novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

24

sub

01/15

Kome vjerovati?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Kada se, makar iz slobodne aktivnosti, bavite poslom pisanja stručnog bloga, ili barem bloga koji ima namjeru popularizirati struku, tehnologju, znanost, tada ste izloženi sudu javnosti - i one koja želi doznati informacije, recimo to tako šire javnosti, ali i onog stručnog dijela javnosti koji itekako dobro poznaje materiju. Da bi ste bili vjerodostojni, aktualni, ali i točni, nzžno je pratiti domaći i strani tisak - bilo onaj dnevni, revijalni, a ponajviše onaj stručni.

Kad se samo sjetim kako je to bilo prije kojih dvadesetak i više godina. Jednom smo mjesečno čekali poštu i nova izdanja stručnih časopisa iz svijeta, snalazili smo se na razne načine za doći do najnovijih informacija, putovali po sajmovima, fotografirali i bili ograničeni s 36 snimaka na filmu. A onda su počele štednje, pa su najprije ograničena putovanja, pa su onda uprave firmi ukinule "nepotrebni" trošak stručnih časopisa.

Srećom, vrlo brzo nakon toga pojavljuje se svjetlo na kraju tunela, sve više i više novina i časopisa otvara svoje mrežne stranice, informacije su postale lakše dostupne. Da bi se ovih zadnjih nekoliko godina svemrežje toliko proširilo da se postavlja pitanje kojoj informaciji više vjerovati, kada govore o istoj stvari.

Evo nam aktualnog primjera, a radi se o kemikaliji koja je dosta zastupljena na ovom blogu, ali i u našim životima. Radi se o bisfenolu A (BPA) kemikaliji koja se koristi u proizvodnji polikarbonata (PC) kao i u proizvodnji premaza kojim se premazuju unutrašnje stijenke limenki i poklopaca staklenki, kako bi se spriječio kontakt metala i sadržaja, a i time stvaranje otrovnih spojeva koji mogu nastati između metala i sadržaja limenki.

Činjenica jeste da se bisfenol A ponaša kao endokrini disruptor i kada bi ga unijeli u organizam u velikim količinama ili kada bi smo duže vrijeme bili izloženi većim koncentracijama, moglo bi doći do zdravstvenih problema.

I stalno se vodi sukob stručnjaka i takozvanih zaštitnika na toj liniji - stručnjaci kažu da sa sadašnjim načinom korištenja konzervirane hrane, kao i polikarbonatne ambalaže nema nikakvog rizika niti potrebe za zabrinutost od opasnosti od negativnog djelovanja bisfenola A na naše zdravlje. Istovremeno držurni ekopopulisti i dnevni katastrofičari pišu i djeluju kao da svakog dana velikom žlicom jdemo čisti bisfenol A. Ipak, istraživanja su pokazala i dokazala da premazi koji se koriste kod limenki, kao i polikarbonatna plastika ne izlučuju ili izlučuju toliko malu koncentraciju da se ne može registrirati u sadržaju te da je takva izloženost bisfenolu A bezopasna i ne treba izazivati nikakvu zabrinutost.

Kao praktični plastičar, kada me moji prijatelji pitaju o tome, uvijek im savjetujem da se više paze sadržaja iz limenki (šećer, konzervansi, pojačivači okusa, ugušćivači, sladila, itd.) nego nepostojeće opasnosti od samog bisfenola A (BPA).

22

čet

01/15

Novca ima za bogate

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Novca ima za bogate, no ne i za Strunu


Što ima s time ministar zdravlja S. Varga? Poveznica je potpora kupcima elektromobila.

MZOIP već drugu godinu zaredom s po 10 tisuća eura sufinancira nabavu elektromobila. Prema podacima objavljenim u a href=http://www.vecernji.hr/ target=_blankVečernjem listu/a 13. siječnja, u 2014. je u Hrvatskoj kupljeno ukupno 40 takvih vozila. Među njima i 4 najprodavanija elektromobila u svijetu, strongTesla Model (X)/strong. Primjerice 2013. kupljeni model koštao je 68.000 eura. Ima i onih od 120.000 USD. U svakom slučaju Hrvatska ima novaca za pomoć emcelebrities/em-ima.

Je li Hrvatska jedina koja to promiče? Poslužit ću se podacima iz jednog teksta kojeg sam objavio 2. travnja 2013. na portalu a href=http://zg-magazin.com.hr/ target=_blankZG-magazin/a. Kako je Hrvatska uvijek u trendu, a tek iznimno se suprotstavlja onima iz EU, proširit će se vrlo kratko tema i na emekološku Sotonu/em, plastične vrećice.

Da je Hrvatska uvijek u trendu, znači da se posvećuje sporednim problemima. U velikoj mjeri zahvaljujući i vrlim emizvana zelenima, iznutra crvenima/em. Kojima su plastične vrećice kao tema kao fundamentalistima Sotona. Međutim elektroautomobili su osobito draga tema. Koju treba svim sredstvima promicati, pa i državnim potporama.

img src="http://imageshack.com/a/img661/4061/5IgXM8.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/> Samo jedan podatak o plastičnim vrećicama. Usprkos svim dugodišnjim naporima glasovite ekologistkinje M. Holy i njezinih doglavnika, Hrvatska se potpuno opravdano oduprijela EU inicijativi o njihovoj zabrani. Njih se nastoji zamijeniti skupljima, ekološki lošijim proizvodima na osnovi materijala jednog proizvođača iz EU. Za to MZOIP zaslužuje pohvale. Međutim prilika je da se jasno napiše. Takvo suprotstavljanje zabrani potječe još iz 1993. Tome su pridonijeli svojim argumentima mnogi, posebno članovi Društva za plastiku i gumu. Pritom valja istaknuti jedno ime. Romeo Deša je sakupio na svom blogu ogromnu dokumentaciju o svjetskim kretanjima. A HGK je sve to samo uobličila i dostavila MZOIP-u.

Izjava svojedobne Ministrice zaštite okoliša i prirode koja je najavila da će uvesti porez od 5.400 % na taj proizvod izazvala je nemjerivu štetu hrvatskom gospodarstvu. Ovih dana sam čuo izvrsnu vijest. Jedan proizvođač vrećica proizveo je u 2014. godini 13.500 tona tog proizvoda, nekoliko puta više nego što ih se potroši u Hrvatskoj. Ta je tvrtka danas pretežni izvoznik na najzahtjevnija tržišta.

Dvije punionice na 1 automobil


Objektivno za hrvatsku stvarnost je posjedovanje elektromobila zaista sporedna tema. U Hrvatskoj je u 2014. prodano ukupno 39.187 vozila, do čega otpada na osobna vozila 33.962 primjerka. Dakle na elektroautomobile punih 0,12 %. Tipično političko skretanje pozornosti s osnovnih problema. Na toj je liniji odluka Povjerenstva za sukob interesa koje je opomenulo Ministra zdravlja koji je iskoristio pravo hrvatskog građana da kupi elektromobil. Osnovni problem Hrvatske je vrlo jednostavan. Od čega će Hrvatska živjeti? Sada živi od zaduživanja. O tome se ne govori.

Nisam jedini koji po ne znam koji puta ponavlja. Hrvatska može biti ponosna na elektromobil iz emgaraže/em prodan za fantastičnu sumu i to u inozemstvo. Posebno zato što sve prognoze ukazuju na svjetlu budućnost elektromobila. Države plaćaju čak i poticaje da se kupi takvo vozilo. Nema ozbiljnijeg proizvođača osobnih vozila koji nema dokazni primjerak ekološke osviještenosti, elektromobila. Najčišće vozilo svih vremena. Ide na struju iz utičnice. Ali onima na daljinu, gdje se proizvodi taj oblik energije, predstavlja nemalo ekološko opterećenje.

Jedan hrvatski novinar koji se stručno bavi automobilizmom pred koju godinu putovao je od Trsta do Ženeve i natrag. I susreo čak dva elektromobila. Ali je zato Hrvatska proglasila punionice za elektromobile poslovnom prilikom, jasno za Hrvatsku.

img src="http://imageshack.com/a/img673/8012/6FSBiE.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/> »Prof. D. Škrlec s FER-a u Zagrebu (sada ORaH-ovog eurozastupnika), očekuje se da bi do 2020. Hrvatska mogla imati 15 do 20 tisuća električnih vozila. Dodaje, da ih je trenutačno, u raznim verzijama i ne računajući hibridne serijske automobile, u našoj zemlji maksimalno 15. (d. a. sada ih ima više, jer je u 2014. pridodano njih 40. A nešto je kupljeno i u 2013.).

… Europska energetska direktiva određuje da do 2020. Hrvatska mora imati 38.000 punioca za električne automobile, a od čega njih 4.000 trebaju biti javne. Cijena 5.000 do 30.000 eura. Dakle, dvije punioce za jedan elektromobil, odnosno na 5 elektromobila 1 javna punionica.«

U EU 2020. čak 2,2 % elektromobila

21

sri

01/15

Je li Europa spremna za naplatu vrećica?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


font size=3emPoznato je i sada je i službeno, europsko gospodarstvo i europski potrošači trebaju se pripremiti za uvođenje naknada na plastične vrećice odnosno drugih mjera koje će dovesti do smanjenja potrošnje istih./em/font



img src="http://imageshack.com/a/img537/6408/tHHpXC.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="left"; border="1"/>17. prosinca 2014. godine, 28 članica država Europske unije objavilo je da je postignuta suglasnost (jedina se Hrvatska usprotivila) na prijedlog Direktive o ograničavanju potrošnje vrlo tankih plastičnih vrećica, a s ciljem (kako piše u obrazloženju) smanjivanja otpada koji zauzima mjesto na odlagalištima, a u stvarnosti s ciljem ograničenja uvoza jeftinijih proizvoda s Dalekog istoka i zaštite velikih europskih proizvođača. Na žalost, tu u pravilu stradaju mali proizvođači, kojih je u Hrvatskoj najviše..



Nova regulativa ima namjeru na dulje vrijeme ograničiti (navodni) negativni učinak plastičnih vrećica - ovog svakodnevnog proizvoda, na okoliš, potaknuti stanovništvo da koriste višekratne vrećice i torbe umjesto da stalno i nekontrolirano koriste tanke plastične vrećice, jer su iste besplatne u trgovinama.


img src="http://imageshack.com/a/img673/7264/0lYaCb.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="left"; border="1"/>



Vijeće ministara i Parlament suglasili su se da će na vrećice tanje od 50 mikrometara biti uvedene naknade jer se te i takve vrećice rjeđe višekratno koriste i najčešće završavaju kao otpad i zauzimaju prostor na odlagalištima. Vrećice tanje od 15 mikrometara izuzete su iz ove Direktive (jer se smatraju primarnom ambalažom - koriste se za pakiranje voća i povrća), ali Vijeće također traži rješenja kako bi se i njihova potrošnja smanjila.




img src="http://imageshack.com/a/img538/2734/oAIK71.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="left"; border="1"/>Očito je da zakonodavac smatra da je uvođenje naknada na vrećice najučinkovitija mjera smanjenja potrošnje tankih plastičnih vrećica, što potvrđuje iskustvo Irske, a u posljednjem razdoblju i iskustvo Welsa, ali zanemaruju se ostali podaci o značajnom porastu potrošnje isto tako tankih vrećica za smeće, povećanju troškova života, nesmanjivanju količina otpada na odlagalištima, itd, uz istovremeno znatna povećanja lošijeg utjecaja na okoliš korištenjem neekoloških vrećica i torbi (papirnate i platnene vrećice i torbe).



Medijska kampanja te sasvim neekološko djelovanje kvazi zelenih (zastrašivanje, manipulacija podacima, prikrivanje činjenica, pa i laganje) dovele su da su višekratne vrećice i torbe već postale svakodnevni predmet korištenja potrošača i najčešće se koriste u tjednim kupovinama. Naravno, malo tko brine o nužnosti pranja tih i takvih vrećica i torbi kako bi se izbjeglo širenje virusa i bakterija na istima, a s pranjem se daljnje negativno djeluje po okoliš - potrošnja energije i vode te zagađenje vodenih tokova deterdžentima.



img src="http://imageshack.com/a/img661/5478/8gwWJ8.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="left"; border="1"/>Čim se je počelo pričati o Direktivi, čim su se mediji o tome nekritički raspisali, trgovci su odmah uveli naplatu vrećica - u pravilu one tanje vrećice naplaćuju od 30 do 50 lipa, a one deblje, višekratne od 1 do 2 kune, dok su one višekratne torbe (bilo platnene, bilo od netkanog polipropilena - tzv. cjeloživotne vrećice - bag for life) do 15 pa do 30 i više kuna. One najtanje vrećice - ispod 15 mikrometara koje kupci sami uzimaju u trgovinama za pakiranje voća i povrća te sipkih potrepština (nalaze se u rolama pokraj tezgi) su još uvijek besplatne. Također, ove vrlo tanke vrećice se i na tržnicama besplatno dijele pri kupovini voća i povrća.



img src="http://imageshack.com/a/img909/2186/lyIdD8.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="left"; border="1"/>


Eto, opet su potrošači u Hrvatskoj bezočno oderani, proizvođači neopravdano oštećeni, a o okolišu ionako nitko ne misli, osim pojedinih kvazi zelenih i eko populista koji nas uvjeravaju da ćemo biti ekološki svjesniji budemo li koristili papirnate ili platnene vrećice, a oni će možda i zaraditi ili ostvariti neke svoje interese na tim akcijama preskupo prodajući neekološke vrećice i zavaravajući krivo informiranu javnost.









Izvori:
Europe's Plastic Procesors Magazine: Is Europe ready to pay for plastic bags?
Animated flags


20

uto

01/15

Jednostavno, jeftino, praktično i plastično

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

U medijima smo imali prilike vidjeti da je strongPapa Franjo/strong bio u posjetu Jugoistočnoj Aziji, a jučer je na Filipinima u Manili održao misu pred do sada najvećim brojem vjernika - neki mediji javljaju da je bilo više od 7 milijuna Filipinaca. Na žalost, vremenske neprilike, tajfuni, neprestana kiša pokvarili su ovaj lijepi vjerski doživljaj. Ali da sve ne bude tako mokro, eto, pripomogla je plastika - jednostavne, jeftine, praktične i plastične kabanice.


img src="http://imageshack.com/a/img661/4175/xV34Vw.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


img src="http://imageshack.com/a/img903/3254/YVUJa1.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>

19

pon

01/15

Tko je kriv?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

... vrećica, galeb, čovjek, sustav?

Prenosim s web portala: DALMACIJA NEWS

Pogledajte bespomoćnog galeba u borbi s plastičnom vrećicom

Na brzoj cesti Solin - Klis Cropixove kamere fotoreportera Duje Klarića uhvatile su galeba u očajničkom poukušaju da se oslobodi plastične vrećice koja mu se zaplela oko nogu. Ovaj primjer samo je dodatno upozorenje o potrebi dodatnog smanjenja korištenja plastičnih vrećica.

18

ned

01/15

Trorječnik polimerstva

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

IMENJE I NAZIVLJE U KEMIJI I KEMIJSKOM INŽENJERSTVU
Hrvatsko-englesko-njemački rječnik
(Igor i Ranka Čatić)


Ime strongIgora Čatića/strong, umirovljenoga profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje vezano je punih 50 godina uz izradbu i promicanje hrvatskoga strukovnoga nazivlja, ponajprije u području polimera. Započeo je objavljivanjem članka em“Potreba stručne terminologije na području plastičnih masa”/em, Kemija u industriji 11 (1962) 212 i nastavio se tom problematikom baviti do danas. Uza svesrdnu profesionalnu pomoć svoje (nažalost nedavno preminule) supruge strongRanke/strong godinama je prikupljao građu za rječnike polimerstva, koje su neprestance, u suradnji s brojnim hrvatskim jezikoslovcima, dopunjivali novim hrvatskim, engleskim i njemačkim nazivima. strongDruštvo za plastiku i gumu/strong tiskalo je 2002. njihov Englesko-hrvatski rječnik polimerstva te 2009. Hrvatsko-engleski rječnik polimerstva.

img src="http://imageshack.com/a/img661/9783/BhFdhn.png" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="0"/>


Početkom 2014. bio je predstavljen ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački. Riječ je o elektroničkom rječniku (CD-inačica) opsega oko 540 autorskih kartica koji sadržava 12 394 hrvatskih, 21 446 engleskih i 27 986 njemačkih istoznačnica, što znači da je za preporučene hrvatske nazive često ponuđeno više engleskih i njemačkih naziva. Treba spomenuti da je projekt ERPOHEN prihvatila i djelomično financirala Hrvatska zaklada za znanost u sklopu programa Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje STRUNA, a istraživači su, uz autore, bili mr. sc. Ana Rogić i mr. sc. Maja Rujnić-Sokele. Stručni recenzenti su dr. sc. Nenad Cvjetičanin i dr. sc. Đurđica Španiček. Recenzentica i lektorica za hrvatski jezik prof. dr. sc. Marija Znika bila je autorima dugi niz godina savjetnica u izboru najprikladnijega hrvatskog naziva.

Kao ilustraciju te suradnje navodim kratki izvadak iz njezina obraćanja prilikom predstavljanja Trorječnika: “Surađujem s Čatićima već niz godina i uvijek se nanovo iznenađujem širini njihova znanja i dubini zanimanja, pedantnosti, radišnosti, aktualnosti, upornosti u traženju rješenja te iznimnoj osjetljivosti na sustavnost naziva u skladu s tvorbenim rješenjima koja su vlastita hrvatskom standardnom jeziku. Na postavljena pitanja Čatići očekuju utemeljene odgovore, obrazloženja koja će ih uvjeriti da su predložena rješenja doista najprikladnija za nove nazive.” Prema njezinu mišljenju autori su “novovjeki rječotvorci koji nastavljaju ići stopama hrvatskih nazivoslovaca 19. stoljeća”.

Prof. dr. sc. Maja Bratanić, voditeljica STRUNE prisjetila se suradnje s prof. Čatićem, o čemu svjedoči zanimljiv dio njezina izlaganja: “Profesor Čatić uvijek iscrpno i često ostrašćeno argumentira svoja uvjerenja i potom uporno i dosljedno očekuje da budu prihvaćena. Za mene je, s druge strane, bilo vrlo važno ne samo da se hrvatsko nazivlje iz područja polimera obradi u STRUNI, već da profesor Čatić prihvati ideju STRUNE i složi se s terminografskim postupcima koje smo u bazi razradili slijedeći najbolju suvremenu svjetsku praksu, ali i vlastito razumijevanje i iskustvo terminološkoga rada. I u tome je procesu gospođa Ranka Čatić odigrala važnu, tihu i diskretnu, ali djelotvornu posredničku ulogu. Argumentiranje stavova obiju strana, što ga je nametao Igor Čatić, prisililo nas je da u “obrani” STRUNE budemo posvećeni i maksimalno profesionalni. Poštujući načela terminološkoga rada koja je baštinio od svoga učitelja, profesora Nike Maleševića, uspio je obraniti neke svoje leksičke izbore u polimerskom nazivlju i od strogoga suda institutskih kroatista koji se nisu s njima uvijek slagali”.

Prikazujući Trorječnik ona nastavlja: “Normativna se dimenzija rječnika eksplicitnije razabire i po tome što se uz mnoge hrvatske nazive navodi da su nepreporučeni, zamijenjeni drugima ili čak pogrešni i pritom upućuje na preporučeni hrvatski naziv ili njegov prihvatljiviji oblik. Rječnička mikrostruktura razmjerno je jednostavna, ali je bogatstvo leksičkih informacija na makrostrukturnoj razini iznimno veliko. S obzirom na velik broj hrvatskih naziva, glosarska je organizacija opravdana i ekonomična. Rječnik je pregledan, engleske i njemačke istovrijednice lako dostupne, dok elektronički medij jamči laku i brzu pretraživost traženih podataka. Uz slabije poznate ili višeznačne hrvatske nazive dodaju se i kratka objašnjenja ili hrvatske istoznačnice. Posebnu vrijednost rječnika čine i kodificirani zapisi polimerskih spojeva, kao što je primjerice etilen/vinil-acetat, koji ne odgovaraju pretpostavljenoj hrvatskoj morfološkoj i sintaktičkoj normi, ali su nas autori rječnika uvjerili da su upravo takvi zapisi znanstveno univerzalni te da bi se “raspisivanjem” izgubila njihova puna informativnost.”

U zahvali autorima naglasila je veliku ulogu Ranke Čatić u pripravi njemačkoga dijela ERPOHEN-a te istaknula njihov zamjetan doprinos hrvatskomu strukovnom nazivlju.

Trorječnik, koji je namijenjen širokome krugu zainteresiranih čitatelja od studenata do znanstvenika, može se nabaviti po cijeni od 100,00 kuna u Društvu za plastiku i gumu dzpg@fsb.hr kojega uz potporu MZOS-a namjerava tijekom 2015. objaviti na mreži kao rječnik otvorenoga pristupa.

Pripremila: Prof. emeritus Marija Kaštelan-Macan


Izvori:
Marija Kaštelan-Macan: Trorječnik polimerstva Hrvatsko-englesko-njemački rječnik (Igor i Ranka Čatić), Kemija u industriji 64 (1-2) (2015)
Animated flags



17

sub

01/15

PVC cijevi

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Poznata je široka primjena plastičnih cijevi izrađenih od poli(vinil-klorida) (PVC)-a pogotovo u građevinarstvu - kako u kućnim instalacijama (u pravilu odvodne instalacije) tako i infrastrukturnim građevinama kao što su veliki vodovodi, kanalizacijski sustavi, sustavi odvoda, pročišćavanja i obrade otpadnih voda.


Ekstruder za izvlačenje ovako velikih promjera izradila je američka kompanija strongBattenfeld - Cincinnati/strong iz McPhersona u Kansasu, SAD. Kompanija ima proizvodne pogone u Bad Oeynhausenu i Kempenu (Njemačka), Beču (Austrija) i Shundeu (Kina).

p style="text-align:center"img src="http://imageshack.com/a/img673/4965/VhNTOu.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>
Ekstruder - sekcija punjenja sirovine (PVC praha) i sekcije zagrijavanja

emIzvlačenje cijevi velikog promjena/em

img src="http://imageshack.com/a/img540/4467/gilJJM.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>
Ploča ekstrudera s mlaznicom i sekcijom za hlađenje

16

pet

01/15

I plastika je zaslužna uspjehu

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


Da bi se postiglo takvo, gotovo pa nezamislivo ubrzanje, nužan je iznimno snažan motor koji postiže ovaj okretni moment i lagana konstrukcija (1.650 kg). E, ta se konstrukcija sastoji od aluminijskog okvira i postolja te plastične karoserije, odnosno karoserije odem plastike ojačane ugljičnim vlaknima (CFRP)/em.

img src="http://imageshack.com/a/img538/3888/0PIIyy.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="0"/>

Plastika ojačana ugljičnim vlaknima (CFRP odnosno Carbon-Fibre Reinforced Plastics) i staklenim vlaknima (GFRP odnosno Glass-Fibre Reinforced Plastics) proizvodi se dodavanjem vlakana u polimernu matricu, najčešće je to duromerna plastika ili duromeri kao što su poliester (PEST), epoksidne smole, vinilni ester (VE). Karbonskim vlaknima se plastika ojačava te vlakna služe kao armatura. Ova kompozitna struktura osigurava visoku čvrstoću i krutost dok je novi materijal istovremeno male težine. Zbog ovih mehaničkih karakteristika, kompozitni materijali se često koriste u zrakoplovnoj industriji, automobilskoj industriji (upravo ovaj električni Concept One ima CFRP karoseriju ) ili za proizvodnju sportske opreme (npr. okviri bicikala).



Gotovo cijeli automobil strongemConcept One/em/strong je hrvatski proizvod - od ideje i konstrukcije, kao i gotovo svih vitalnih dijelova. U Lipik glasu se rade stakla, karbonske dijelove radi zagrebačka strongMAC moto plastika/strong, izradu i glodanje kalupa strongBoard Guardian/strong iz Zagreba, infotainment tvrtka strongXylon/strong. Vanjski dizajn potpisuje mladi hrvatski dizajner strongAdrian Mudri/strong, a unutrašnjost dizajner talijanske strongPininfarine/strong strongGoran Popović/strong i njegova ekipa.




img src="http://imageshack.com/a/img537/5180/r2vPeq.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="0"/>


img src="http://imageshack.com/a/img911/213/7Y8sN7.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="0"/>


img src="http://imageshack.com/a/img538/9725/baSzvx.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="0"/>

15

čet

01/15

Bioizvorni polikarbonat

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

/font p style="text-align:center"ustrongfont size=4font color=#477FBANOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 79/font/font/strong/u/p

img src="http://imageshack.com/a/img673/9467/e7Fi4l.gif" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/> Mitsubishi Chemical Corp. izvjestio je da je razvio polikarbonat (PC) na bioosnovi.
Durabio, kako je komercijalni naziv ovog bioizvornog polikarbonata (PC) zasniva se na izosorbidu (heterocikličkom organskom spoju koji se dobiva od glukoze) koji je u ovom procesu dobivanja polikarbonata zamijenio kontroverzni bisfenol A (BPA). Izosorbid se dobiva od glukoze, najrasprostranjenijeg monosaharida u prirodi.

Prema informacijama iz ove multinacionalne kompanije sa sjedištem u Tokiju, nova plastična masa komercijalnog naziva Durabio nije biorazgradljiva i njezina izdržljivost i trajnost odgovaraju zahtjevima konstrukcijske plastike. Ključna svojstva uključuju visoku prozirnost, odlična optička svojstva i povećanu otpornost na habanje u odnosu na klasični polikarbonat (PC). Prema tvrdnjama Mitsubushija, optička svojstva Durabio bioizvornog polikarbonata su bolje od klasičnog. Svojstva Durabia, kako tvrde iz Mitsubishija bolja su od klasičnog polikarbonata (PC).

Mitsubishi navodi da je područje primjene Durabio polikarbonata u optičkim i elektro komponentama, elektronici, automobilskoj industriji i u unutrašnjem uređenju prostora.

Poboljšana optička svojstva postignuta su upravo zahvaljujući bioizvoru - izosorbidu koji je za razliku od BPA, alifatska kemikalija. Osim prozirnosti i optičke homogenosti ova plastika će lagano požutiti kada se izloži svjetlosti. Njegova prozirnost omogućava bojanje i tamnim bojama i postizavanje metalik efekta.

14

sri

01/15

FIFA 15

dobreigre.blog.hr



Trenutno moja najdraža igrica.

ABS

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

… ili akrilonitril / butadien / stirenska plastika

Da, to je skraćeni i puni stručni naziv za plastiku od koje se izrađuju LEGO kockice.

ABS je širokoprimjenjivi plastomer koja se dobiva polimerizacijom stirena i akrilonitrila uz prisutnost polibutadiena. Udjeli pojedinih monomera u tom procesu polimerizacije mogu se kretati od 15 do 35 % akrilonitrila, 5 do 30 % butadiena i 40 do 50 % stirena. Polimerizacijom se dobivaju dugački molekulski lanci polibutadiena koji je umrežen s kratkim molekulskim lancima poli(stiren-ko-akrilonitrila).

ABS ima izvrsno uravnotežena mehanička, toplinska i električna svojstva i kemijsku postojanost. Posebno dobra svojstva su mu udarna žilavost, savojna čvrstoća i dimenzijska postojanost. Druge su mu prednosti lagana preradljivost, mogućnost dobivanja vrsta za određenu namjenu i relativno niska cijena u usporedbi s drugim konstrukcijskim plastomerima.

ABS se lagano prerađuje svim postupcima prerade i obrade plastomera. Najčešće se injekcijski preša, a zatim ekstrudira pretežito u ploče i profile koje se zatim oblikuje puhanjem ili toplim oblikovanjem. Izrađevine se također lagano spajaju lijepljenjem, toplinskim ili ultrazvučnim zavarivanjem, a moguća je i obrada i tokarenjem, graviranjem ili poliranjem. ABS se lagano boji, tiska i dekorira.

A kad imamo LEGO kockice od tog i takvog ABS-a i maštu zaljubljenika u ove slagalice Toma Poulsoma dobijemo stvarno zanimljive kreacije.


p style="text-align:center"iframe width="650" height="366" src="//www.youtube.com/embed/G4NaZtU0dhs" frameborder="0" allowfullscreen/iframe/p

img src="http://imageshack.com/a/img661/6386/XIeyPr.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


img src="http://imageshack.com/a/img537/4047/w9Tg4O.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>



Izvori:
Twisted Sifter: LEGO Birds by Tom Poulsom
YouTube: Man creates amazing british birds with Lego
Wikipedia: Acrylonitrile butadiene styrene
Zvonimir Janović: Polimerizacije i polimeri, Sveučilište u Zagrebu, 1997. str.349-350


13

uto

01/15

Nerealne usporedbe

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Prošlu subotu, 10. siječnja 2015. prenio sam a href=https://www.hgk.hr/djelatnost/gosp_industrija/proizvodnja-polugotovih-i-gotovih-proizvoda-od-plastike-i-gume-u-15-godina-narasla-65-posto target=_blankvijest s portala/a strongHrvatske gospodarske komore/strong: a href=http://plasticno-je-fantasticno.blog.hr/2015/01/1631911572/hrvatska-proizvodnja-plastike-i-gume-u-stalnom-rastu.html target=_blankHrvatska proizvodnja plastike i gume u stalnom rastu/a. Isti članak s istim izvorom podataka prenijelo je i više dnevnih novina među kojima je i emVečernji list/em. Glasnogovornik strongDruštva za plastiku i gumu/strong prof.dr.sc. strongIgor Čatić/strong reagirao je na navedene podatke. Njegovo reagiranje prenosim u cijelosti:


p style="text-align:center"img src="http://imageshack.com/a/img538/8514/A9bdMs.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="0"/>
U Večernjem listu od 10. siječnja 2015. objavljen je tekst Sektor plastike bilježi rast od 65% s potpisom autora (pd). Kako iskaz pomoćnice direktora Sektora za industriju HGK, gospođe Tajane Kesić Šepić navedenim brojkama može dovesti do pogrešnog zaključka, valja iznijeti nešto zaokruženije podatke. Nitko ne može u 15 godina postići rast od 65 %.

Situacija je potpuno drugačija. Navedeni podatci o proizvodnji u 2013. odnose se zbirno za plastiku i gumu. Prema podatcima koje je objavio istog dana portal Plasticno-je-fantasticno, a temelje se na službenim podatcima Hrvatske gospodarske komore, od 115.403 tone, na plastične proizvode otpada 113.691 tona, a na gumene 2.712 tona.

Iz članka je nejasno gdje je te podatke iznijela pomoćnica direktora. I zašto je uzeta kao usporedbena godina 1998, osim ako se nije željelo obuhvatiti razdoblje od podrug desetljeća. Efektniji podatak bio bi da je porasla količina navedenih proizvoda za 70 % u usporedbi s 1997.

Nažalost, stvarnost je potpuno drugačija. Godine 1990. proizvedeno je 125,0 plastičnih i 37,8 tisuća gumenih proizvoda, ukupno 162,8 tisuća tona. Prema tome u 2013. proizvedeno je samo 70,6 % količine proizvedene pred četvrt stoljeća. I to u situaciji kada je plastika najprošireniji i najzeleniji materijal 21. stoljeća. A guma nezaobilazni materijal, osobito u prometu.

Valja pridodati još jedan podatak. Od 2007. do 2013. trgovački deficit za područje plastike i gume iznosio je oko 5,7 milijardi USD, od čega otpada na uvoz plastičnih proizvoda gotovo 62 %.
Prof. Igor Čatić
Glasnogovornik
Društvo za plastiku i gumu


12

pon

01/15

Nerealno pojednostavljivanje

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

PlasticsEurope opovrgava nalaze francuskog izvještaja o BPA


font size=3strongUdruženje plastičara Europe/strong a href=http://www.plasticseurope.org/ target=_blankPlasticsemEurope/em/a ocjenjuje da je izvještaj francuskih vlasti o alternativama embisfenolu A (BPA)/em em"nerealno pojednostavljivanje"/em. BPA je u Francuskoj zabranjen od 1. siječnja 2015. godine u ambalaži za hranu./font


p style="text-align:center"img src="http://imageshack.com/a/img538/7749/m6bRrP.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>
BPA se nalazi u premazima koji se koriste za zaštitu hrane i pića u limenkama od kontakta s metalom te međusobnog kemijskog djelovanja ambalaže i same hrane ili pića kao sadržaja

Francuska je zabranila korištenje BPA u proizvodima kao što su bočice za dojenčad i malu djecu prije četiri godine, a od 1. siječnja ove godine zabranjena je sva ambalaža koja dolazi u kontakt s hranom, a sadrži u sebi BPA i predlaže se korištenje alternativnih materijala.

Vladin izvještaj na 70 stranica koji je objavljen samo na francuskom, navodi: "predstavnici industrije izjavljuju da je sadašnja razina ispitivanja rezultata dovoljna za veliki broj alternativnih rješenja bisfenolu A te vjeruju da će najveća većina biti spremna za novu zakonsku regulativu".

Međutim, ovo navodno stajalište francuske plastičarske industrije opovrgava se od strane PlasticEurope, udruženja koje predstavlja interese europskih proizvođača i prerađivača plastike koji izjavljuju da takav zaključak "ne predstavlja konsenzus o alternativnim rješenjima za BPA".

PlasticEurope izražava svoju zabrinutost da bi krivo interpretiranje moglo dovesti do krivog zaključka da je prelazak na alternativna rješenja brzo izvediv i jednostavan. Takva interpretacija rezultata može dovesti do nerealnog pojednostavljivanja te je u suprotnosti s dosadašnjim procjenama koje je ista ta francuska industrija učinila i ugradila u postojeću francusku regulativu. Taj izvještaj ne daje čvrstu sigurnosnu procjenu predloženih alternativa. Naime, toksikološko djelovanje kod dužeg izlaganja hrane tim alternativnim rješenjima i posljedice toga znatno su slabije ispitane, shvaćene i dokumentirane, nego kod BPA.

I u konačnici, vrlo je zabrinjavajuće da je izvještaj o alternativnim rješenjima bisfenolu A objavljen samo sedam tjedana prije nego što se predlaže nastupanje ograničenja upotrebe BPA. Izvještaj netočno opisuje izazove i poteškoće koji će se pojaviti u Francuskoj kada se alternativama zamijeni BPA, koji je dobro ispitan i provjeren, te širom svijeta odobren za primjenu u ambalaži koja dolazi u kontakt s hranom.



Izvori:
European Chemicals Agency: France prepared a restriction report on bisphenol A in thermal paper
European Plastics News: Plastics Europe slams French BPA report
Animated flags


10

sub

01/15

Hrvatska proizvodnja plastike i gume u stalnom rastu

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Proizvodnja proizvoda od plastike i gume
u 15 godina narasla 65 %


img src="http://imageshack.com/a/img913/7001/Tw6en4.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>
Kalup za injekcijsko prešanje otpresaka od plastike

"Riječ je o infrastrukturnoj djelatnosti i jednoj od strateški važnih industrija za postizanje cilja industrijske renesanse EU-a. Naime proizvodi od plastike i gume nužni su za razvoj svih ostalih gospodarskih djelatnosti; od pakiranja proizvoda do transporta, bijele tehnike, sporta, obnovljivih izvora energije, medicine i slično, što znači da ovaj sektor ima jak multiplikacijski utjecaj na cjelokupno gospodarstvo i u EU i u Hrvatskoj", rekla je pomoćnica direktora Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić. Osim toga, proizvodi od plastike daju značajan doprinos ekološkim ciljevima, npr. uštedom energije u zgradama (izolacijski materijali), ali i u postizanju klimatskih ciljeva, npr. u transportu. Važno je napomenuti da je industrija polimera izrazito inovativna, tj. spada u pet najinovativnijih sektora u Europi.

U ovoj grani industrije registrirano je 615 tvrtki, što čini oko 5,6 % ukupno registriranih tvrtki u prerađivačkoj industriji. U strukturi BDP-a RH u 2013. godini proizvodnja proizvoda od gume i plastike sudjelovala je s 0,4 % odnosno ova industrija ostvaruje 4,1 milijardu kuna (539 milijuna €) ukupnoga prihoda, zapošljava 6.303 radnika, što je ujedno 2,9 % ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji te ostvaruje izvoz od 205.479.000 €, što predstavlja 2,1 % od ukupnog izvoza RH. Trendovi rasta proizvodnje i izvoza bilježe se i u 2014. godini.

Najveći rast bilježi proizvodnja ploča, listova, cijevi i profila te proizvodnja proizvoda od gume, koja je porasla u odnosu na 2012. za 57 %. Proizvodnja ambalaže kao i proizvodnja proizvoda za graditeljstvo neznatno je manja. Iznimno je značajna i proizvodnja dijelova za automobilsku industriju koja je izvozno orijentirana, ali i proizvodnja plastičnih vrećica koja izvozi 60 % ukupne proizvodnje.

Tvrtke investiraju i moderniziraju svoje tehnološke procese, proširuju proizvodne asortimane i sve više proizvoda izvoze. Postoje i investicije u proizvodnju sirovinske baze. Prestanak proizvodnje našeg najvećeg proizvođača sirovine (polietilen i polistiren) DIOKI-ja rezultirao je ogromnim padom proizvodnje (vidjeti prvi red u tablici i usporedba količina iz 2010., 2011. i 2012.) i izvoza, negativnim statističkim pokazateljima, porastom uvoza te porastom cijena sirovina za domaće prerađivače. Nadamo se da će unatoč problemima oko rješavanja statusa tvrtke DIOKI ipak doći do uspješnog restrukturiranja i obnove proizvodnje u DINA Petrokemiji u Omišlju na otoku Krku budući da postoji poznat brend njihovih proizvoda (polietilen niske gustoće (PE-LD) komercijalnog naziva DINALEN) kao i potražnja za njihovim otkupom i u EU i na tržištu RH.

Statistika

Zadnja 24h

21 kreiranih blogova

482 postova

842 komentara

354 logiranih korisnika

Trenutno

1 blogera piše komentar

13 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se