novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

28

uto

07/15

Hrvatsko "moderno" bankarstvo: kako PBZ glumi 21. stoljeće

astrosailor22.blog.hr

Primjer poslovnog duha u Hrvata: moja jučerašnja prepiska s tipičnim hrvatskim "pušim, kavu pijem, j... mi se za klijenta" pristupom PBZ.

Nisam od onih koji se vole svađati s neuslužnim djelatnicima, obično se okrenem i odem, ali ovdje sam se naljutio, jer im ovu uslugu plaćam.
Ne mnogo, ali ju plaćam, a u drugim zemljama ju banke obavljaju besplatno, jer je i njima u interesu imati što manje posla s klijentima na šalterima.

Ne i u PBZ, očito. S obzirom na (pre)mnoge sugrađane koji su otišli u inozemstvo raditi, a i one koji idu, recimo, putovati, a znamo da po Murphijevu zakonu
tehnika zakaže baš kad vam treba, ovakva praksa PBZ je vrlo opasna po vaše zdravlje i preporučam ih napustiti i preseliti do malo uslužnije banke. Još ćete i
bolje proći, jer nećete platiti (ne)uslugu.

Moj email njima, na pbz365@pbz.hr :

Poštovani,
pošto mi je stari smartphone prestao raditi, nabavio sam novi, i instalirao PBZ-mToken i mPBZ aplikacije.
Za obje su potrebni identifikacijski kodovi i aktivacijski kodovi da bih ih mogao instalirati na novom telefonu.

Na koji način mogu doći do tih brojeva? U uputama je napisano da odem do bilo koje poslovnice Banke- radim u Francuskoj pa je to malo teže napraviti.
Koliko sam shvatio, te brojeve šaljete sms-om? Na vašem sistemu je pod mojim kontom registriran moj broj +33... koji i dalje koristim, dakle, molim vas da mi pošaljete sms na taj broj.
Probao sam nazvati vaš besplatni broj, ali mi veli 'zauzeto'...

Zahvaljujem,
M.Č.

Promptni odgovor, u roku od jednog sata:

Poštovani gospodine Č.,
zahvaljujemo na Vašoj e-mail poruci.

Kod ponovne aktivacije usluga, potrebno je obaviti redistribuciju usluga, a kako biste dobili novi aktivacijski i identifikacijski kod.
Redistribuciju je moguće napraviti u poslovnici Banke ili uslugom Internetskog bankarstva PBZ365@NET .

S obzirom na to kako navodite da se nalazite u inozemstvu, slobodni smo Vas uputiti da je moguće dati i punomoć osobi koja se nalazi u Hrvatskoj te koja će umjesto Vas obaviti sve poslove koje navedete u punomoći.

U punomoći mora biti točno i precizno naveden opunomoćenik i koje sve radnje može obavljati. Također, punomoć mora sadržavati osobne podatke osobe kojoj se daje punomoć, te u koju svrhu.
Punomoć i dokumenti temeljem kojih će opunomoćenik obaviti bankovne poslove umjesto Vas moraju biti ovjereni u konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske.

Ako niste u mogućnosti dokumente ovjeriti kod predstavništva Republike Hrvatske, obvezan je Apostil, ovjera dokumenata izdanih od strane javnog bilježnika koji izdaje nadležni sud u inozemstvu uz obavezan prijevod na hrvatski jezik od ovlaštenog sudskog prevoditelja za hrvatski jezik.

Za dodatne upite možete nam se obratiti i telefonom na info broj Direkcije za kontakte s klijentima 0800 365 365 (za pozive iz inozemstva + 385 1 4891 310) svaki dan od 7:30 do 21:00 sat.

S poštovanjem,

H.Č.
suradnica
Direkcija za kontakte s klijentima
Sektor za upravljanje distribucijskim kanalima


Moj odgovor, prenosim ga u cjelini, pa procijenite sami da li sam prejako odreagirao:


Poštovana,

ovo mi djeluje malo nevjerojatno, u kojem smo ono stoljeću?
Uslugu internetskog bankarstva bi mogao koristiti da sam zadržao onaj stari fizički token, ali mislim da sam vam ga vratio, zadovoljan da ga više ne moram nanašati naokolo, jer ste se, eto, modernizirali!

Dakle, to znači da ako odem iz HR i telefon na kojem imam vaš slavni famozni 21-stoljetni pbzmtoken mi se resetira, praktički ostajem bez mogućnosti korištenja vaše usluge? I svog novca?
Djeluje prilično lopatološki, slažete se? Posebno za zemlju u kojoj je par desetaka tisuća ljudi nedavno otišlo raditi preko granice.

Radio sam godinama na Tajvanu i tamo nema HR predstavništva (za eventualno potvrđivanje punomoći), najbliže nadležno je u Hong Kongu ili Pekingu, sreća pa mi tamo ovo nije trebalo, još niste bili toliko "modernizirani". Mislim da ću o ovoj vašoj "modernizaciji" obavijestiti novinare u Jutarnjem Listu, ako im je do sada to možda promaklo...pa da malo pogledaju i ostale vaše "moderne" aplikacije, djeluje mi da bi naišli na poprilično toga zanimljivog.

Razumijem sigurnosne razloge, ali da vas poučim, besplatno: takve stvari se rješavaju drugačije-emailom s upitom/odgovorom i onda direktnim pozivom na telefon klijenta i provjeravanjem podataka, i onda izvršavanjem naloga. Bar je to bilo moje iskustvo s bankama tipa HSBC, možda malo probajte naučiti od njih, pogledajte kako to oni rade.

Mislim, pa nije da je riječ o besplatnoj usluzi, plaćam vam to redovno, i kad mi prvi puta treba da nešto napravite, onda mi šaljete bezvezni birokratski odgovor iz 19. stoljeća? Čak i kinezi su me tretirali pametnije.

Ljut sam jer ne mogu vjerovati da ne možete bolje!

Dakle, krenimo ponovno: to je isti tlf. broj preko kojeg sam registrirao te aplikacije prvi puta. Halo! Koja je razlika između vaše "redistribucije" i izdavanja mi novih brojeva? Da i nije isti broj, imate moj email, i možete preko njega tražiti duplu potvrdu mog identiteta, uz telefonski poziv da provjerite da li znam neke osnovne stvari o sebi, da ne bi to bio netko drugi. Dalje je sve SMS. Jasno, za nekog kome je stalo da obavi svoj posao, a ne samo da ode na još jednu kavu i cigaretu.

Dakle, možete li bolje? Probajte. Ako ne možete, onda mi objasnite zašto bi vam morao dalje plaćati onih 1eur; da je i godišnje, previše je, za ovakvu (ne)uslugu?

(Ne) zahvaljujem,

M. Č.

ps. oprostite na tonu, ne želim se svađati, znam da imate svoja pravila, ali glupa su, možda probajte biti malo inventivniji? Siguran sam da postoji način. Mogu otići u banku u P. kad tamo stignem i potpisati papire ako baš treba, i tako bi me tamo trebala čekati nova kartica (koja me pred neku godinu nije čekala iako je trebala, gle slučaja), ali mislim, stvarno morate malo poraditi na ovom što i kako radite ako želite zadržati klijente.

27

pon

07/15

Dosljednost hrvatske politike

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

U današnjem 9. "Viktorovom poučku" dr.sc. Simončič osvrće se na nedosljednosti (ali i neznanje) u politici zaštite okoliša, a ja ću ponukan s nekoliko vijest osvrnuti se na nedosljednosti u hrvatskoj gospodarskoj politici.

Naime, neki dan je Društvo potrošača pisalo Vladi, odnosno ministru Vrdoljaku koji je nadležan za zaštitu potrošača, kako je nedopustiva zadnja izmjena Zakona o zaštiti potrošača (NN 31.3.2014.) u kojoj je ukinuta odredbe iz prethodne verzije Zakona po kojoj se plastične vrećice, ukoliko imaju logo proizvođača ili trgovca, ne smiju naplaćivati.


U tadašnjem komentaru na primjedbe tih odredbi dobili smo odgovor da se i na taj način želi utjecati na besplatno dijeljenje plastičnih vrećica i time smanjiti njihovu potrošnju koja je, kako su tada rekli, opasna po okoliš.

No, gotovo istovremeno (11.2013.), strongemMinistarstvo gospodarstva/em/strong, odnosno sam ministar strongVrdoljak/strong piše kolegi strongZmajloviću/strong vezano uz hrvatski stav o EU Direktivi o ograničenju potrošnje tankih plastičnih vrećica sljedeće:

em"… usvajanje prijedloga za izmjenu Direktive negativno bi se odrazilo na gospodarstvo RH budući da bi došlo da zatvaranja tvrtki proizvođača vrećica te do zatvaranja radnih mjesta. Za Hrvatsku koja se nalazi u gospodarskoj krizi iznimno je važno svako radno mjesto, ovakva odluka ugrozila bi prema nekim procjenama oko 1600 radnih mjesta i 64 tvrtke, neke od njih otplaćuju kredite uložene u modernizaciju proizvodnje. Ova činjenica predstavlja dodatni argument protiv prijedloga za izmjenu Direktive. …

… Na kraju ističem da bacanje otpada u okoliš nije problem lošeg proizvoda ili materijala nego nedostatka kvalitetnog sustava zbrinjavanja koje će onemogućiti nesavjesno ponašanje pojedinaca (primjer povratne naknade u slučaju PET boca)."/em

img src="http://imageshack.com/a/img540/7281/IVQiJB.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/>Pa se pitam, gdje je tu dosljednost?

U jednom trenutku donosi se Zakon rekli bi "protiv" plastičnih vrećica, a istovremeno se pišu pisma i usuglašavaju stavovi "u korist" plastičnih vrećica.

Dobro je predsjednik Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti akademik Zvonimir Kusić istaknuo problem hrvatske politike - kontinuitet, odnosno dosljednost, a dodajem: ne samo unutar iste vlasti, nego i "unutar glave" istog ministra.

A u cijeloj toj priči ruke trljaju naši trgovci koji sada na plastičnim vrećicama ostvaruju super - hiper profite. A Jednu vrećicu koju nabavljaju od proizvođača za 7 do 12 lipa, naplaćuju najmanje 30 pa do 50 lipa, a onu malo deblju vrećicu nabavljaju od proizvođača po cijeni od 20 do 30 lipa, a prodaju po najmanje 2 kune. Od svega toga, niti jedna lipa tih super profita NE završava npr. u Fondu za zaštitu okoliša.

Pa se ponovno pitam - je li u pitanju navodna zaštita okoliša ili je u pitanju zaštita (velikih) trgovaca?

Eto, koliko smo dosljedni - izgleda da smo dosljedni jedino u zaštiti velikih i bogatih.




Izvori:
24 sata, 24. srpnja 2015.
Novi list, 26. srpnja 2015.



25

sub

07/15

Ministar dijeli ekološki lošije torbe

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Komentar dana: prof.dr.sc. Igor Čatić

Započela je predizborna kampanja, pa Ministar zaštite okoliša dijeli ekološki lošije platnene torbe (nisu vrećice). Zbog uporabe pesticida u siromašnim zemljama gdje se uzgaja pamuk godišnje umire i 20 tisuća ljudi (podatci WHO-a).

24

pet

07/15

Što je bilo pet megabajta godine 1956.

zoranostric.blog.hr

Prenos IBM-ovog hard diska od pet megabajta. Godinu dana prije mog rođenja.

1956- IBM

Ja se recimo sjećam:

* kad smo išli u zgradu Mjesne zajednice gledati televiziju
* koja je faca bio susjed koji je imao fiću
* kad je broj programa RTV Zagreb povećan za 100%
* kad sam vidio prvi elektronski kalkulator (već sam bio u gimnaziji)
* logaritamskih tablica i logaritmara
* programabilnog kalkulatora Texas Instruments s programima koji su mogli imati do 45 redaka (na kojem sam kalkulirao rješavanje zadataka iz matematičke statistike i diferencijalnih jednadžbi)
* kad sam Sinclair ZX80 nadogradio na čitavih 16 kb (i brisao stare audio kazete, koje su služile kao vanjska memorija preko običnog kazetofona, a monitor je bio stari CB televizor)
* bušača kartica na SRC-u (tada sam već bio na fakultetu)
* Tri-osam-šestica. Dosegnuto je savršenstvo, nikad nam ništa bolje neće biti potrebno! (Osim za grafiku - za to je Apple)
* računalnog sustava u zgradi "Vjesnika", s apsurdno nepraktičnim tekst procesorom, i koji je svako malo padao
* MS DOS, oruđe pravog muškarca! Ti prozori su za curice!
* Računala Apple Macintosh u obliku robusnog kvadra, s CB ekranom od 9 inča. Zvijer!
...

Naši (bivši) plastičari - DIOKI

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

emIzvor: Jutarnji list, 23. srpnja 2015./em

Eto, ode emzlatna koka/em na bubanj!

Postrojenje Polietilen II je pušteno u rad 1980. godine na Žitnjaku, u sastavu tadašnjeg OKI-ja, s projektnim kapacitetom od 50.000 t godišnje empolietilena niske gustoće (PE-LD)/em - komercijalnog naziva strongemOkiten/em/strong. Postrojenje je, s tada najmodernijom svjetskom tehnologijom, uspješno radilo cijeli niz godina, ali zbog nekih tehnoloških nedorečenosti nije uspijevalo ostvarivati puni kapacitet - održavali su se na oko 40.000 t/g. 2003. godine napravljena je željno očekivana i dobro planirana rekonstrukcija kojom su riješena sva dotadašnja uska grla što je, uz godinu dana raniju zamjenu kontrolnog sustava, rezultiralo odličnim radom i ostvarenjem proizvodnje od 55.000 t/g.

Kada kažem em"zlatna koka"/em onda valja naglasiti da je postrojenje proizvodilo vrhunski polietilen od domaće sirovine. Od INE se kupovao emetan/em iz Ivanić Grada, a onda se na Žitnjaku od tog emetana/em proizvodio vlastiti emetilen/em koji je bio sirovina za empolietilen/em. Odlična sirovinsko - tehnološka - proizvodna linija koja je davala odlične ekonomske rezultate. Tržište je prvih desetak godina bilo pretežito na području ondašnje Jugoslavije, a devedesetih, upravo zbog kvalitetnog proizvoda, vrlo brzo se prebacuje na zapadno-europsko tržište i nastavlja s uspješnim poslovanjem.

No, problemi počinju jer INA nije razvijala plinski biznis, znalo se je da će u dogledno vrijeme biti sve manje i manje sirovine (predviđanja su bila da će to biti za 5 do 10 godina), a obzirom da su se ostvarivali profiti, 2005. je odlučeno da se izvuče što se može, a od tadašnje zarade da se investira u petrokemiju na Krku, kako bi Hrvatska zadržala, ali i dodatno razvila profitabilnu proizvodnju baznih petrokemijskih proizvoda. Tako je i bilo, počelo se s investicijama na Krku u DINI (DINA i OKI bili su u jednoj tvrtci - DIOKI), međutim INA 2009. naprasno i bezrazložno višestruko povisuje cijene emetana/em (upravo baš kada su u tijeku veliki projekti i velike financijske obaveze u DINI), koncepcija iskorištavanja dotadašnjih mogućnosti malo po malo se urušava, te se 2011. godine zaustavlja proizvodnja. Vrhunski stručnjaci doslovce rastjerani, a lešinari stupili na scenu.

p style="text-align:center"img src=" http://imageshack.com/a/img661/1344/7yh4WX.jpg " " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>

Tada kreću sve one mučne slike i događanja, štrajkovi glađu, sva nastojanja visokostručnih, poštenih i vrijednih radnika da se državi, DORH-u, USKOK-u i pitaj Boga kome ukaže na namjernu opstrukciju i protudržavno djelovanje INE - ali očito je negdje odluka davno prije pala, DIOKI (koji je u svom vlasništvu imao DINU) odlazi u stečaj, a rezultat - eto sada, prodaje se, na komade.

Kako je istovremeno i DINA zaustavila proizvodnju polietilena, hrvatsko gospodarstvo ostalo je bez 160.000 t godišnje vrhunskog proizvoda (Okitena 55.000 t i Dinalena 105.000 t) - odnosno bez oko 240.000.000 € prihoda, hrvatski prerađivači bez domaće sirovine i naravno da je krenuo skuplji uvoz.

Žalosno da žalosnije ne može biti.


23

čet

07/15

Kao da su blog čitali, zar ne?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Neki dan sam kritizirao osiguranje naše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kako traljavo i nestručno odrađuje svoj posao, kako svojim nedjelovanjem i neznanjem dovodi predsjednicu u opasnost. Pogledajte post "Tko to čuva predsjednicu?".

Jučer, prilikom posjete premijera Zorana Moilanovića gradilištu nove zračne luke Zagreb na Plesu slika sasvim drugačija.

emFoto: MZLZ/em

img src="http://imageshack.com/a/img540/9054/qHDv7u.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>
Foto: Ana Katunić

Kao što se može vidjeti, svi, ali baš svi - i službena delegacija na čelu s premijerom, i svi gosti, pa i novinari imaju osobnu zaštitnu opremu. Plastične kacige koje su izrađene najčešće od polietilena visoke gustoće (PE-HD) (kako bi zaštitili glavu od pada predmeta s visine) i svjetleće haljetke koji su izrađeni (u pravilu) od tkanog polipropilena (PP) ili od poliamida (PA) odnosno šire poznatijeg najlona ili od poliestera (PEST) odnosno u zadnje vrijeme najčešće od recikliranog poli(etilen-teraftalata) (rPET) (kako bi bili uočljiviji pri kretanju gradilištem među brojnim građevinskim strojevima u pokretu).

Kao da su blog čitali, zar ne?

Jedna napomena uz kacige. Siguran sam da ćete reći, slaba je to zaštita, ako se sruši konstrukcija ili što kome ima pasti na glavu na otvorenom gradilištu. Ali nije tako. Kaciga osim što je učinkovita zaštita ona je i stav, poruka, odnos i radnika, i poslovodstva da se u svakom trenutku vodi računa o sigurnosti na radu i da se vodi računa o osobnoj zaštiti i zdravlju radnika.

No, ne mislim da je ovdje jedno osiguranje (premijerovo) savjesnije i upućenije od drugog osiguranja (predsjedničinog). Ovdje se radi da je glavni investitor strana, francuska kompanija, a radove izvode četiri kompanije: Vijadukt, Kamgrad, Zagreb Montaža i KFK Tehnika koje inače rade po svijetu i dobivaju poslove u oštroj konkurenciji sa zapadnim kompanijama i svi oni jako dobro znaju i primjenjuju zakone, propise i mjere zaštite. Tu nema izuzetaka.

Odavno smo imali prilike od Amerikanaca naučiti, a onda i od Europljana da je sigurnost na radu minimalan trošak, a donosi ogromne uštede. Plastična zaštitna oprema upravo stoga je lako nosiva, lagana, praktična i što je najvažnije - štiti. Plastična zaštitna oprema je jeftina i lako dostupna.

No, nemojmo se zavaravati da zapadne kompanije baš jako brinu o svojim radnicima (iz godine u godinu ipak sve više i više), jer osnovni motiv je profit, uštede zbog nesreća i bolovanja, izbjegavanje prekida rada kod nesreća i ogromne uštede zbog tužbi radnika ukoliko su se ozlijedili, a poslodavac ih nije podučio osnovama sigurnosti i osigurao im učinkovitu zaštitnu opremu primjerenu mjestu rada i kretanja.

Da, nošenje zaštitne opreme, kao što sam rekao, jest zaštita, ali jest i stav i poruka. Stoga i od najviših dužnosnika naše države očekujemo da pošalju tu poruku, da iskažu svoj stav da je zaštita na radu važan segment uspješnog gospodarskog razvoja. A plastika to omogućava.



Izvor:
Dalje.com: Zoran Milanović i Siniša Hajdaš Dončić u obilasku gradilišta MZLZ


22

sri

07/15

21

uto

07/15

19

ned

07/15

Prešati ili ne prešati?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

font size=3Kako je zaključeno nakon provedenog istraživanja u SAD-u, ukoliko se želi unaprijediti učinkovitost recikliranja, ne bi se trebalo prešati limenu niti plastičnu ambalažu. Recikliranje bi moglo biti učinkovitije ukoliko bi potrošači preispitali dugo održavani način postupanja s plastikom i ostalim materijalom koji se može reciklirati./font


Prešanje otpadne ambalaže, uključujući i plastične boce i kutije, je jednostavan način kako čim više otpadne plastike smjestiti u spremnike za recikliranje. Ali, ta jednostavna i vremenom provjerena dobra praksa u stvari može dovesti do problema današnjim tvrtkama koje se bave recikliranjem. Tako je utvrđeno istraživanjem a href=http://www.cartonopportunities.org/sites/default/files/files/MRF%20material%20flow%20study%20JULY%202015.pdf target=_blankMRF Material Flow Study/a report koje je naručilo nekoliko američkih udruženja trgovaca i reciklara.

img src="http://imageshack.com/a/img538/5985/OJZdRb.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>

Uglavnom, radi se o tome da na automatskim linijama za razdvajanje, gdje se fotoćelijama signalizira o kojem materijalu je riječ, ukoliko je ambalaža (limenke i plastenke) sprešana, dolazi do neprepoznavanja i sprešane limenke i plastenke završavaju s papirom ili tetrapakom.

I to mi je dalo razmišljati - gdje je tu sagledavanje "životnog ciklusa"? Ukoliko bi smo poslušali savjet o "neprešanju", radi njihove učinkovitosti, koliko bi nas sada, već od kućnog razdvajanja, više koštao prijevoz višestruko voluminoznijeg otpada?

Mislim da je istraživanje napravljeno ciljano, sagledavajući samo jedan izvor informacija (problemi reciklara), a kako bi riješio jedan, uski tehnički problem. Očito se nije sagledavalo da bi to bilo ekonomski i ekološki nepovoljnije (skuplji prijevoz, više emisija ispušnih plinova, više kamiona na cestama, itd.).

Brzo rješenje vidim, u tome da se uz linije automatskog razdvajanja zaposli više radnika koji će "previde" automatike anulirati, dok se ne dođe do unapređenja i poboljšanja sustava automatskog prepoznavanja i razdvajanja.

Stoga, moj savjet - razdvajajte otpad prema vrsti materijala i prešajte ga! A reciklari neka zaposle kojeg radnika više.



Izvori:
Plastic News: Study: To improve recycling, don't crush containers
RRS: MRF Material Flow Study - Final Report - July 2015
Animated flags


17

pet

07/15

16

čet

07/15

Plastika umjesto asfalta

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


img src="http://imageshack.com/a/img633/5211/KytKI9.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Prednosti su znatne. Sama plastika je značajno ekološki prihvatljivija od asfalta, a cijeli ciklus od iskorištenja otpadne plastike do eksploatacije znatno je održiviji od sadašnjeg načina izgradnje, uređenja i održavanja cesta. Prema predviđanjima kompanije koja provodi pilot projekt, smanjeno je održavanje, povećana je toplinska otpornost i značajno je ubrzano polaganje na cestu koje bi trajalo nekoliko tjedana u odnosu na sadašnjih nekoliko mjeseci. Sama površina traje tri puta duže nego klasični asfalt, vožnja po istoj je tiša, lakša je i može biti ugrađena s izrađenim šupljinama, kanalima, u koje se polažu razne instalacije i cjevovodi kao i odvodna kanalizacija ispod same vozne površine.

Sekcije ceste mogu biti prethodno izrađene u tvornici i prevezene na mjesto ugradnje. Time se smanjuje vrijeme izgradnje na licu mjesta, a sve to uz smanjenu potrebu za održavanjem značajno utječe na smanjenje gužvi koje inače nastaju zbog radova na cestama. Lakši materijal svakako doprinosi i uštedama u transportu.

Projekt je još uvijek u konceptualnoj fazi, ali ako sve krene prema planu, Roterdam bi u roku od 3 godine mogao imati prvu plastičnu cestu.



Izvori:
Plastics News: The streets of Rotterdam may be paved with plastic
VolkerWessels: Plastic Road
Animated flags



15

sri

07/15

NEWSLETTER 33 - izvanredno izdanje

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


- izvanredno izdanje/font/h3


font size=3Poštovani čitatelji newslettera bloga strongem"Plastično je fantastično"/em/strong - pred Vama je posebno izdanje s posebnim povodom./font




img src="http://imageshack.com/a/img661/3141/YMvO07.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/>







Naime, poznato Vam je da blog surađuje s našim vrsnim stručnjakom iz područja okoliša dr.sc. Viktorom Simončičem. Dr. Simončič je na blogu objavio nekoliko svojih članaka koji su izazvali prilično veliko zanimanje čitateljstva, a prenosili su ih i drugi portali.












Također, siguran sam da Vam je poznato da je dr. strongSimončič/strong napisao vrlo zanimljivu knjigu a href=http://blog.dnevnik.hr/plasticno-je-fantasticno/2014/01/1631732233/drustvo-umanjene-vrijednosti.html target=_blankem"Društvo umanjene vrijednosti" (prvi dio)/em/a - osvrt na ozbiljne društvene, političke, ekološke i gospodarske probleme s kojima je suočeno hrvatsko društvo. Glavna tema je smještena u područje politike zaštite okoliša, a strongSimončič/strong piše o malverzacijama, nestručnostima, ogromnim novcima koji se rasipaju na nepotrebne, šarlatanske i neodržive projekte. Ali, dr. strongSimončič/strong nije samo kritičar već nudi i rješenja. U knjizi otvoreno piše o ulogama i poslovanjima naših suvremenika i suvremenica, političara i političarki, gospodarstvenog sektora, ulozi nevladinih udruga. Prvi koji bi trebali pročitati knjigu su suradnici USKOK-a i DORH-a. Puno materijala za provjeru. Poslije čitanja knjige sve je jasno kako su u nas posložene kockice u zaštiti okoliša i Prirode.

Za sve one koji je nisu imali prilike pročitati (a ne može se niti nabaviti, rasprodana je), uz suglasnost autora, na Vaš zahtjev poslati ću Vam je e-mailom. Samo kliknite na poveznicu u lijevoj koloni a href="mailto: plasticno.je.fantasticno@gmail.com"POŠALJITE e-m@il/a i pošaljite e-mail - stići će Vam knjiga u pdf formatu.

Dr. strongSimončič/strong piše nastavak knjige strongem"Društvo umanjene vrijednosti" (drugi dio)/em/strong, kako kaže, materijala je jako puno, treba ga posložiti i sistematizirati, a sve s ciljem ne bi li ukazao, ali i potaknuo na djelovanje najodgovornije u našem društvu na drugačije, odgovornije, stručnije, održivije, racionalnije, poštenije ponašanje. Na žalost, neodgovornosti, nestručnosti, neodrživosti, neracionalnosti, nepoštenje - pa i kriminal svakodnevno nas zasipaju pa, želeći pravovremeno djelovati i na to ukazati, dr. strongSimončić/strong odlučio je pisati kolumnu a href=http://zg-magazin.com.hr/ target=_blankem"Viktorov poučak"/em/a u kojoj pokušava na vrijeme ukazati da se sve te društvene i političke negativnosti i anomalije i dalje događaju.

Kolumna je u svoja prva četiri broja objavljena na portalu a href=https://zmusk.wordpress.com/ target=_blankem"Zrnca mudrosti uz šalicu kave"/em/a, a nakon toga nastavlja se s objavljivanjem na portalu a href=http://zg-magazin.com.hr/ target=_blank"ZG Magazin"/a. Do sada je objavljeno 7 "poučaka" i toplo preporučam da ih pročitate kad uhvatite slobodnog vremena, ali ne samo da ih pročitate, već da ih i komentirate, a komentare slobodno pošaljite autoru na njegovu e-adresu: a href="mailto:viktor.simoncic@gmail.com" viktor.simoncic@gmail.com/a. Do sada objavljene, da ne gubite vrijeme tražeći po mrežnim stranicama šaljem na zahtjev e-mailom - samo kliknite na poveznicu u lijevoj koloni a href="mailto: plasticno.je.fantasticno@gmail.com"POŠALJITE e-m@il/a i pošaljite e-mail.

Inače, na naslovnoj stranici ovog bloga - u lijevoj koloni (na dnu) postavljena je sličica strongem"ZG Magazin -Viktorov poučak"/em/strong. Klikom na sličicu otvoriti će se mrežna stranica na tom portalu, na kojoj se redovno, jednom tjedno - u pravilu utorkom, objavljuju kritički i analitički članci dr. strongSimončiča/strong.

p style="text-align:center"a href="http://zg-magazin.com.hr/category/ljudi-i-misljenja/viktorov-poucak/" target="_blank"img src="http://imageshack.com/a/img673/7015/p9L0ID.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="0"/>

Tijekom jednog vrlo ugodnog druženja sam ga pitao - čemu sve to, zašto se toliko trudi? A Zmago, kako ga prijatelji zovu, odgovorio mi je: "Radi sebe i radi mog unuka. Da jednog dana unuk može reći, eto jednom davno moj je djed nešto pokušao". A usput mi je ispričao jednu vrlo kratku poučnu pričicu: "Podsjeća me na šetnju djeda i unuka obalom. Tisuće školjki nakon oseke na suhom. Unuk uzme jednu i baci je u more. Djed upita unuka: »Zar misliš da će to pomoći?« Unuk odgovori: »Ovoj koju sam bacio hoće!«.

Upravo je to i razlog zašto sam i ja odlučio poduprijeti i promovirati napore dr. Simončiča čitateljima bloga "Plastično je fantastično" i primateljima ovog newslettera.

Vaš Plastik / Romeo Deša
urednik bloga Plastično je fantastično


14

uto

07/15

Tko to čuva predsjednicu?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

h3… ili plastika u službi zaštite/h3

font size=3Jučer je predsjednica RH strongKolinda Grabar Kitarović/strong obišla Knin i gradilište nove crkve, a navečer se zaputila na ribarski brod i zaplovila u noćni ribolov. Simpatične aktivnosti predsjednice iz područja političkog marketinga i zasigurno se mnogim Hrvaticama i Hrvatima vrlo svidjela./font




img src="http://imageshack.com/a/img909/5691/RaGXFp.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Međutim, mene je užasnulo! Ne što predsjednica lijepi pločice, niti što ide u noćni lov na ribe, već činjenica da nam predsjednica pored svog tog osiguranja uopće nije sigurna, dapače, dovedena je do vrlo opasnih situacija - nekoliko puta u jednom danu.



p style="text-align:center"img src=" http://imageshack.com/a/img673/9675/F0vB5Y.jpg " " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="0"/>

13

pon

07/15

Naši plastičari - Agena Marin

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


Sjedište firme je u Biogradu na Moru, a proizvodni pogoni su u Poličniku kraj Zadra.

Njihova najnovija uspješnica - polupodmornica (manja s 12 ili veća 55 sjedišta), kako kažu, je nešto sasvim novo i kompletno drugačije u floti turističkih brodova. Redefinirat će doživljaj podmorja za sve stanovnike i posjetitelje Jadrana. Dok je gornji dio trupa cijelo vrijeme iznad površine mora, donji dio se nalazi 1.3 m ispod i omogućuje putnicima spektakularan pogled na ekosustav podmorja kroz velika stakla podvodnog trupa stvarajući im iluziju zarona prave podmornice.

Mora se naglasiti vrhunska stabilnost polupodmornice dobivena vrhunskim dizajnom i kvalitetnom gradnjom koja isključuje pojavu morske bolesti. Putnici u bilo kojem trenutku mogu, potpuno sigurni, izaći na palubu i uživati u prekrasnoj panorami.

Ove polupodmornice izrađuju se od stakloplastike odnosno uobičajenim postupkom od epoksidnih smola ojačanih staklenom vunom.

iframe width="650" height="366" src="https://www.youtube.com/embed/rHlHcsejS5A" frameborder="0" allowfullscreen/iframe

img src="http://imageshack.com/a/img537/3724/GnKWpc.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


img src="http://imageshack.com/a/img908/720/R55nxv.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


img src="http://imageshack.com/a/img537/1516/2Zxj3U.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


img src="http://imageshack.com/a/img540/9813/r8io6l.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Katalog proizvoda:
Semi Submarine

Web stranica:
Agena Marin


Statistika

Zadnja 24h

22 kreiranih blogova

344 postova

551 komentara

282 logiranih korisnika

Trenutno

13 blogera piše komentar

40 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se