obješena lutka na napuhavanje s užetom oko vrata i navijačkom bakljom među nogama. Lutka je bila odjevena u Hajdukov dres M. Hrgovića« (HINA).

Ne mogu zaobići jedan citat koji mi treba za tekst o kiborgoetici. Potječe od onog genijalca A. G. Matoša (Feljtoni i eseji). On glasi: »šoferi i aeroplanski krmilari (o. a. danas piloti) glavni ljudi budućnosti, da je žena rudimentarna pojava zrela za istragu (o. a. istrebljenje, uništenje, prema V. Aniću), da će se iskorijeniti osjećaji, kao dobrota i simpatija, i da će čovjek budućnosti, novi Prometej, biti lutka, obični automat, kao patka Vaucansonova. Pa ipak pored tih svih besmislica futurizam, produkt čistog francuskog uticaja na mladu Italiju, nije besmislica u cjelini kao pokret«.


Moguća je podjela lutaka u tri osnovne skupine: dječje lutke, lutke za odrasle i lutke koje predstavljaju figuru trupa odrasle osobe, krojački model. Za ove posljednje, moguć je i naziv modne lutke, pa čak i anatomske lutke. Postoje u krojačnicama lutke bez glava. U ovom slučaju je nebitno od čega su načinjene, možda sadrže koji metalni dio, ostalo su sigurno polimeri (drvo, tkanina, itd.).

Dječje lutke mogu biti načinjene od slame, pamuka, svile, plastike i gume. Po definiciji slamnate i tekstilne lutke su na osnovi uzgojenog fitopolimera. Postoje i kožnate lutke, dakle ponovno biopolimer animalnog podrijetla. No moguće je načiniti tekstilne lutke i od sintetskog tekstila, npr. od poliamidnih vlakana.

Posebnu, vrlo popularnu skupinu lutaka čine one načinjene od krutog PVC-a, visine oko 40 cm koje u cijelosti reproduciraju modu iz ranijih razdoblja. Te su lutke namijenjene odraslim sakupljačima.

img src="http://imageshack.com/a/img661/2219/PYMYYH.png" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/> Gene Marshall lutka (Wikipedia) >
Jednu skupinu lutaka čine one načinjene za osobnu uporabu odraslih. Prema Wikipediji te su lutke seksualne igračke. Odatle i nazivi: sex doll, love doll ili lutke za napuhavanje. Očito da je ona lutka s užetom oko vrata i navijač kom bakljom među nogama, odjevena u Hajdukov dres M. Hrgović a bila iz te kategorije, dakle lutka za napuhavanje. Te lutke postoje već od 17. stoljeća. Nazvane su damama za putovanja, npr. za potrebe mornara odvojenih dulje vrijeme od kopna. Bile su te dame načinjene prišivanjem dijelova odjeće ili od stare odjeće.

Suvremene lutke za napuhavanje načinjene su na osnovi vinila, lateksa (organski biopolimer) te osobito na osnovi silikona (anorganski polimer) koji omoguć uje visoki stupanj realnosti. U međuvremenu su te lutke za napuhavanje postale veliki biznis, pa su i sve usavršeniji materijali koji se upotrebljavaju u njihovoj proizvodnji a i ostali dio njihove opreme, npr. one od silikona, s unutrašnjim sustavom za postizavanje potrebne temperature unutar lutke. (Dodatak, tijekom 2013. te robotice nalik na ljudsko biće dobile su ime, ginolde. Muški roboti nalik na ljudska bića su androidi).

Tri osnovne skupine lutaka

Međutim osnovna je namjera ovog teksta napisati nešto podrobnije o dječjim lutkama. Prvu ekološku bioplastičnu lutku načinio je francuski proizvođač Petitcollin pred stotinu godina. Bila je načinjena od celuloida, bioplastičnog plastomera (termoplasta) načinjenog od celuloznog nitrata i kamfora kao omekšavala. Te su se lutke proizvodile do 1960. i bile su simbol mnogih generacija. No 1959. pristigla je na tržište glasovita Barbika, načinjena od PVC-a.

Sada, sto godina kasnije kada je nastupila „renesansa bioplastike“ (u 2011. čak 0,42 % ukupne svjetske proizvodnje plastike), isti francuski proizvođač donosi na tržište novu dječju lutku. U povodu obilježavanja stote obljetnice celuloidne lutke proizvođač Petitcollin odlučio je umjesto lutaka od polietilena visoke gustoće (PE-HD) načinjenih od fosilne plastike na tržište uvesti nove Petit Colin Ecobaby od nove bioplastike. Lutke su načinjene postupkom puhanja a zatim se montiraju i dekoriraju. Tijelo lutke je od škrobne bioplastike. Naglašava se da taj škrob potječe od proizvođača koji ne rabi GMO proizvode i da se lutka može 100 % reciklirati.

Ako taj opis nije tipični primjer ispiranja mozga proizvodima agrokulture, onda što jeste primjer? Direktor tvrtke od 1995. kako ponosno naglašava, ili je eko-manipulator ili je žrtva eko-ideologije. Kako je jednom rekao H. Kohl: »ideologije izvana zelene, iznutra crvene«.

Europska komisija odbija financirati hidroelektrane na Dravi!

udrugabaobab.blog.hr

Europska komisija odbila je financiranje hidroelektrane HE Molve 1 i 2 u sklopu novog investicijskog ciklusa na razini Europske unije, vrijednog 320 milijardi eura. Podsjetimo, tijekom prošle godine Europska komisija je u svrhu poboljšanja ekonomske i investicijske situacije u Europi uputila poziv državama članica da dostave popis projekata od zajedničkog europskog interesa. Hrvatska je dostavila "listu želja" od 77 projekata koji je uključivao brojne projekte upitne kvalitete, osobito iz područja gospodarenja vodama i energetike. EK nije također uvrstila s hrvatske strane predložene projekte izgradnju hidroelektrana u sklopu projekta Zagreb na Savi, na rijeci Lici, kanal Dunav-Sava te projekt regulacije rijeke Save. To je dokaz da se EU unatoč ekonomskoj krizi zalaže za zaštitu prirodnih vrijednosti i održivi razvoj ovog područja uz rijeke. Drugim riječima, nisu prihvaćeni ekološki štetni i ekonomski neisplativi infrastrukturni projekti na rijeci Dravi i drugim rijekama u Hrvatskoj.

Hidroelektrana Molve 1 i 2 već je treći pokušaj HEP-a za izgradnjom brana na Dravi. Svojom manipulativnom medijskom kampanjom nastoji iznova uvjeriti građane o neophodnosti ovog projekta: o protočnoj brani koja kao neće uopće imati utjecaj na okoliš – u stvari je projektirana HE Molve i 2 de facto akumulacija s visokim nasipima i cestom odmah uz vodu. Izgradnjom hidroelektrane jednostavno nestaju sva vrijedna staništa i vrste; ogroman negativan utjecaj na ribe, pogotovo što nestaju mrijestilišta. Zabluda je i priča o višenamjenskom objektu,pogotovo o navodnjavanju koje je takoreći nepostojeće na tridesetak velikih postojećih brana po cijeloj Hrvatskoj što smo lijepo vidjeli prije tri godine za jake suše. Hidroelektrana se reklamira i kao obrana od poplava, što je samo donekle točno – one sprečavaju manje i srednje poplave koje su u stvarnosti korisne (jer voda se u poplavnoj zoni prirodno pročišćuje i cijedi u podzemlje otkud je crpimo za piće), ali su vrlo upitne kod velikih poplava koje su najopasnije; štoviše, mogu uvelike doprinijeti stvaranju vodenih valova što se i desilo 2012. godine.

Slučaj HE Lešće na rijeci Dobri bolno prikazuje pravu istinu HEP-ovoj propagandi: obećan je razvoj turizma, nova radna mjesta i nikakav utjecaj na okoliš, a na kraju se ništa nije ostvarilo. Štoviše, uništen je najbolji rafting u Hrvatskoj. Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijun eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijun eura!
Mnogo realniju i znanstvenim podacima potkrijepljenu sliku o Dravi daje znanstvena studija UNDP-a. Poplavna nizina unutar nasipa efektivno upija poplavnu vodu i ublažuje vodene valove. Ista studija nabrojala je još cijeli niz koristi od očuvane rijeke. Poplavna područja Hrvatske pružaju brojne vrijedne usluge ekosustava kao što su zalihe pitke vode, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač, ali i osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a potencijalno se područje može koristiti i u svrhu ekoturizma. Studija analizira i konkretne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede.



Htjeli ne htjeli – ovo je izrazito riskantan projekt. Na Dravi je cijeli niz zaštite: NATURA 2000, regionalni park Mura Drava, UNESCO-ov rezervat biosfere, s druge strane mađarski Nacionalni park Dunav Drava. Na cijelom području vrlo je razvijen ekološki pokret i rade međunarodne organizacije za zaštitu okoliša. Zbog svega toga slučaj Ombla bit će samo dječja igra u odnosu na Dravu. Studija utjecaja na okoliš će gotovo sigurno morati odbaciti projekt, prije svega zbog ogromne biološke raznolikosti i prirodnog značaja Drave. Oživljavanje rijeka kao što se desilo u nekoliko projekata na Dravi u Austriji s druge strane je primjer za što EU želi davati novce.

Hrvatskoj kojoj zaista treba u energija i radna mjesta, Vlada bi davno bi poput razvijenih država krenuo u razvoj solarne energije i ostalih istinski obnovljivih izvora. Ovako su projekti poput HE Molve 1 i 2 samo blef HEP-a po principu „ako prođe, prođe“, samo što će ovakvi iznimno teško ostvarivi i štetni projekti potrošiti vrijeme, novce i energiju i ono najgore, propustit će se prilika za nove tehnologije poput solarne energije koji su u Europi otvorili na tisuće radnih mjesta. Već smo sada zahvaljujući HEP-u na energetskom začelju ne sam u Europi već i u svijetu. Zastoju Hrvatske nisu krivi nikakvi „zeleni“ već oni koji Hrvatsku vide s zastarjelim hidroelektranama, nafti i ugljenu.

Dipl.ing. Goran Šafarek

16

pon

03/15

Injekcijsko prešanje

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem tvari potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu. Nakon očvršćivanja, otpresak postaje podoban za vađenje iz kalupne šupljine.

Injekcijskim prešanjem mogu se prerađivati sve tvari: organski i anorganski polimeri te metali i njihove kombinacije.

Video film prikazuje postupak injekcijskog prešanja plastomera.




12

čet

03/15

Kaki, prdi, al' ne smrdi

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

/font p style="text-align:center"ustrongfont size=4font color=#477FBANOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 83/font/font/strong/u/p

img src="http://img708.imageshack.us/img708/4191/usa180animatedflaggifs.gif" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/>Plastika to omogućava

Američka kompanija Koller izradila je polipropilensku (PP) dasku za wc s ugrađenim osvježivačem i mirisom za uklanjanje neugodnih mirisa.



Novi hit proizvod je plastična daska nazvana strongemPurefresh/em/strong i prodaje se po cijeni od 119 američkih $ odnosno oko 79 € iliti u našim kunama oko 600 kuna. Daska je opremljena s dvije baterije, ugljičnim filterom koji može neutralizirati neugodne mirise i 6 mjeseci bez promjene uloška. Daska se kupcima također isporučuje i u verziji s mirisom koji se ispušta s pročišćenim zrakom nakon filtriranja, a ima ih nekoliko vrsta: em"vrtni vodoskok"/em, em"avokado spa"/em ili em"svježe rublje"/em, ali takva "punjenja" traju oko mjesec dana.

img src="http://imageshack.com/a/img537/3518/R4kk8C.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/> U kompaniji naglašavaju da konkurencija s raznim mirisima samo prikriva neugodne mirise, ali da sustav Purefresh filtrira okolni zrak i uklanja neugodne mirise. Čim sjednete, okolna atmosfera oko "onoga što se ne spominje" usisava se preko filtera i pročišćava, te se ispušta preko mirisnog uloška.

Osim toga, Purefresh se isporučuje i s dodatnom opremom: mehanizmom za tiho poklapanje i s dodatnom LED rasvjetom.



Izvori:
Plastic and Rubber Weekly: Toilet seat aims to clear the air
Kohler: Purefresh Scented and Lighted Toilet Seat


11

sri

03/15

Muzej polimerstva

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Piše: Vesna Škunca

strongMuzej polimerstva/strong ima zadaću vrlo široko predstaviti znanstveno, tehničko, gospodarsko i kulturno značenje plastike i gume u prošlosti i sadašnjosti. Osim plastičnih i gumenih proizvoda muzej izlaže i zbirku strojeva i kalupa te ostalih alata za njihovu proizvodnju s popratnom dokumentacijom na povijesnoj osnovi. Jedna od važnijih zadaća ovoga muzeja je nadopuna povijesno zanimljivim objektima, tipičnima za razvoj na području plastike i gume. Kako nema stalni postav, od 2002. godine strongMuzej polimerstva/strong organizira putujuće izložbe i tako svoju zbirku pokazuje širem gledateljstvu nego što bi to bilo moguće u stacionarnome muzeju. Na taj način pridonosi ne samo prikazivanju povijesti materijala i proizvodne tehnike nego i boljem razumijevanju plastike i gume. U dvadeset godina postojanja i uspješnog rada muzej je sakupio oko 10 000 izložaka, koji se nalaze u dobro katalogiziranoj zbirci koju je moguće prezentirati u mnogim mjestima, u većem ili manjem opsegu. strongMuzej polimerstva/strong je u mogućnost prikazati četrnaest tematski obrađenih izložaba, pripremljenih zahvaljujući velikoj potpori strongDüsseldorffskoga sajma/strong i strongUdruženja proizvođača polimernih materijala Njemačke/strong. Izlošci pokrivaju razdoblje od 1860. godine do danas i prikazuju gotovo sve mogućnosti primjene plastike i gume. Povijesni su izlošci kupljeni ili darovani iz mnogih privatnih zbirki, tako da je danas zbirka strongMuzeja polimerstva/strong već postala dokumentiranom poviješću plastike i gume kao važan dokaz kulture življenja. Primjerice, to vrijedi i za plastičnu ambalažu, koja je u 20. stoljeću postala važan tržišni segment.

Početkom 1996. godine otvorena je webstranica strongMuzeja polimerstva/strong (a href=www.deutsches-kunststoff-museum.de target=_blankwww.deutsches-kunststoff-museum.de/a), koja je do 2004. godine zabilježila više od 50 000 posjetitelja, a točno na dvadesetu obljetnicu postojanja, 10. travnja 2006., KMV je proširio i aktualizirao dvojezičnu webstranicu, tako da je moguće, uz općenite informacije o plastici, gumi i muzeju, vidjeti mnogobrojne izloške iz zbirke. Gotovo 80 % izložaka digitalno je obrađeno u bazi podataka pa je izložbu moguće vrlo brzo pripremiti u suradnji s drugim muzejima ili institucijama. Također je baza podataka u obliku fotografija na raspolaganju u znanstvene svrhe ili za publikacije.

img src="http://imageshack.com/a/img540/2857/nLyF22.png" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/>Izlošci su postavljeni kronološkim redoslijedom razvoja gumenih tvorevina, duromernoga galalita i plastomernoga celuloida (slika 1). Proizvodi od navedenih materijala bili su preteča onih na osnovi sintetskih duromera, plastomera te sintetskog kaučuka i u fundusu muzeja zastupljeni su s malim brojem reprezentativnih primjeraka. Izvrsno dokumentirana je široka paleta proizvoda od fenol-formaldehidnih smola, poznatih pod nazivom bakelit (1907.), koje su otvorile put sintetskoj plastici. Na slici 2 prikazan je izložak od fenol-formaldehida (PF).


SLIKA 1. - Molitvenik s koricama od celuloida,
Austrija, 1890. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)

Još prije Drugoga svjetskog rata razvijeni su materijali koji se i danas proizvode i prerađuju, kao što su melamin-formaldehidna smola (MF), (slika 3), poli(vinil-klorid) (PVC), (slika 4), poli(metil-metakrilat) (PMMA) ili pleksiglas, (slika 5), poliamidi (PA), Nylon, (slika 6) i polistiren (PS), (slika 7).

Četrdesetih godina 20. stoljeća u Europi se počinju masovno proizvoditi poli(tetrafluoretilen) (PTFE) i poliuretan (PUR), (slika 8) te u Americi poli(etilen-tereftalat) (PET), (slika 9).

Na slikama 10 i 11 prikazani su proizvodi od dva najzastupljenija širokoprimjenjiva plastomera: polietilena (PE) i polipropilena (PP). Proizvode od dva konstrukcijska plastomera, akrilonitril/butadien/stirenske plastike (ABS) i polikarbonata (PC), prikazuju slike 12 i 13.

Od 1973. do 1980. proizvodnja plastike je stagnirala zbog naftne krize i neopravdanih zahtjeva zaštitara okoliša. Plastični proizvodi bili su uglavnom sivi ili crni i često su zamjenjivani metalom. Od 1980. do danas zahvaljujući dizajnerima stvara se široka paleta masovnih proizvoda od plastike, kao što je namještaj, kućanski aparati, dječje igračke, nakit itd. Na slici 14 prikazan je prvi bicikl načinjen u cijelosti od plastike, a na slici 15 cipele dječje lutke Barbie.

Zbirka se stalno nadopunjava.



img src="http://imageshack.com/a/img537/9681/N8TfAM.png" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/>








SLIKA 3. Kombinacija gramofona i radija
načinjena od melamin-formaldehida,
Njemačka, 1957. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)


SAD, 1940. (©Klemens Erdmann, Düsseldorf,
foto: emKunststoff-Museums-Verein/em)


img src="http://imageshack.com/a/img633/9194/i7jz9r.png" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/>









SLIKA 5. PMMA večernja torbica s imitacijom cvijeća,
SAD, 1940. (©Klemens Erdmann, Düsseldorf,
foto: Kunststoff-Museums-Verein)



SLIKA 6. strongFine empoliamidne (najlonske)/em ženske čarape/strong, Njemačka, 1967. (foto: emKunststoff-Museums-Verein/em)


img src="http://imageshack.com/a/img913/4728/ITSrDv.png" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/>








SLIKA 7. Polistirenska miješalica,
Njemačka 1955. – 1975. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)






SLIKA 8. strongemPoliuretanska/em nogometna lopta/strong,
Njemačka, 1999. (foto: emKunststoff-Museums-Verein/em)


img src="http://imageshack.com/a/img673/497/f4x4dB.png" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/>






SLIKA 9. Vjetrovka načinjena od poli(etilen-tereftalata),
SAD, 1998. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)



SLIKA 10. strongPolietilenska kutijica s kopčom/strong,
Njemačka, 2004. (foto: emKunststoff-Museums-Verein/em)


img src="http://imageshack.com/a/img538/926/xR0DbD.png" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/>







SLIKA 11. Polipropilenska termos-boca,
Njemačka, 1995. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)






SLIKA 12. strongMobitel načinjen od emABS/em-a/strong,
Finska, 2001. (foto: Kunststoff-Museums-Verein)



img src="http://imageshack.com/a/img661/9881/KenOUI.png" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/>





SLIKA 13. Polikarbonatni CD-ROM, Njemačka, 1988.
(foto: Kunststoff-Museums-Verein)







SLIKA 14. strongPrvi bicikl načinjen u cijelosti od plastike/strong
(empoliamid PA 6/em ojačan s 40 % staklenih vlakana),
Švedska, 1982. (foto: emKunststoff-Museums-Verein/em)


img src="http://imageshack.com/a/img661/8744/QOa7kR.png" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/>






SLIKA 15. Barbie cipele načinjene od PVC-a,
SAD, 1990. (©Klemens Erdmann, Düsseldorf,
foto: Kunststoff-Museums-Verein)







Izvor:
Vesna Škunca: Njemački muzej polimerstva; Polimeri 28 (2007) 3


Bez traženja dubljeg smisla

nachtfresser.blog.hr

Nevjerojatno stresan dan od ranog ustajanja, neću ni pokušavati objasniti, uglavnom još prije sedam ujutro sam jurio mijenjati pinove na čekovnim karticama, izgledalo je da sam zakasnio, al barem to je na kraju dobro prošlo. Inače jeste li znali da Billa otvara u sedam, ja nisam imao pojma (i stigle su ljute papričice baš jutros, to sam uzeo kao dobar znak).
Usput kad sam već bio na pola puta do grada spustio sam se bez gužve razgledati fotiće u izlozima, uz rješavanje još nekih sitnica. Zapisao sam nazive od osam prihvatljivih na prvi pogled da bih mogao guglati na internetu, na kraju sam navečer kupio deveti, moj prvi Nikon (@Sredovječni: tvoj prijedlog je estetski najjači, al trajalo bi, a i kao i drugi znatno je skuplji od ovog na popustu s 26x optičkim zoomom). Nisam stigao ni predahnuti, a kamoli prevoditi što sam sinoć planirao kao osnovnu današnju djelatnost, u trenu kad sam pomislio, tren za vježbe opuštanja Jin je zacvilio, valjalo je van. Oko tri popodne smo krenuli rutom Emmezeta-Opatija, u Emmezeti je bio veliki izbor fotića koji me zadržao, al još uvijek nijedan nije bio blizu Canonu kod "Sluge", koji su pak Nijemci na netu žestoko popljuvali, tako da nije došlo ni do kakve odluke. Na kraju eto u Opatiji naletimo na najpovoljniju cijenu, a ni aparat izgleda nije za baciti. Posljednje ispraćaje i slične današnje događaje nećemo elaborirati u postu, ručak je bio i estetski lijep doma, cvjetača iz pećnice i šnicle, fotića nije bilo i tako to. Kupili smo taj Nikon neposredno prije povratka u Rijeku i evo prvih ispucanih fotki, kod Lidla smo napravili pauzu i ja sam ga uglavnom nasumce isprobao, osnovne komande znam.

10

uto

03/15

Gimnazijalcima o plastici

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


Seminar je organiziran na inicijativu umirovljenog profesora strongemFakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB)/em/strong dr. strongIgora Čatića/strong koji nam je rekao kako je uočeno da mladi ljudi ne znaju dovoljno o tim materijalima. On je ustvrdio kako je plastika em»najzeleniji materijal 21. stoljeća«/em, dok je guma nezaobilazna, osobito u transportu.

Okupljeni su se imali prilike upoznati s polimerima, proizvodnjom plastičnih i gumenih dijelova, gospodarenjem plastičnim i gumenim otpadom te načinima za brzo određivanje najčešćih vrsta plastike.

Kada smo strongČatića/strong upitali zašto je za ovaj seminar odabrana upravo strongemV. gimnazija/em/strong on nam je rekao kako je odgovor na to pitanje jednostavan: emova gimnazija uživa glas otvorene i avangardne gimnazije/em. emIpak/em, naglasio je da je strongemDPG/em/strong emspreman organizirati takve seminare i u drugim srednjim školama/em.

Za trajanja seminara profesorica strongemFSB/em/strong-a dr. strongĐurđica Španiček/strong održala je predavanje u školskom laboratoriju u sklopu kojeg je prikazala metode određivanja vrsta plastike i gume, što su gimnazijalci pozorno pratili.

img src="http://imageshack.com/a/img540/4813/RssgoO.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>

Ravnatelj V. gimnazije Petar Mladinić objasnio je kako je Igor Čatić kontaktirao školu sa željom da učenike i profesore bolje upozna s upotrebom i posljedicama upotrebe plastike, gume i drugih polimera. »Naime, iako su ti materijali najrašireniji materijali današnjice, istovremeno se prikazuju u vrlo negativnom svjetlu, a naša je škola odabrana zbog rezultata koje učenici i profesori postižu na raznim poljima – maturi, natjecanjima, uspjesima na fakultetu i u kasnijem radu…«, objašnjava Mladinić.

Ravnatelj nije krio zadovoljstvo što su učenici pokazali interes za temu i došli na predavanje iako se ono održava u subotu, tek vikend prije natjecanja iz kemije i koji mjesec pred maturu, a obzirom da seminar uključuje i praktični dio u laboratoriju, broj učenika je morao biti ograničen na dvadesetak.

»Što se tiče nastavnika, smatramo da su ovakve prilike za usavršavanje dobrodošle i potrebne«, dodaje ravnatelj. Ocijenio je da su plastika i guma vrlo rašireni materijali i u svakodnevnoj uporabi, a njihova je namjena svakim danom sve raznolikija, pa je ovakav seminar dobar način da se učenike upozna s uporabom nekih plastičnih proizvoda. Naime, oko nekih plastičnih proizvoda kao što su npr. plastične vrećice vežu se mnogobrojne kontroverze, a želja je predavača da učenike upoznaju sa stručnim argumentima vezanim uz korištenje tih materijala.



Izvor:
ZG Magazin: U Petoj gimnaziji održan seminar koji razbija mitove o plastici


Statistika

Zadnja 24h

37 kreiranih blogova

390 postova

840 komentara

395 logiranih korisnika

Trenutno

7 blogera piše komentar

21 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se