novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

21

pon

07/14

kada je tuga

amalgamia.blog.hr

velika kao ocean
kako disati?

20

ned

07/14

Nema naslova

cyranov.blog.hr

bože kako smo mi ljudi površni, i od te svoje površnosti radimo dramu, poeziju, uzdižemo je na pijedestal žrtve mučenice, i njegujemo uspomenu na nju, palimo joj svijeće dok nam prsti ne izgore, i dajemo joj svakakve oblike imena i nazive

o čemu ja to, o površnosti o pogrešnim odabirima, o samoljublju i svemu onome što sačinjava naše patnje
uzmimo na primjer ljubav, pogrešno odaberemo, vrlo česta pojava, i to najčešće iz sebičnosti, zabljesne nas fasada svidi nam se i mi vrlo površno odabiremo da bi zadovoljili vlastito samoljublje jer dotični primjerak nam baš dobro pristaje, zanemarujemo sve ostalo jer ego nam je toliki da ne stane u nas pršti svud oko nas, i onda jer nismo o tome vodili računa, shvatimo da je naš odabir blago rečeno kreten, ili ograničena sponzoruša, primitivni glupan ili frigidna kučka, i dalje to sve skupa zanemarujemo, jer smo toliko narcisoidni da priznavanje pogreške ne dolazi u obzir, onda pokušamo nju ili njega mijenjati, ali oni su sasvim zadovoljni sobom, pa nas napucaju, i što onda
e tek sada počinje bit zanimljivo mi svoju površnost kod izbora i latentnu narcisoidnost, kako i dalje ne bi morali priznati pogrešku objedinjujemo u uzvišenu patnju koja onda traje li ga traje, ne nije to bio pogrešan izbor bila je to bezvremena ljubav i bla bla bla
dajte drugovi blogeri ajde da kolektivno priznamo da smo pogrešno birali, da nam je bila važnija ambalaža od sadržaja, da smo kupovali bombonjere a dobili govno, i da smo si sami krivi jer su ti kreteni i bezosjećajne kučke bili i jesu naš izbor

blože baš smo površni

19

sub

07/14

Praktična plastika - zaštita telefona na biciklu

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Biciklisti, oprez, nema više nekažnjenog slanja SMS-a ni pričanja na mobitel u vrijeme vožnje! Oni koji tu novu zakonsku odredbu zanemare, mogli bi u državni proračun uplatiti 500 kuna, kolika je kazna za taj prekršaj. Stoga evo praktičnog savjeta kako u vožnji vidjeti da vas netko zove (naravno, stati sa strane pa se javiti), a istovremeno i zaštititi svoj telefon.

18

pet

07/14

Šareni kolutovi koji čuvaju hranu tjednima

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


Je li ovo kraj aluminijske folije?



Dvoje dizajnera osmislili su silikonske kolutove koji bi trebali zamijeniti upotrebu aluminijske folije za očuvanje polu upotrebljenih namirnica. Osim što ne zagađuju okoliš i mogu se jednostavno koristiti više puta, čuvaju namirnice tjednima!

img src="http://imageshack.com/a/img536/7031/03969b.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Adrienne McNicholas i Michelle Ivankovic osimislile su silikonske kolutove koje osim za čuvanje svježeg voća i povrća mogu nadomjestiti netragom nestale poklopce za teglice i čepove boca. Ovo je još jedna inicjativa protiv bacanja viškova hrane i podizanja ekološke svijesti. Smatra se da bi ovi šareni kolutovi po cijeni oko 15$ trebali zamijeniti stotine kilograma potrošene aluminijske folije. U videu pogledajte o čemu se točno radi:




Dodatno pojašnjenje:

Silikonska guma je elastomer (materijal sličan gumi) koji se sastoji od polimera silikona s ugljikom, vodikom i kisikom. Silikonska guma ima vrlo široku upotrebu u industriji i tamo se pojavljuje u različitim primjenama i oblicima. Uobičajeno je da je silikonska guma jedno ili dvo komponentni polimer, a može sadržavati i aditive koji poboljšavaju svojstva i smanjuju trošak proizvodnje. Silikonska guma je nereaktivan materijal, stabilan i otporan na ekstremne vanjske utjecaje, a u temperaturnom području od -55 0C do +300 0C zadržava svoja upotrebna svojstva. Upravo zbog tih svojih primjenskih svojstava, silikonska guma se vrlo lako proizvodi i oblikuje za različite primjene. Primjenjuje se za vrlo široku lepezu proizvoda koje nalazimo u domaćinstvima za pripremanje i čuvanje hrane, vrlo široku primjenu ima u automobilskoj industriji, primjenjuje se u industriji odjeće i obuće (dijelovi donjeg rublja, sportska odjeća i obuća). Vrlo široku primjenu ima u medicini, bilo kao dijelovi opreme ili kao implatati. Koristi se u elektroničkoj industriji, a možda najšira primjena određenog oblika silikonske gume je kod kućnih radova za razna brtvljenja i osiguranja vodonepropusnosti.



Izvori:
Jutarnji list / Dobra hrana: Je li ovo kraj aluminijske folije?
Wikipedia: Silicone rubber
You Tube: Food Huggers Video


17

čet

07/14

15

uto

07/14

Plaši li vas Facebook?

bookeraj.blog.hr

Nedavno, potaknuta priznanjem Facebooka da su provodili sociološke eksperimente nad svojim mnogobrojnim korisnicima bez njihova pristanka, priznajem da sam počela pojačano razmišljati o opasnostima Facebooka u mojoj budućnosti. Pa iako ovaj post nije strikno vezan uz knjige i čitanje, vezan je uz način na koji koristimo Facebook i internet općenito, pa se može primijeniti i na naše ponašanje u blogosferi.

Facebook je provodio stotine eksperimenata nad korisnicima

Ono što znam jest da Facebook, koji svoje korisnike zapravo tretira kao svoje proizvode (dok su njegovi klijenti odnosno kupci ustvari multinacionalne kompanije koje oglašavaju svoje proizvode i usluge putem Facebooka), prikuplja osobne podatke o mom korištenju Facebooka, o stvarima koje me zanimaju i o linkovima na koje klikam. I ne samo to, aktivnom manipulacijom news feedom na mojoj naslovnici, Facebook ograničava moje kontakte s ljudima, predmnijevajući da će me upravo te stvari zanimati, dok blokira sadržaje za koje smatra da me neće zanimati, što se u jednu ruku čini individualiziranim pristupom marketingu, odnosno, radi se o strelovitom napretku u marketingu, u smislu da se izvjesni reklamni sadržaj može uputiti točno na adresu osobe koja predstavlja ciljanu publiku koja će najvjerojatnije kupiti reklamirani proizvod. S druge strane, kao laiku mi se to čini jezivo, jer Facebook na taj način manipulira mojom virtualnom stvarnošću.

Priznajem i to da mi profesionalna deformacija zvoni na uzbunu, jer znam da se korisnik ne može pozivati na privatnost osobnih podataka koje je dobrovoljno dao, pa čak i ako nije bio svjestan da ih je dao (na sličan način, ne možete novinama zabraniti objavu vaše fotografije koja je slikana u javnom prostoru gdje ste se zatekli). Međutim, koja je konstelacija tih osobnih podataka (odnosno, što Facebook točno prikuplja od mojih osobnih podataka), teško mi je i zamisliti.

Nešto o tome rekla je Jennifer Goldbeck u TED Talku: „Curly Fries Conundrum“. Primjerice, ona navodi anegdotu gdje su 15-godišnjakinji iz Targeta (trgovački lanac) počeli stizati kuponi za dječju hranu, pelene i dječju odjeću dva tjedna prije nego što je objavila sretnu vijest svojim roditeljima. Do tog podatka Target nije došao prikupljajući samo podatke o njezinim kupovinama stvari za djecu ili primjerice testa za trudnoću (što bi bilo očito), već i zbog činjenice da je u nekoliko tjedana kupila više vitamina nego što je uobičajeno trošila.

Isto tako, govornica je navela i primjer jednog istraživanja na temelju pet lajkova koje su ljudi dodjeljivali različitim stvarima, te su istraživači na temelju tih pet lajkova pokušavali zaključiti kakve su osobe iza tih lajkova. Ono što su zaključili jest da ljudi koji su lajkali stranicu s Curly Fries (valoviti pomfrit) natprosječno inteligentni (to su zaključili po asocijaciji, odnosno činjenici da se ljudi vole družiti s ljudima sličnima njima). Istraživači, dakle, mogu skupljati ovakve, naizgled benigne podatke o meni i prodati ih ne samo oglašivačima, već i mojim poslodavcima – ako se iz lajka dodijeljenog valovitim krumpirićima može zaključiti jesam li inteligentna ili ne, tko zna iz čega se može zaključiti jesam li timski igrač, imam li možda društvenih ili psihičkih problema, jesam li alkoholičar ili čak kako funkcioniram u poslovnom okruženju.



Osim toga, pogledala sam i TED Talk s govornikom Alessandrom Acquistijem: „Why Privacy Matters“ u kojem i govornik također upozorava na količinu podataka koje svojevoljno i nesvjesno dajemo oglašivačima putem društvenih mreža, pa iako smatramo da nemamo što kriti ili ne stavljamo privatni sadržaj na društvene mreže, opasnost od manipulacije osobnim podatcima i dalje postoji, iako te opasnosti nismo svjesni.



Stoga ne čudi da su neki ljudi, uplašeni količinom podataka i načinom na koji se ti podatci interpretiraju, napustili druženje putem Facebooka i prepustili se komunikaciji nekim drugim društvenim mrežama.

Why I Quit Facebook and we are sharing much more than you think


Ovim postom vas ne želim odvratiti od Facebooka, ali imam i nekoliko vlastitih upozorenja:

1. nemojte na Facebook stavljati fotografije osoba koje su vam izričito rekle da to ne žele (dakle, osobe čiji pristanak na objavu fotografije nemate), što uključuje i fotografije djece, kao jedne od najranjivijih društvenih skupina. Kako saznajem iz jednog od TED Talkova, sve i da niste odali svoju lokaciju, tehnologija kompjutorskog prepoznavanja lica je svakim danom sve bolja i naprednija i uskoro neće biti nikakav problem na temelju izgleda pronaći ime i prezime i adresu.
2. sad preko ljeta, kad odlazite na godišnji odmor, nemojte ostavljati statuse na Facebooku tipa: „Nema nikoga kod kuće kroz tri tjedna!“ Čak i ljudi koji su vam prijatelji vam možda nisu tako dobri prijatelji.

Dakle, slobodno koristite blagodati modernih tehnologija, ali - pamet u glavu i stupajte oprezno!

13

ned

07/14

12

sub

07/14

Praktična plastika - budite brži i precizniji kod pripreme kolača

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Dva posta mojih dragih i rado čitanih kolegica Valcer i Yulunga ponukale su me da iz arhiva izvučem ovaj video prilog - kako praktično iskoristiti islužene plastične predmete, ovaj puta plastenku. Vjerujem da će savjet biti od pomoći i nekim kolegama blogerima, ali i ostalim čitateljima bloga.




11

pet

07/14

Stidimo li se imena i dijela Nikole Tesle?

kenguur.blog.hr

Stidimo li se imena i dijela Nikole Tesle? Jucer je bio rodjendan velikog naucnika i covjeka koji se rodio u nasoj zemlji. Sram me je kao gradjanina, zato sto se jucer osim Index.hr nitko od nasih novinara nije sjetio da ga spomene. Sram me je da se nitko od nasih politicara pa cak ni onih "velikih" socijalista, demokrata i moralista nije sjetio da ga spomene. Kakvi smo mi to ljudi postali i kakva zajednica da vise ne cijenimo ni one koji su to zasluzili? Ne cudi mene to vise uopce, zato sto se kod nas ne cijene ljudi nego govna. Mislim da je bio red barem jucer da se spomene ime velikog Nikole Tesle.

Nikola Tesla rodio se u Smiljanu kod Gospica u Hrvatskoj 10. srpnja 1856 godine kao četvrto dijete svećenika Milutina i njegove supruge Georgine (Đuke) rođene Mandić. Obitelj Tesla imala je petoro djece: Milku (udatu Glumičić), Angelinu (udatu Trbojević), Danila, Nikolu i Mariju-Maricu (udanu Kosanović). Nikola Tesla je umro 7. siječnja 1943. godine u hotelu New Yorker u sobi 3327. Urna Nikole Tesle se nalazi u muzeju "Nikola Tesla" u Beogradu.

Tesla je dobio 15 počasnih doktorata diljem svijeta, govorio je osam jezika. U njegovu čast jedinica za magnetsku indukciju nazvana je Tesla. Sagradivši centralu na Nijagarinim slapovima, ostvario mu se san još iz djetinjstva.

Veliko ime i veliki covjek sa jos vecim zaslugama za covjecanstvo, a skoro zaboravljen u svojoj zemlji.



09

sri

07/14

Najveći...

iiitennessee.blog.hr

S obzirom da se Brazil žestoko osramotio na svjetskom prvenstvu, donosim vam i novu temu za ovaj blog, "Najveći" Po tome i mislim da je Brazil doživio najviši poraz u povijesti postojanja njegovog nogometnog savjeta.

Tu ću govoriti o svemu što je bilo najveće u postojanju toga predmeta, stvari ili što već. Vidjet ćete u postu, nisam baš najbolje objasnio samu temu, ali razumjeti ćete.


Najveći poraz/pobjeda- Australija: Američka Samoa, 31:0



11. travnja 2001. za kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo 2002. godine, igrali su Australija i Američka Samoa. Australija je, očekivano, pobijedila, no nitko se nije nadao da će biti baš 31 gol u mreži Američke Samoe. Archie Thompson, australski reprezentativac je dao 13 golova u toj utakmici, te je tu srušio rekord najviše postignutih pogodaka u jednoj utakmici. Prije ove utakmice, rekord je držao Kuvajt, koji je 2000. pobijedio Butan 20:0.



Najveći koncert na svijetu/koncert s najviše posjetitelja- Rod Stewart, plaža Copacabana, 3,5 miljuna posjetitelja



Često ljudi misle da je koncert Rolling Stonesa bio koncert s najviše posjetitelja. No, nije. Štoviše, čak 6 drugih koncerata ih drži između njih. Na Novu Godinu 1994. Rod Stewart je održao koncert, koji već 20 godina drži rekord. Neki pak kažu da je na tom koncertu bilo 4,2 miljuna posjetitelja.


Najveći brod na svijetu- Seawise Giant



Tanker koji je u službi bio punih 30 godina, je proglašen najvećim brodom na svijetu. No, taj rekord će srušiti Prelude, brod koji će biti u uporabi od 2017. godine. Tako dugo dok taj brod ne počinje biti u službi, ne priznajem ga najvećim. Seawise Giant je dugačak 458 metara, bez tereta težak oko 81,000 tona, s teretom i do 640,000 tona. Postiže brzinu od 30 kilometara na sat. Kao maksimalna.


Najveći televizor na svijetu- Titan



Televizor, širok 9 metara, je napravljen od engleske tvrtke Titan, a moguće ga je kupiti za 10 miljuna kuna. Uzmite u obzir da je on u najmodernijoj, 4k rezoluciji, a ugradnju ne plaćaju, a vidite na slici, kako bi on trebao izgledati.


Najveća slika na svijetu- "Predivna duša Kine"



Djelo umjetnika po imenu Sun Lei, djelo se prostire na 22,000 četvornih metara. Slikao je djelo od 1987. do 1995. i tako je srušio još jedan rekord- djelo koje se najduže izrađivalo.


Najveći vinil na svijetu- "Hotel California"



Stadion košarkaške momčadi "Los Angeles Lakers" na krovu ima ploču "Eaglesa". Može izrdržati vjetrove u brzini od 130 kilometara na sat. A kako bi se vidjelo iz zraka, za to su koristili 15,000 LED svjetala.


Najveći glazbeni instrument na svijetu- orgulje u Atlantic Cityu, SAD-u



Najveće orgulje na svijetu, prostiru se na 13,000 četvornih metara. Napravljene između 1929. i 1932. one su već 82 godine najveći instrument na svijetu.

08

uto

07/14

Volim

amalgamia.blog.hr

ovo mjesto

kada bih mogla birati mjesto svoga stanovanja,
među svim mjestima,
ja bih stanovala ovdje.

05

sub

07/14

To će biti taj dan!

lobotomizator.blog.hr


Svatko je dobar za nešto.
Mi Hrvati smo se dugo tražili u čemu smo dobri.
Mislili smo da smo dobri u ovom ili onom, ali tek smo se neki dan pronašli.
Mislili smo da smo dobri u nogometu, prvenstveno zbog 4 i pol milijuna selektora, no, već drugi put taj Meksiko...
Vjerovali smo da smo poljoprivredna zemlja, jer imamo kapi vode i vlati trave više nego Izrael i Maroko zrnaca pijeska, no ipak od njih uvozimo papriku, jabuke i krumpire...
Tepamo si da smo turistički raj, najljepša zemlja na svijetu i šire jer imamo sunčanih dana više nego Austrija sunčanih minuta, no ipak austrijski turizam zaradi u tri mjeseca koliko naš cijele godine...
Vjerovali smo da ćemo napraviti mrežu autocesta koje će nas odvesti u blagostanje, pa smo se za te ceste zadužili do koljena sedmog u budućnost, no sada ih moramo nekome pokloniti, jer ih nemamo čime niti ograditi...
I onda nam je sinulo!
Ne znamo što ćemo i kako raditi sutra u ovoj našoj maloj državici. Pa smo odlučili proširiti horizonte. I vinuti se u svemirska prostranstva.
Drhtite svi vi Predatori i Alieni! Budi spreman pokriti se ušima, mudri učitelju Yoda, kada čuješ poruke naših vrhovnih mudraca!.Sva će zvjezdana vrata Hrvati uzeti u koncesije, sve će svemirske crvotočine ofarbati skuplje nego domaće tunele! Kleknite Klingonci pred najvećim ratnicima u poznatom svemiru! Matica će strašiti svoje nestašne male Aliene pričama o strašnim hrvatskim svemirskim vojnicima!
Ne znamo zakonom zaštiti ljude na zemlji od pljačke i izrabljivanja, ne znamo napraviti nasip da zadrži rijeku u koritu, ali ćemo zato praviti svemirske brodove i hrabro kročiti gdje još nitko nije kročio. U svemirska prostranstva, ne u Todorićeve poslovne knjige .
Samo da u prvom kontaktu ne naletimo na Ferengije. Kakvim smo se trgovcima do sada pokazali, prodat ćemo im i ovo što nam je od države ostalo za šaku šarenog svemirskog kamenja.

Ups, a što sad?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


Ogromna količina plastičnog otpada polako nestaje s površine oceana, pokazalo je najnovije znanstveno istraživanje, kojeg je proveo međunarodni tim znanstvenika iz Španjolske, Saudijske Arabije, Čilea, Australije i SAD-a. Međutim, što se događa s otpadom za znanstvenike je i dalje nepoznanica. Nakon opširnog istraživanja koje je sprovedeno o utjecaju otpada na vodena prostranstva, znanstvenici su zaključili da ogromne količine plastike zapravo nestaju s površine mora i oceana. Pretpostavljaju da se otpad rastavlja u djeliće, a vrlo je moguće i da tone duboko u ocean, ili ga možda pojedu ribe, piše a href=http://news.sciencemag.org/environment/2014/06/ninety-nine-percent-oceans-plastic-missing target=_blankSciencemag.org/a. Zastrašujući je podatak da je, prema izvještaju iz 1970. godine, čak 45000 tona plastike dospijevalo u ocean svake godine (tako je utvrđeno istraživanjem kojeg je provela Australska nacionalna akademija znanosti), a od tada do danas proizvodnja plastike se upeterostručila.

blockquotestrongNapomena autora bloga:/strong
Da ne bude zabune, tih em"čak 45 000 tona plastike"/em, činilo je tadašnjih 0,1 % proizvodnje plastike. Ipak, da bude jasno, stav autora bloga je da je i jedna plastična čaša u moru previše./blockquote

em„Moguće je da manje ribe jedu te djeliće plastike ili ih razlažu na još sitnije dijelove. Veće ribe jedu te manje, a na kraju ribe dolaze i na trpezu ljudi, zato je veoma bitno istražiti kako toksini iz plastike utječu na zdravlje životinja. Dubine oceana su za nas još uvijek velika nepoznanica. Nažalost, plastika koja završava u oceanima mogla bi uvelike naštetiti prirodnom i za nas još uvijek nepoznatom eko sustavu“/em, rekao je koautor studije strongAndres Cozar/strong, ekolog sa Sveučilišta Cadiz u Španjolskoj. Inače, današnje doba znanstvenici nazivaju i vremenom plastike. Naime, današnje društvo proizvodi sve više tog materijala koji završava na odlagalištima, a planinske vode i rijeke ga nose do oceana. Tako je nastao i poznati otok plastičnog otpada u Tihom oceanu tzv. a href=http://en.wikipedia.org/wiki/Great_Pacific_garbage_patch target=_blankPacific Garbage Pach/a koji je dostiglo veličinu Teksasa.

blockquotestrongNapomena autora bloga:/strong
Ova tvrdnja da je veličina plastične nakupine koja pluta u Tihom oceanu, nastala utjecajem morskih struja koje razni plastični otpad kojeg u more donose rijeke sa strane zapadne obale SAD-a ili biva bačen s brodova, nosi i skuplja na mjestu rotacije i miješanja struja, veća od Teksasa, ili čak dvostruko veća, opovrgnuta je istraživanjem koje je provelo Sveučilište Oregon iz SAD-a, a o čemu je pisano na ovom blogu u više postova, a izvještaj se može naći na sljedećem a href=http://oregonstate.edu/leadership/sites/default/files/provost-documents/annual-report/2010-11/coas-2010-11-report.pdf target=_blankLINKU/a./blockquote

strongCozar/strong i njegove kolege ovim su istraživanjem pokušali utvrditi utjecaj otpada i njegov obujam u oceanima. Brodom em„Malaspina“/em obišli su svijet i skupljali uzorke vode te mjerili koncentraciju plastike. Također su analizirali podatke iz nekoliko drugih istraživanja. A, njihovo otkriće prvo je za njih same bilo šokantno. Naime, utvrdili su da bez obzira na drastično povećanje proizvoda od plastike danas u oceanima ima oko 40 000 tona plastike, a statistički trebalo bi biti nekoliko milijuna tona. Ili, još točnije, strong99 % plastičnog otpada je nestalo/strong.

img src="http://imageshack.com/a/img834/4364/0x5ch.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="2"/>
Karta s prikazom putovanja istraživačkog broda "Malaspina". Tijekom putovanja uzeto je s 442 mjesta 1127 uzoraka, a utvrđena gustoća plastičnog otpada u g/km2 opisana je u legendi unutar slike. Najveća gustoća je označena crvenim točkama i kreće 1000 do 2500 g/km2. Iz karte je vidljivo da najveći broj uzoraka (plave točke) nije imao pronađenog plastičnog otpada odnosno u kategoriji je od 0 do 50 g/km2

Napomena autora bloga:
Što bi bilo kad bi bilo? Obzirom da je svjetska površina oceana i mora 361 milijun km2 i da je kojim slučajem utvrđeno da je na svim uzorcima pronađen maksimalna količina otpadne plastike - od 2,5 kg/km2 ispalo bi da danas svjetskim morskim površinama pluta 902 500 t plastičnog otpada. Čak i da jeste tako, daleko je to od količina kojima nas katastrofičari, kvazi zeleni i eko manipulatori cijelo vrijeme plaše, a oni se korste izmišljenim brojkama u milijardama tona.

Osim toga, otkrili su da malih dijelova plastike, poput onih veličine od pet milimetara, uopće nema u oceanima. Kako tvrde, moguće je da su ti djelići razloženi u još sitnije i nemoguće ih je naći, a njihov utjecaj na ocean je nepoznat. Druga mogućnost je da ti djelići tonu u dubine oceana.

Napomena autora bloga:
A što sad? Sad kad je javnost toliko pripremljena na radikalne akcije, kada javnost očekuje poduzimanje stvarnih i učinkovitih mjera, kada se iznalaze rješenja za iskorištavanje svog tog plastičnog otpada, najednom ga nema. Ostaje otvoreno pitanje je li ga uopće i bilo u tolikoj količini s kojima su nas svi ti katastrofičari, kvazi zeleni i eko manipulatori cijelo vrijeme plašili.



Izvori:
Andres Cozar et all: Plastic debris in the open ocean
Oregon State University: Academic Report for 2010-2011.
Science: Ninety-nine percent of the ocean's plastic is missing


03

čet

07/14

Statistika

Zadnja 24h

27 kreiranih blogova

462 postova

776 komentara

368 logiranih korisnika

Trenutno

14 blogera piše komentar

51 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se