novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

25

uto

11/14

OPTIMAlna zajebancija - piše: Pajo Pakšu

ppaksu.blog.hr

Image and video hosting by TinyPic

DAN PRVI (subota, 22. 11. 2014.)
Usto ujutro u pola pet, oću se tuširat, oću se brijat… I u toj nedoumici odlučim se za oću se tuširat, neću se brijat, jer još ne ložim, a koga jebe bolje da sam zarasto ko travnjak nego da smrdim. Spremo sam se za 24satno crtanje koje počimlje u subotu točno u podne, a završava u nedjelju, drugi dan točno u podne. Kako bi prikratijo vrijeme surfam po intermetu i pukne mi linija oko 9 ujutro, sve mislim jebga niš novo od Optime pa neću ih sad davit, a i trebo sam uskoro krenit pa će sve bit ope normalno do mog povratka u nedjelju popodne.

DAN DRUGI (nedjelja, 23. 11. 2014.)
I vratijo se ja sa 24satnog crtanja, nedjelja oko pola dva popodne i palim konpjutor kad ope ovo sranje ne radi. Nemoš na internet. Odlučim se ja nazvat helpdesk podršku korisnicima i nakon što sam odslušo par reklama te stisnite ovaj broj za ovo pa ovaj za ovo, napipam i stisnem broj za ono. Javi mi se ljubazni operater i ja mu plačnim glasom kažem ne mogu na imternet.
- Gospodine, recite broj telefona sa koga nas zovete i pozivni broj županije. – meni ovo malo tulavo, sunpotijembem pa jel nemaš displej di moš vidit koji te broj zove. Ništa, ajde kažem mu.
- Dobro, a na koga glasi telefon? – ope mi to glupavo, a ništa ope kažem mu.
- Jeste probali restartati modem? – pita me.
- Jesam. – odgovorim.
- Saćemo Vam probat pročistit liniju.
- Dobro. – kažem.
- Evo probali smo nejide.
- A jebga, odgovorim. A što sad, pitam.
- Ništa, sad isključite kabel od telefona, a omda ćete izgubiti liniju pa nas zovite sa mobitela i znadete da su prema nama svi pozivi bresplatni tako da se ne sekirate.
- Dobro, rečem iščupam kabel i zovem na mobitel.
Ope red reklama, pa birajte broj za ovo, ono i sad dobijem operaterku, a ne onog operatera s kojim sam razgovaro.
- Dobar dan, kako Vam mogu pomoć? – reče umilni žemski glasić.
I ja ope sve ispočetka i nadodam kako sam prije par minuta razgovaro sa muškim operaterom i on mi reko to što je reko pa ja ponovo zovem.
- Dobro, kaže žemski glasić, a sad vas molim da kažete s kojeg broja zovete i obavezno recite pozivni broj županije.
Ope ja to ponovim, a ona će, na koga glasi telefon? Ja ope ponovim i to.
- Dooo-bro! Saću vidit što je kolega napiso. Gleda…Kolega je napiso kako se kvar ne može popravit ovdje već moraju ić na cemtralu i izdo je radni nalog. Molimo Vas za malo strpljenja. A ovaj broj mobitela je Vaš?
- Da, moj, nekako zbunjeno odgovorim.
- Dobro onda na taj broj će Vas komtaktirati kad budu otklanjali kvar.
- Gospođo, mogu ja nešto reć?
- Reknite, kaže.
- Ja mislim da je meni ošo ruter, ja njega imam već šes godina.
- Mislite modem?
- E to.
- Pustite Vi našim stručnjacima da to riješe, nemojte previše mislit. Ugodan dan Vam želim.
- I ja tebi, odgovorim.

DAN TREĆI (ponedjeljak, 24. 11. 2014.)
Ope niš ne radi, i tamo negdi oko tri popodne zovem ja ope podršku korisnicima, red reklama, birajte broj… i napokon dobijem operaterku i ope sve ispočetka imternet mi ne radi od subote zvao sam u nedjelju i ja mislim da je modem u pitanju i pošaljite mi nekog da mi to zamjeni.
- Nemojte Vi mislit, sad mi recite broj telefona sa koga nas zovete i pozivni broj županije.
Ope kažem sve ispočetka.
- A na koga glasi telefon?
- Pa na mene, sasam već uzrujan.
- A Vi ste?
- Taj i taj, odgovorim.
- Dooo-bro! Saću pogledat što su kolege napisale. Gleda… Kolege su izdale radni nalog, kaže slavodobitno.
- Znam, još jučer su to napravili, a kaće popravit?
- Znate, naši ljudi su na terenu od osam ujutro do osam navečer, sad je već ljutita.
- A bar rade, ja sam zadnji put jevo paštete kruva juče. Nemam za režije ni za život.
- A imate za imternet?
- A jebga imam ijako sam u poodmakloj dobi seksualni nagon mi je još uvijek jak pa moram drkati na bresplatne porniće na imternetu.
(Veza se prekida)
Ponovo palim televizor koji nisam upalijo još od lipnja ove godine, gledam ovi par dana kako Antonija Blaće rza od smijeha, Miroslav Ilić..pardon Škoro ispaljuje one glupe viceove na koje bi se trebo smijat, reklame ispresijecane filmovima, saznajem da je i neki Bandić pušten iz pritvora uz jamčevinu od petnajstmilijuna novaca, Dinamo i Hajduk nisu igrali utaknicu i zbog tog se sprema državni udar… a koga uopće za to boli kurac? Vratite mi imternet, ne mogu gledati televizor! Jebemtimater, kažem sebi i postavim si pitanje, kako su nekad ljudi mogli živit bez imterneta???

DAN ČETVRTI (utorak, 25. 11. 2014.)
Pizdim cijelu noć, jedva spavam. Četvrti dan bez imterneta! Ope ustajem ko idijot u pola pet, kuvam si kavu, motam cigaru, otpijem srk kave, povučem dim i kažem odo vidit što ima na imternetu. Nosim gore u sobu duplu kavu, pepeljaru i par smotani cigara, palim konpjutor , a ono ništa. Omda se sjetim onako bunovan da mi imternet ne radi. Ope pizdim, gledam na sat, šes sati ujutro, aj neću ih još zvat. Palim televizor, šaltam programe…gledam ja to sranje od programa i kažem sebi, jebemtimater pa jel ima neko ko to još može gledat? Onako nervozan gledam na sat, osam sati je ujutro, idem ja nji zvat. I ope zovem. Red reklama, pa birajte broj i napokon dobijem operaterku.
- Dobro jutro, kažem pa nastavim sav sjeban i ponovim priču od prije tri dana.
- Doo-bro! Sad nam recite s kojeg broja zovete i obavezno recite pozivni broj županije.
- Brzo izrecitiram broj i kažem ime i prezime.
- Saću ja pogledati što su kolege zapisale. Gleda…Izdan je radni nalog!
- Bravooo! – sve plješćem pa nastavim, gospođo prije tri dana je izdan radni nalog!
- Znate, naši ljudi rade ujutro od osam, navečer do osam…
- Znam..znam…kaće mi doć promjeniti modem?
- Prvo moraju ić na cemtralu…
- Pa zar jučer nisu bili na cemtrali?
- Nisu, jučer su pokušavali odavde uspostavit komtakt.
- Jučer ste mi rekli da će jučer ići na cemtralu…
- Zašto ste Vi tako nervozni gospodine?
- Gospođo, u Japanu izgori cijela centrala koja opskrbljuje dvadesetmilijuna pretplatnika i japanci u roku od dvajsčetr sata izgrade novu centralu i vrate liniju, direktor izvrši hara kiri, izvinu se pretplatnicima, daju im tri mjeseca bresplatnog imterneta u znak izvinjenja, a vi mene jebete već četiri dana, a treba samo modem promjenit.
- Otkud, vi to znate?
- Ne znam, pretpostavljam, modem je star šest godina nisam ga nikao mjenjo biće da je to.
- A ovo za japance?
- Ne znam, to sam izmislijo.
- Gospodine, kad pregledaju cemtralu, naša služba na terenu će Vas obavjestiti i omda će doći kod Vas ako ne uspiju otkolonit kvar.
- Kade? Iduće godine, sad sam već popizdijo ope.
- Danas ili sutra.
- Može gospođo još jedno pitanje? Oćete li mi smanjiti preplatu za ova četr dana pošto mi niste davali uslugu?
- Kako molim? Zašto?
- Lijepo, ako ja odem kod kurve, skinem gaće i meni kurac strši, a ona je obučena i traži da joj platim uslugu, a nisam je jebo, ja joj neću platiti. Ako se ona skine i raširi noge, a meni se kita ne diže, ja plaćam jer sam dobijo uslugu, a sad je moja greška što to nisam mogo odradit.
(Veza se prekida)
-------------------
Oko tri sata popodne dolazi mi služba, gledaju modem pa komentiraju, a jebote ovo je sažem muzejski primjerak, nije čudo što ne radi.
Mijenjaju modem i ponovo sam u sedlu.

Septica Janja

Održiva plastika

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Plastična enciklopedija

Radi daljnjeg predstavljanja polimera i plastike, na blogu se nastavlja sa serijom članaka o plastici, konkretnije o održivoj plastici, a u sklopu Plastične enciklopedije. Seriju članaka pripremila je suradnica bloga mr.sc. Maja Rujnić Sokele - asistentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te urednica redakcije Zaštita okoliša u časopisu Polimeri. Inače, serija članaka objavljena je u sklopu projekta Plastice na web portalu SustainabilePlastics (Održiva plastika)

Polimeri i plastika

Ovo poglavlje započinje s kratkim uvodom u polimerne materijale i definicijom plastike. Slijedi klasifikacija plastike prema jednostavnom dvoosnom modelu vrsta održive plastike:

1. Os izvora materijala - tj. plastika od fosilnih izvora prema plastici od obnovljivih izvora,
2. Os ponašanja materijala na kraju njegova životnog vijeka - tj. plastika koja nije biorazgradljiva prema onoj koja pokazuje svojstvo biorazgradljivosti.

U ovom poglavlju Plastične enciklopedije bit će prikazani najčešći primjeri i industrijski podaci o plastici iz te četiri različite kategorije.

prevencija

cyev.blog.hr

Baš me zanima ima li na tom playstationu i igra vođenja ljubavi.
Ako nema trebalo bi je izmislit a sve u cilju spriječavanja maloljetničkih trudnoća, jer ako već sve ove druge aktivnosti, nogomet, košarku, vožnju i ostalo radije upražnjavaju tamo nego u stvarnosti možda bi i seks.
Već kao da vidim mlade i one više ne tako mlade, poklonike igara na računalu kako kažu, ajmo se pojebat i uzmu svak svoj joystick.
Prednost tog seksa na playstationu bi bila i to što bi barem vještiji igrači mogli pušit za vrijeme seksa, cigarete naravno, stvarno
ste nemogući.
A i kudikamo više njih bi moglo reći jučer smo se jebali pet sati nego li ih to može ovako, a i seks bi bio učestaliji, kao što bi se i broj glavobolja značajno smanjio :)))

24

pon

11/14

Viktor - steampunk avantura

fidelspeaking.blog.hr

VIKTOR

Viktor je point and click avantura smještena u alternativnoj Austro-ugarskoj!



Glavni lik Viktor je vepar, odnosno divlje prase kojem je dosta nepravde i smjera popraviti svijet tako da ga prvo osvoji a potom oblikuje po volji a u pohod krene iz Austro-ugarske! Zapravo iz Zagreba! Svima nam je dosta nepravde no on se odlučio nešto poduzeti!

Viktor je trenutno na Kickstarteru i jako se veselim svakom tko si odabere neku medalju za sebe. Kakvu medalju? Idi pa vidi!

Igra će biti u smjeru klasika kao Monkey Island ali će imati dosta mini igara unutar sebe, glavni adut nam je humor i uvrnuti likovi i nadamo se dobra priča i zagonetke, mah zapravo evo tu možete probati DEMO! 2 klika i igrate! Ako vam javlja opasnost od virusa vjerujte serucka! Odigrajte i javite mi kak vam se sviđa!? Mada mi draže da igru podržite na Kickstarteru.

Za one kojima se ne igra DEMO mogu bacit oko na uvodni crtić u igru!

Na INDIGAMERU od 18 indie izlagača pobrali smo nagradu za najkreativniji projekt što nas je oduševilo. Koga? Mene i dva super prijatelja s kojima radim na igri! Ljudi koji su igrali demo su se dobro nasmijali i skupili smo do sad nekih 769 lajkova na fejsu no eto nismo napravili neku promociju van Hr pa je odaziv na Kickstarteru za sad malo sporiji, kmeee!

Ako ste na Steamu i igra vam se svidi opalite jedan GREENLIGHT!

Par slikica iz igre:


Bacite oko!
Ajd i pitajte me neš!? I odaberite si medalju i sve! :)

23

ned

11/14

Praktična plastika - u vrtu

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Simpatična upotreba PET boca za uređenje vrta. Ul. Marija Šimenca, Zagreb (danas).

22

sub

11/14

Naši plastičari - BrodPlast

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


strongBrodPlast/strong osnovan je kao samostalna zanatska radnja 17.02.1988. godine u Slavonskom Brodu. Na samome početku jedini zaposleni bili su osnivači strongBrodPlasta/strong (supružnici strongKatavić/strong). Proizvodnju su počeli na rabljenome stroju, a bavili su se proizvodnjom vrećica za isključivu uporabu (zamrzivač vrećice, vreće za smeće, vrećice tregerice itd.).

img src="http://imageshack.com/a/img537/2194/2ggPUQ.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>

S vremenom je g.Katavić napravio još jedan stroj po vlastitim nacrtima, poprilično jednostavnog izgleda i načina rada, ali svrsi shodnoga (zanimljivo je napomenuti da je još u uporabi).

Krajem 1988. godine počinje se s proizvodnjom proizvoda brizganjem (ručke za vrećice, jednokratne žličice…). Proporcinalno s njihovim naporima i radom, raste potražnja za spomenutim proizvodima, a isto tako i potreba za novim zaposlenicima i proširenjem poslovnog prostora i pogona.


img src="http://imageshack.com/a/img537/749/WY4QxZ.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Danas, 25. godina nakon teškoga početka, strongBrodPlast/strong je obiteljski obrt koji zapošljava 27 zaposlenih, posjeduju 8 strojeva za brizganje plastike, 3 stroja za izradu PE vrećica, 2 stroja za vakumiranje plastike, te vlastitu alatnicu.

img src="http://imageshack.com/a/img538/9594/VsGeGZ.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Prije godinu dana zamjenili su stare proizvodne strojeve (za brizganje plastike) potpuno novima, moderniziranima, čime još više poboljšavaju učinkovitost i kvalitetu svojih proizvoda i usluga. U proizvodnji koriste najkvalitetnje sirovine dostupne u ovome dijelu Europe čiji je krajnji rezultat; kvalitetan prizvod i zadovoljan kupac, što se može smatrati i vodećim motom strongBrodPlasta/strong. Svi zaposlenici odlikuju se profesionalnošću što dokazuje mnoštvo zadovoljnih poslovnih suradnika.

Svojim kupcima osigurali su dostavu diljem Hrvatske, pa i šire, 1 veleprodajnu i 4 maloprodajne jedinice. Kupci su im oduvijek na prvome mjestu i uzajamnim poštovanjem uspijeli su se održati i prilagoditi tržištu, te odoljevati jakoj konkurenciji već 20 godina.

img src="http://imageshack.com/a/img633/4816/12HKn3.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Web: BrodPlast
Proizvodni program


21

pet

11/14

VJETROPARK NA RUJNICI? - POČETAK STVARANJA "ZELENE OPĆINE"?

matijevici.blog.hr

Sukladno Odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja, te u skladu sa smjernicama strateških planova Općine Kula Norinska, već duže Općina Kula Norinska potiče aktivnosti vezane za korištenje obnovljivih izvora energije (OIE) s ciljem razvoja gospodarstva na svom području.

S tim u vezi održana je i 1. sjednica Savjetodavnog stručnog Povjerenstva u postupku procjene utjecaja na okoliš za zahvat vjetroelektrane Rujnica. Prema riječima Načelnika općine Kula Norinska Nikole Krstičevića, za projekat je izdan PEO (prethodno energetsko odobrenje) na 22 MW, te nakon što se prihvati Studija utjecaja na okoliš, održati će se je javno izlaganje Studije.

Za razliku od drugih područja u dolini Neretve u kojima su se javljale inicijative za proizvodnju energije iz fosilnih goriva (termoelektrane), općina Kula Norinska se zalaže za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a kao takva je i strateška aktivnost koju podržava Europska unija.

Zapravo je Općina Kula Norinska prva i jedina koja se od početka orijentirala prema „zelenoj“ energiji te je tako prije gotovo 8 godina započela s planiranjem i suradnjom u vidu istraživanja za potrebe projekta vjetorelektrana.

2008. godine su bili izrađeni prvi službeni dokumenti koji su dali obrise budućeg vjetroparka, da bi ove godine stvari konačno počele poprimati obilježja realno očekivane investicije. Pored vjetroenergije ,studije, kojima je Općina Kula Norinska otvorila širom vrata za suranju, pokazale su zanimljivost područja općine Kula Norinska i za potencijal iskorištavanja solarne energije.

Iako je zasada realnije očekivati vjetropark, ne treba čuditi ako u budućnosti općina Kula Norinska stekne svojevrstan prestižni status energetski „zelene“ općine što bi moglo imati pozitivan odjek i na njeno gospodarstvo.

Neslužbeno se saznaje da je nositelj projekta budućeg vjetroparka"Rujnica" tvrtka "HYPERBOREA" d.o.o koja već godinama vrši istraživanja pogodnosti iskorištavanja vjetroenergije za budući vjetropark. S vremenom se projekt usklađivao s prirodnim potrebama. Naime početno se planiralo 13 vjetroturbina, ali se njihov broj smanjivao, te mijenjala planirana pozicija sukladno mišljenjima stručnjaka iz bioloških znanosti.

Karta planiranih vjetroagregata na Rujnici
Image and video hosting by TinyPic

20

čet

11/14

S plastikom u nove brzine

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


font size=3strongPovod za ovaj tekst je najnovije dostignuće na području optičkih kabela. Radi se o multikomponentnom optičkom vlaknu sa sedam jezgara koje omogućuje prijenos brzinom od 255 Tb u sekundi/strong/font

p style="text-align:right"strongfont size=3Tekst: prof. dr. Igor Čatić/font/strong/p
h3Kabeli koji prenose podatke za 5.000 DVD-ova u sekundi/h3

Jeste li se kada upitali koji su to materijali koji su omogućili tako snažan razvoj elektrotehnike, elektronike, računala i cijelog područja poznatog pod nazivom IT-tehnika? Bez anorganskih i organskih polimera nema navedenih područja ljudskih djelatnosti i proizvoda. U ovom slučaju zanimljivi su kabeli, osobito optički. Koji omogućuju skidanje čak 5.000 DVD-ova u jednoj jedinoj sekundi!

Klasični materijali za jezgre kabela bili su prvenstveno bakar i aluminij. No danas se više od 80 % prijenosa signala za velike udaljenosti ostvaruje putem optičkih kabela, možda preciznije kabela s optičkim vlaknima. Instalirani su u milijunskim dužinama.

Zamisao o optičkim kabelima je stara, potječe iz četrdesetih godina 19. stoljeća. Međutim do prodora zamisli došlo je šezdesetih godina 20. stoljeća. Godine 1964. istraživač dr. a href=http://en.wikipedia.org/wiki/Charles_K._Kao target=_blankCharles K. Kao/a stvorio je teorijsku osnovu za izradbu optičkih kabela, za što je primio 2009. a href=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/2009/kao-facts.html target=_blankNobelovu nagradu/a. Na tim teorijskim osnovama skupina istraživača iz tvrtke a href=http://www.corning.com/index.aspx target=_blankCorning Glass/a - strongR. Maurer, D. Keck/strong i strongP. Schultz/strong - izumila je 1970. optičko vlakno od silike. To je omogućilo da se prenese 65 tisuća više informacija nego što je to slučaj s bakrenom žicom. Jedna od posljedica takvog prijenosa signala na velike udaljenosti je prijenos opere iz njujorškog Metropolitana. Koje, zahvaljujući optičkim kabelima prati sada već više od 16 milijuna posjetitelja istodobno.

Danas je moguće razlikovati četiri vrste optičkih vlakana. Ona načinjena na osnovi emsilicij-dioksida/em, multikomponentna (stakla na osnovi emsilicijevoga, natrijevoga, kalcijevoga i borovog oksida/em), staklo-plastična i plastična vlakna na osnovi empoli(metil-metakrilata) (PMMA)/em popularnog empleksija/em te empolistirena (PS)/em. Vlakna na osnovi silicija su anorgansko polimernog podrijetla, dok su plastična vlakna načinjena od organskih polimera.

img src="http://imageshack.com/a/img901/6321/ta5KWW.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Optička vlakna

Prilika je da se ovdje približi povijest kabela. Kabeli se prevlače gutaperkom (organski polimer) još od 1848. godine. I prvi podmorski kabel između Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država bio je obložen gutaperkom (1860.). Do snažnog razvoja primjene sintetskih polimera u elektrotehnici došlo je izumom duromera, fenol-formaldehida (PF), popularnog bakelita 1907. godine. Od tada se duromeri smatraju skupinom konstrukcijske plastike i ti su organski polimeri postali nezaobilaznim materijalom na području elektrotehnike.

Osim jezgre za kabele potrebni su plaštevi i izolacije. Isprva su to bili organski polimeri, guma, ali već nekoliko desetljeća za tu se namjenu upotrebljava najproširenija skupina plastike, plastomeri. Poput poli(vinil-klorida), popularnog PVC-a ili polietilena (PE). Sve su to organski polimeri.

Osim izolacijskih i plaštevskih materijala, u konstrukciji kabela nužni su i ostali materijali, u obliku konstrukcijskog tekstila (na bazi stakla, aramida, poliestera), separatori u obliku folija na osnovi poliestera, polipropilena, laminata (kombinacija aluminija i poliestera), bubrivi materijali (u obliku traka ili niti) te žica koje su sastavni dio ekrana ili armatura.

19

sri

11/14

18

uto

11/14

Tehnix ide dalje

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

/font p style="text-align:center"ustrongfont size=4font color=#477FBANOVOSTI IZ SVIJETA PLASTIKE Br. 75/font/font/strong/u/p

Često smo iz pera našeg vrijednog suradnika dr.sc. strongViktora Simončiča/strong imali prilike pročitati da je hrvatska firma strongTehnix/strong iz Donjeg Kraljevca vrlo uspješna u izradi najboljih tehnoloških rješenja za obradu komunalnog otpada, razdvajanje te pripremu ta daljnje iskorištavanje otpada bilo za recikliranje ili za energijsku oporabu. Naravno, da se tu radi i o vrlo uspješnom odvajanju svakovrsne plastike iz komunalnog otpada te pripremi plastike za mehaničku ili energijsku oporabu.

Stoga, vjerujem da će i čitatelje bloga zanimati dvije vijesti:

img src="http://img853.imageshack.us/img853/5990/wmh.gif" " hspace="10"; border:0px solid black; align="right"; border="0"/>1. Tehnix gradi tvornicu na otoku Krku
Međimurska tvrtka Tehnix d.o.o. iz Donjeg Kraljevca, nakon 30-ak izgrađenih tvornica za preradu otpada u Europi i svijetu, nedavno je dobila i prvi ugovor za jedan projekt u Hrvatskoj, i to na otoku Krku.

Kako kaže Đuro Horvat, vlasnik i direktor Tehnixa: "Trebalo je niz godina da probijemo led, ali izgleda da smo napokon uspjeli i tvornica će biti gotova do ožujka 2015. Godinama smo gradili svoje referencije u zemljama Europske unije, regije, ali i diljem svijeta. Samo u Hrvatskoj nije bilo sluha za ovu tehnologiju pa je ovo velika stvar jer ćemo napokon naše partnere moći odvesti na prezentaciju našeg projekta negdje u Hrvatskoj".


img src="http://imageshack.com/a/img538/6663/ACPVFk.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/> Velika prednost projekta je činjenica da je tvornicu moguće izgraditi uz 100 posto financiranje iz EU fondova, a investitor može i dodatno zaraditi na sirovinama koje će nastati iz prerade otpada. MBO-T Tehnix je trajno održivi način gospodarenja komunalnim otpadom. To je potpuno zatvoren i brz postupak reciklaže prikupljenog otpada koji se nakon obrade vraća u industriju kao sirovina i energija. MBO-T omogućuje izdvajanje na izvoru (dakle kod naših kuća) u jednu vreću, kantu ili kontejner te se može dalje transportirati standardnim prijevozom. Protočni postupak reciklaže od dopreme do baliranja je 10 minuta i, što je najvažnije, način je to gospodarenja komunalnim otpadom usklađen s Direktivom EU.

Ove su tvornice tipizirane prema kapacitetu pa se tako nude pogoni od pet tona otpada na sat, što je dostatno za gradove do 50.000 stanovnika, do 20 ili čak 40 tona na sat. Cijena pogona se kreće od nešto manje od tri milijuna eura za onaj od 5t/h, do 8,9 milijuna eura za 20-tonski kapacitet. Predviđeno je da u pogonu radi između 14 i 44 radnika, ovisi o kapacitetu i fazama ciljane prerade.

font size=3strongKinesko izaslanstvo posjetilo je i po mnogima vodeću tvornicu za proizvodnju strojeva i opreme za zaštitu okoliša u jugoistočnoj Europi - emTehnix/em iz Donjeg Kraljevca./strong/font

img src="http://imageshack.com/a/img909/4529/O2qA0i.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="left"; border="1"/>

„Osim što je Kina industrijska velesila, ona je i najveći zagađivač. Ona mora biti svjesna da mora ulagati u zaštitu prirode – stvoriti ravnotežu između kapitala i održivog života koji nam je zajednički. Mi u Tehnixu smo znanje pretvorili u tehnologiju koja danas rješava globalne probleme zaštite prirode, prije svega gospodarenje otpadom kao razvojnim resursom i cirkularnom ekonomijom i zaštita voda, koja je najveći svjetski problem“, naglašava direktor Tehnixa Đuro Horvat.

16

ned

11/14

Peteroslojni film vrhunskih performansi

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Naši plastičari - Muraplast
strongMuraplast/strong d.o.o. iz Kotoribe jedan od najvećih i najmodernije opremljenih proizvođača polietilenskih filmova u regiji, još je jednom potvrdio svoju orijentaciju stalnom rastu i razvoju. U pogon je nedavno puštena nova peteroslojna linija za ekstrudiranje PE-LD filmova.



img src="http://imageshack.com/a/img537/8098/qnLZu9.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>

Lani je u Muraplastu započela proizvodnja fleksibilne ambalaže, kada su u novu proizvodnu halu instalirane tri proizvodne linije - linija za kaširanje, linija za rezanje te specijalizirana linija za industrijske vreće i vrećice.

No tu investicije nisu stale pa je nedavno u pogon puštena nova peteroslojna linija za ekstrudiranje PE-LD filma. Linija ima proizvodni kapacitet od 900 kg/h i predstavlja jednu od najvećih i najbolje opremljenih linija za ekstrudiranje u široj regiji. Osim što povećava proizvodne kapacitete tvrtke oko 5000 t godišnje, što je povećanje od oko 30 % u odnosu na postojeći kapacitet, linija omogućuje izradu peteroslojnog filma.

15

sub

11/14

288. ČUJEM DA JE DANAS SVJETSKI DAN PROGRAMERA PA, PROMATRAJUĆI PRIRODU I ČOVJEKA, ZAHVALAN SAM ŠTO SMO PROGRAMIRANI TAKO ČUDESNO...

b-612.blog.hr

Trebali smo se naći kod njega, ali Nenad je rekao da nije pri sebi, nego da je kod Jure u Puzzleriji i da dođem i ja jer mu je potrebna moja pomoć.
– Kaj je bilo, dobri čovječe?
– Koga to pitaš? Mene ili Juru?
– Kad bolje razmislim, ne odnosi se ni na jednoga, ali… Kak si, Jura? Je li ti sestra rodila?
– Jedva. Rađala je dva dana. Mislili su maloga nazvati David, a sad će ga nazvati Golijat.
– Tak je velik?
– Ko puzzla od 5000 komada.
– Zakaj si me zvao, dobri čovječe?
– Koga to pitaš?
– Tebe, Nenade. Kaj radim ovdje uopće?
– Pravo pitanje je što Jura i ja radimo. Ti nam ionako samo pomažeš.
– Kaj radite?
– Kad se Jurina sestra spetljala s Golijatovim ocem, Jura je odlučio napraviti aplikaciju za mobitel.
– Ne bi tvojoj sestri pomogla aplikacija, nego alkotest i test inteligencije.
– Jura je smislio aplikaciju za otkrivanje seksualnih partnera…
– Ili partnerica. Ovisi tko što voli.
– …i osoba za vezu.
– Kasnije sam odustao od otkrivanja partnera za seks.
– Zakaj?
– Pa neću valjda promicati promiskuitet. Tko ih jebe! Nek se jebu sami.
– Ima logike. A kako će to funkcionirati?
– Skineš aplikaciju na mobitel i popuniš standardizirani upitnik o tome kakav si i s kakvom osobom želiš biti. I kad se u tvojoj blizini pojavi osoba koja ima veliku kompatibilnost, dobiješ obavijest na mobitel. I tvoje je da uspostaviš kontakt. A ta osoba istodobno dobije obavijest na svoj mobitel.
– Zona sumraka. A kaj ću vam ja?
– Da se možemo preglasavati.
– Kako misliš?
– Kad Jura tvrdi jedno, a ja drugo, ti ćeš odlučiti kako će biti.
– A za to ćemo ti dati 1% zarade.
– Ja sam, Jura, za to da mu damo 2% zarade.
– Shvaćam. Neka bude 2%.
– Bravo! Funkcionira! Super si se sjetio, Nenade, dovesti ovog inače antipatičnog tipa.
– Što vas još muči?
– Postotak kompatibilnosti.
– Nakon kolikog postotka će se slati poruka. Ako je prenisko, postoji opasnost da će stalno stizati poruke pa će sve biti neozbiljno…
– Odnosno bit će više mogućnosti za upoznavanje.
– …a ako je previsoko, onda će biti veća sigurnost da je ta osoba ona prava…
– Ali i potpuno beskorisna aplikacija jer će rijetko biti korištena.
– Hmmm…
– Nismo ni suglasni što staviti u upitnik. I tu nam trebaš pomoći.
– A treba nam i netko tko će eksperimentalno iskušati aplikaciju.
– Treba vam i neka ženska osoba.
– Uh! Nismo na to ni mislili. Što ćemo sada? Znaš li koju?
– Jedna mi pada na pamet…
– I meni je Ivanina Baba pala na pamet, ali ovih je dana nema u Zagrebu.
– Gdje je?
– Sa svojim bikerima ide u Vukovar.

14

pet

11/14

U korist vlastite štete - ekološki trojan

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Poštovani,
neki dan sam u riječkom Novom listu pročitao vijest kojom obavještavate javnost da ste u sklopu eko akcije "Eko-energetski kutak" Općine Viškovo "čak 7000 plastičnih vrećica zamijenili za 240 platnenih".


To me je ponukalo da Vam se direktno obratim s namjerom da Vas upoznam s činjenicama vezanima uz Vašu akciju, a koje nisu nimalo ekološke.

Naime, u informatičkom svijetu poznat je virus nazvan em"Trojan"/em, kada korisnik svojom aktivnošću sam sebi napravi štetu na svom softwareu. Čini mi se da bi se Vaša eko akcija mogla jednostavno nazvati emstrong"Ekološki trojan"/strong/em.

Kao prvo želim istaknuti da sam pobornik svih ekoloških akcija koje se temelje na stručno i znanstveno provjerenim činjenicama i koje temeljem istih djeluju u pravcu smanjenja svekolikog utjecaja na okoliš, uštede energije, ali i održivi razvoj.

Konkretno, o čemu se radi?

Brojna istraživanja relevantnih europskih i svjetskih institucija jasno su potvrdila da su plastične vrećice - bilo jednokratne, bilo višekratne, najpovoljniji proizvod za tu namjenu u odnosu na ostale materijale. Stoga Vam u ovom dopisu želim predočiti činjenice koje to potvrđuju.

1. Plastična vrećica je više funkcionalni, lagani i čvrsti proizvod i pogodan je za sve primjene (vlažne, rasute, masne, prljave sadržaje)

2. Plastična vrećica nije ekološki problem, stvarni problem je naše, ljudsko ponašanje (i nedostatak sustava odvojenog prikupljanja otpada, odvajanja i recikliranja). Nije moguće mijenjati ljudsko ponašanje uvođenjem naknada ili zabrana bilo kojeg materijala ili proizvoda.

3. Brojna istraživanja potvrđuju da plastične vrećice čine tek neznatni dio kućnog otpada. Prema istraživanju u Austriji, utvrđeno je da čine 0,02 % kućnog otpada, a istraživanjem u Velikoj Britaniji utvrđeno je da odbačene plastične vrećice zauzimaju 0,03 % prostora na odlagalištima otpada.

4. Ukoliko se u Hrvatskoj ograniči potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica, prosječni hrvatski potrošač koristiti će više drugih vrećica (papirnatih vrećica ili pamučnih torbi) čiji je utjecaj na okoliš znatno lošiji od utjecaja plastičnih vrećica.

img src="http://imageshack.com/a/img908/7058/qbznSU.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="0"/>
Tablica pokazuje koliko puta treba koristiti druge vrećice kako bi se izjednačio "ugljikov trag" s jednokratnom plastičnom vrećicom izrađenom od polietilena visoke gustoće (PE-HD)

5. Ograničenjem potrošnje na bilo koji način jednokratnih plastičnih vrećica, povećati će se potrošnja ostalih vrsta plastičnih vrećica. Treba pogledati Irski slučaj, kad su Irci uveli naknadu na plastične vrećice, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica pala je za 90 %, ali je u supermarketima gotovo u isto vrijeme porasla prodaja plastičnih vrećica za smeće za 400 %.

6. Svaka, takozvana jednokratna plastična vrećica u stvarnom životu, u stvari, višekratno se koristi - najprije kad se potrepštine donose iz trgovine, zatim za zamatanje raznih proizvoda i stavljanje u hladnjak, ili za zamatanje ostalih stvari kao što je marenda, ili zamatanje stvari i pakiranje u putne torbe, i sl. te na kraju kao vrećica u kojoj bacamo smeće.

7. Plastične vrećice zauzimaju neznatan prostor na odlagalištima, mada je gotovo svo smeće koje smo bacili u plastičnim vrećicama. U dobro organiziranom odlagalištu na otoku Krku, lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve, plastična ambalaža (uključujući svu ambalažu i vrećice) čini 2,9 % ukupno prikupljenog otpada.

- manje od 1 litre za plastične vrećice
- 3800 litara za papirnate vrećice
- 27000 litara za pamučne torbe

9. Ili izračun na drugačiji način:
- da bi se proizvela 1 tona polietilena od koje se može napraviti oko 200 000 plastičnih vrećica potrebno je manje od 200 litara vode
- da bi se proizvela 1 tona papira od kojeg se može napraviti oko 10 000 papirnatih vrećica potroši se 15 do 20 000 litara vode
- da bi se proizvela samo 1 pamučna vrećica odnosno torba potroši se 2700 litara vode, odnosno za proizvodnju 1 tone pamučne tkanine potroši se 10 do 17 miliona litara vode.
- za ukupnu proizvodnju pamuka danas se troši oko 2,6 % svjetskih resursa vode (dobro je poznat slučaj Aralskog mora - kojeg više nema - što zorno pokazuje slika niže)
a href=http://ejfoundation.org/cotton/cotton-and-water target=_blankIzvor podatka/a

Slika desno preuzeta iz: Nezirović, V.: emZabrana plastičnih vrećica je teror poluinformiranih/em, Jutarnji list, 30. siječnja 2011. – intervju s prof.dr.sc. strongI. Čatićem/strong.

10. Za proizvodnju platnenih vrećica odnosno torbi najviše se koristi pamuk. Pamuk se danas uzgaja na oko 3 % svjetske obradive površine, a taj se uzgoj tretira s ukupno 25 % svjetske proizvodnje pesticida i herbicida, plus sasvim nekontrolirana potrošnja umjetnih (anorganskih odnosno dušičnih) gnojiva. Pri uzgajanju pamuka zbog nestručnog korištenja pesticida i herbicida otruje se godišnje 1 milijun ljudi, a umre oko 20 000.

11. Platnene vrećice teško opterećuju okoliš i čovjeka. Zahtijevaju poljoprivredne površine koje nedostaju za hranu živim bićima. Troši se energija, umjetno dušično gnojivo teško opterećuje okoliš. Tijekom pretvaranja usjeva u oblik pogodan za tkanje, djeca u Indiji gacaju po kiselini. Platnene torbe izrađuju se od takve tkanine negdje u Kini, dječjim prstićima, a plaćene su šakom riže i obojane tko zna kakovim bojama.

img src="http://imageshack.com/a/img905/2982/MLrzf1.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>

12. Za proizvodnu plastične vrećice najčešće se kao sirovina koristi etilen (C2H4) - neotrovan plin koji nastaje kao nusprodukt u procesima rafinerijske prerade sirove nafte ili prirodnog plina. Etilen se koristi u procesu polimerizacije polietilena koji je sirovina za izradu plastičnih vrećica, a polietilena se za izradu jedne jednokratne plastične vrećice koristi 3 do 5 grama.

13. Za ukupnu svjetsku proizvodnju plastičnih vrećica koristi se samo 0,05 % svjetske potrošnje nafte (oko 50 % nafte troši se za transport, oko 32 % za grijanje - što znači da oko 82 % nafte jednostavno spalimo, 10 % potroši se za svu kemijsku industriju u sklopu koje je oko 5 % za proizvodnju ukupne plastike, a u čemu je 0,05 % za proizvodnju plastičnih vrećica)


14. Prema nalazima istraživača austrijskog instituta strongDenkstat/strong, proizvodnja i korištenje plastičnih vrećica s energijskog stanovišta je povoljnije nego kod papirnatih ili pamučnih vrećica odnosno torbi. Jedinični utrošak energije za plastičnu vrećicu je znatno niži, a na kraju životnog ciklusa, plastična vrećica se može energijski oporabiti.

15. Kada se plastične vrećice recikliraju u novi proizvod, tada se za taj proizvod koristi manje energije, a u slučaju da se iskorištene plastične vrećice spaljuju, zahvaljujući svojoj velikoj energijskoj vrijednosti, dobiva se velika količina toplinske energije.

16. Plastične vrećice kao i svi ostali plastični proizvodi imaju vrlo veliku energijsku vrijednost i danas se u modernim i optimiziranim procesima emdepolimerizacije/em koji jeftini i visoko učinkoviti mogu pretvoriti u visoko vrijedno gorivo.

17. Papirnate vrećice su 18 do 20 puta, a platnene vrećice odnosno torbe i do 30 puta voluminoznije od plastičnih vrećica. Da bi se isti broj vrećica transportirao za papirnate i platnene treba najmanje 7 do 20 puta više kamiona.

18. Računica je jednostavna: ukoliko prosječni hrvatski stanovnik potroši oko 200 vrećica godišnje to na naš broj znači da Hrvati godišnje potroše oko 900 miliona plastičnih vrećica. Da bi prevezli te vrećice od proizvođača do mjesta potrošnje - trgovina, potrebno je oko 335 šlepera. Za isti taj broj papirnatih vrećica potrebno je oko 6000 šlepera, a za platnene vrećice odnosno torbe čak i do 9825 šlepera, ali o druga dva slučaja vozili bi od neke uvozne luke do trgovina, jer se papirnate i platnene ne proizvode u Hrvatskoj.

19. Evo, slične računice prikazane na drugi način - u jedan 20 stopni kontejner stane:
- Jednokratnih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-HD-a) - 1 800 000
- Višekratnih, debljih plastičnih vrećica (u pravilu od PE-LD-a - 300 000
- Polipropilenskih vrećica (onih čvršćih) - 45 000
- Papirnih vrećica s ručkama - 65 000
strong- Pamučnih vrećica odnosno torbi - 72 000
- Jutene vrećice odnosno torbe - 25 000/strong
- Torbe od tkanog polipropilena (tzv. emgreen bag/em) - 42 000
- Poliesterske torbe (čvršće, višekratne torbe) - 55 000

img src="http://imageshack.com/a/img743/4145/0jt3yX.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>

10. A prethodna računica automatski znači toliko puta veću potrošnju goriva, veću emisiju CO2 i ostalih ispušnih plinova u atmosferu i isto toliko puta više troškova prijevoza te nepotrebnog opterećenja i oštećivanja skupe cestovne infrastrukture.

21. Ukoliko dođe do ograničenja potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica, nužno će doći do povećane potrošnje višekratnih plastičnih vrećica, tako i papirnih i platnenih, koje su višestruko voluminoznije, što automatski znači da će se u tom omjeru povećati i otpad na našim odlagalištima. Voluminozniji otpad u konačnici rezultira povećanim troškovima odvoza i zbrinjavanja otpada.

22. Slijedom uvođenje visokih nameta na plastične vrećice u Irskoj, kojom prilikom je došlo do 90 %-tnog smanjenja potrošnje tih vrećica, nije došlo ni do kakvog smanjenja otpada na irskim odlagalištima.

23. Ograničenje potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica, preusmjeriti će potrošače na korištenje papirnatih vrećica, višekratnih plastičnih vrećica, platnenih torbi ili višekratnih torbi također od plastike, koje su sve značajno skuplje i to dovodi do povećanja troškova života. U trgovačkim centrima sada kupci sami biraju voće ili povrće i sami ih pakiraju u one tanke plastične vrećice, ali njihovom zabranom taj posao pakiranja trebati će odraditi radnici trgovine u drugu skuplju i voluminozniju ambalažu (npr. polistirenske tacne i plastične folije za zamatanje), što opet dovodi do poskupljenja ambalaže i rada u trgovinama te slijedom toga i povećanja troškova života potrošača.

24. Povećanje korištenja višekratnih vrećica i platnenih torba, kao i ostalih višekratnih plastičnih torba, cekera, košara i sličnog, dolazi do povećane opasnosti od nehigijenskih uvjeta i kontaminacije bakterijama (npr. norovirusom) kupljenih potrepština, posebno vlažnih produkata.

25. A da bi održali kakvu takvu higijenu naših višekratnih vrećica i torbi, iste treba redovito čistiti i prati, a to znači povećanu potrošnju skupe energije, vode za pranje, zagađenje iste raznim opasnim deterdžentima i kemikalijama te povećanje količina otpadnih voda koje sadrže ostatke deterdženata, što pak znači povećanu eutrofikaciju mora i vodenih tokova.

26. Ograničavanje potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica značajno će se negativno utjecati na ekonomičnost organiziranog odvojenog prikupljanja te zbrinjavanja otpada, kao i vrlo negativan utjecaj na sustav recikliranja, ne samo plastičnih vrećica već i ostale plastike.

27. Recikliranje iskorištenih plastičnih proizvoda na kraju njihovog uporabnog vijeka znači da će se sačuvati prirodni resursi odnosno sirovine i uštedjeti energija pri proizvodnji novih proizvoda iz reciklata. Poznato je da je plastika = sirovina + energija. Recikliranjem plastike štedimo i sirovine i energiju.

I na kraju jedan poučan primjer iz modno-dizajnerskog svijeta. 2009. godine, hrvatska spisateljica Tena Štivičić napisala je: »Prošle je godine jedan od najvećih modno osviještenih hitova u Velikoj Britaniji bila ekološka torba s natpisom "I'm not a plastic bag". Dizajnirala ju je Anya Hindmarch, prodavala se za pet funta, nosili su je svi koji drže do sebe, mode i okoliša da bi promicali smanjivanje korištenja plastike. Jasno, tek mjesecima poslije izašlo je na vidjelo da je "I"m not a plastic" torba šivana u Kini i da su koristili jeftinu radnu snagu. I da je mali Chang svojim dvanaestogodišnjim prstićima cijele bogovetne dane prišivao ekološki osviještena slova na tkaninu, u zamjenu za zdjelicu riže. Kad su je upitali kako to objašnjava, dizajnerica je odgovorila da ona nikad nije ni tvrdila da ne koristi jeftinu kinesku radnu snagu, ta torba i nije nastala da bi promovirala ljudska prava - nego zaštitu okoliša.«

A kako je ta akcija završila u stvarnom, realnom životu:

12

sri

11/14

Zapjenjeni ekopopulisti

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Prenosim članak prof.dr.sc. Igora Čatića koji je izvorno objavljen u Hrvatskom fokusu u rubrici Znanost: Zapijenjeni ekopipulisti, a kasnije prenesen i na više drugih web portala. Koristim priliku i ovim putem zahvaliti se profesoru Čatiću na lijepim riječima pohvale i podrške te promociji bloga Plastično je fantastično.

Zapjenjeni ekopopulisti
Jednom je Vlada pokazala zube EU-u

Zahvaljujući Hrvatskom fokusu, Hrvatski radio ima ključni dokaz da su plastične vrećice ekonomski, a ne ekološki problem. Zapjenjeni ekopopulisti u koje se ubrajaju Ljubitelji životinja netočnim argumentima napadaju Vladu. Koja je jednom rekla ne našoj dragoj EU. Koja braneći svoje interese ne želi braniti interese najslabijeg člana. Zašto je Vlada jednom poslušala argumente struke? Tko je tome pridonio?

Hrvatska je prema objavljenom tekstovima u medijima po prvi puta izvojevala veliku pobjedu u EU. Pokazala je kako se treba boriti za radna mjesta i suficit u trgovačkoj bilanci. Premda će svi ekopopulisti, a počeli su svojom djelatnošću još 1992. sada likovati, to je njihov najveći poraz, a pobjeda struke u Hrvatskoj.

Usvojen tek prijedlog Europske komisije

Premda su tekstovi u medijima prikazali odluku Europske komisije kao poraz Hrvatske vlade, jer je preglasana s 27:1, stvar nije još gotova. Naime, Europska komisija prihvatila je tek prijedlog Direktive o ograničavanju potrošnje tankih plastičnih vrećica, koju mora prihvatiti i Europski parlament. Pretpostavlja se da će Parlament prihvatiti prijedlog. Sada ostaje da se vidi kako će ovaj puta glasovati naši europarlamentarci. Hoće li glasovati u skladu s politikom svoje vlade?

Društvo za plastiku i gumu brani plastične vrećice od 1993.

Borba protiv plastičnih vrećica na ovim prostorima traje od 1992. Odlučujuću ulogu u toj borbi imali su trajno jedino članovi Društva za plastiku i gumu. Tada je Zelena akcija na čelu s pravnicom prof. dr. sc. Inge Perko-Šeparović dobila visoku potporu od jedne vrlo poznate ekologističke organizacije. Da se unište plastične vrećice i PVC. PVC je uništen, vrećice će biti možda uništene. Valja ponoviti iz pedagoških razloga. EU ne može konkurirati zemljama Istoka. Tko im je kriv kada nisu slušali glasovitog njemačkog filozofa O. Spenglera. Koji je poručio još 16. svibnja 1931. »Zapad jedino ima tehniku, ako to predate drugima, nestat ćete«. I to se sada događa.

Prvi članak u korist plastičnih vrećica Stvaraju masovnu histeriju napisali su članovi Katedre za preradu polimera, ujedno i članovi Društva za plastiku i gume I. Čatić i M. Šercer. Članak je objavljen u Vjesniku 6. svibnja 1993. Napisano je u protekla dva desetljeća, tko bi prebrojio koliko tekstova, sudjelovanja u televizijskom i radiju programu te održano niz tribina u korist plastičnih vrećica, Međutim uvijek iznova su dolazili novi ekopopulisti. Slali su diljem svijeta faktoidne (poluistinite) prezentacije. Ispravci tih prezentacija su pokazali kako zaglupljuju javnost. Uvijek istim pogrješnim argumentima. Ispravljena prezentacija se može pogledati na blogu Plastično je fantastično u postu: Moj obračun s njima.

Izvrstan, čitani blog

Situacija se komplicirala kada je Italija krajem 2011. objavila da će zabraniti tanke vrećice. Članovi DPG-a digli su uzbunu. Organizirali okupljanje proizvođača plastičnih vrećica. Tek tada su shvatili u zaduženim organizacijama poput HGK razmjer moguće katastrofe. I oni su organizirali tada konferenciju za medije. Gdje su ponovno najveći doprinos dali predsjednik, glasnogovornik i jedan član Upravnog odbora DPG-a. Taj član Upravnog odbora zaslužuje da mu se navede ime, Romeo Deša, pomoćnik direktora za proizvodnju u DINI na Krku. Inače član Upravnog odbora Društva za plastiku i gumu i član Uredništva časopisa Polimeri. Samoinicijativno je osnovao blog plasticno-je-fantasticno. Za koji je 2014. dobio posebnu nagradu Društva za plastiku i gumu.

Riječ, dvije o blogu R. Deše. Otvoren je u studenome 2011. i do sada ima oko 170 tisuća posjeta. Objavljeno je više od 1000 tekstova. Brojka koju vjerojatno nitko ne će dostignuti na području popularizacije znanosti i tehnike iz akademske i ostale znanstvene zajednice. Koju prisiljavanju da piše samo za strance, pa stvarno nema vremena da se bavi s domaćim, svakodnevnim stručnim pitanjima.

Kada je riječ o blogu, dio koji se odnosi na plastične vrećice možda je jedinstven i u svijetu. Zato je bilo moguće da taj blog argumentirano odgovori na najnoviju provokaciju Prijatelja životinja. U nastavku bit će iskorišten dio tog odgovora.

Prijatelji životinja brinu o utjecaju plastičnih vrećica na životinje. Prvi savjet, brinite se o životinjama, posebno pticama. Jedan dnevnik objavio je 14. listopada 2014. da oko 200 tisuća lovaca i krivolovaca godišnje u RH odstrijeli oko 2 milijuna ptica godišnje. Kako inspektori ne rade noću i vikendom, mnoge ptice se prokrijumčare u inozemstvo u tom razdoblju. A u posljednjih 30 godina ubijeno je u Europi 420 milijuna ptica (Večernji, 5. studenoga 2014.).

Tko financira ekopopuliste?

Potpuno se slažem s R. Dešom koji je napisao. »Ekopopulisti, pa i Prijatelji životinja bave se područjima koja ne poznaju, ali ih glasno i bučno komentiraju, koriste teške i patetične riječi, bez ikakvih podataka, bez veze sa stvarnošću. Nažalost, ne samo ti navodni prijatelji životinja, već i druge kvazi ekološke udruge najčešće su samo eksponent nečijih interesa. Držim da su to neozbiljne udruge koje sišu novac nas poreznih obveznika, a samo ih pitam, odakle novac, ako nema proizvodnje u Hrvatskoj.« DINA je izvrstan primjer. A tko ih financira? Političari kada im to treba ali i u velikom mjeri zainteresirani stranci. Čak ih podučavaju u manipulaciji.

U utorak 4. studenoga 2014. TV postaja Z1 organizirala je raspravu o odluci Europske komisije između predstavnice Prijatelja životinja i autora. Tri trenutka iz 20 minutne rasprave. Prijatelji životinja insistiraju na konceptu Priroda iznad svega. Što je o tome napisano u članku Svjetlo u zatamnjenu sliku utjecaja PVC-a na okoliš (Vjesnik, 11. siječnja 2005.)

»Tko razumije problem vođenja tehnike zna da zaštita okoliša nije nadkriterij nego samo jedan od kriterija pravilne odluke. Stoga se valja nadati da će Europska komisija vrednovati proizvode načinjene od određenih materijala, i to u sveukupnosti sve brojnijih prosudbenih kriterija. Pritom zaštita okoliša je samo jedan, ali ne i isključivi prosudbeni kriterij.« Dodatak iz 2014. Europska komisija kada bi željela vrednovati plastične vrećice po svim kriterijima, došla bi do zaključka da su one izvrsna ambalaža. Ali EU ima s vrećicama ekonomske probleme.

Ne umiru stotine tisuća sisavaca od plastičnih vrećica

Druga ekomatra je godišnje ugiba od plastičnih vrećica 100.000 morskih sisavaca i milijun morskih ptica godišnje. Međutim ugledna svjetska ekološka (ne plastičarska!) organizacija Ocean Conservancy, koja više od 25 godina organizira akciju Coastal Clean Up širom svijeta, tijekom 25 godina akcijâ na tisućama lokacija na obalama mora i oceana u 152 zemlje, izvijestila je da je u tom razdoblju more na obalu izbacilo ukupno 4073 (četiri tisuće sedamdeset i tri!) uginule životinje. Na blogu navedena je tablica s udjelima uginuća. Od plastičnih vrećica je uginulo 404 životinja ili oko 10 %.

Ekopopulisti iz Prijatelja životinja traže dodatnu popularnost. Pa predlažu genijalno rješenje. Neka se proizvođači vrećica preorijentiraju. Oni su često podigli kredite za te vrlo specijalizirane proizvodne linije koje su strogo namjenske. Stvarno se pita gdje ti ljudi žive i što znaju o temama o kojima tako glasno zbore.

Ekokorifej

Pitanje glasi, kako će glasovati hrvatski europarlamentarci. Možda neki i podrže svoju vladu, makar po stranačkoj stezi. Ali što s onim korifejom stranke koja zemlju iz »oraha pretvara u bananu«? Stranku koju javnost još nije prepoznala da ju vodi u lijepu, ali potpuno siromašnu zemlju kako je to ovih dana rekao M. Holy akademik M. Zelić. Što je rekao ekokorifej za Večernji 31. listopada?

Europarlamentarac prof. D. Škrlec je rekao da se čudi Vladi da se zalaže za radna mjesta. On bi kao energetičar trebao znati da je još uvijek pretežna sirovina za plastične vrećice nafta i prirodni plin. Upadnica, ovih dana je pristigla vijest da će Kina plastiku proizvoditi i od ugljena. Prema tome vrećice su zamrznuta nafta, plin ili ugljen. Vrećice su bolje gorivo od kamenog ugljena a mogu se uspješno reciklirati. Kao jedan od korifeja ORaH-a koji provodi politiku ne svemu i svačemu, kaže da ga nije briga za radna mjesta u toj industriji, neka se sadi konoplja. Kao sveučilišni profesor trebao bi znati da se od konoplje ne mogu izrađivati vrećice debljine od 20 mikrometara. Mogu se raditi torbe, ali to je nešto drugo.

A gdje je tu Hrvatski fokus? Na stranicama portala objavljen je članak Umjesto da otvara, EU radna mjesta zatvara (25. listopada 2013.). Članak je potaknuo uglednu novinarku Hrvatskog radija, S. Celebrini da upita pokretača inicijative, bivšeg povjerenika J. Potočnika zašto zabrana? Odgovorio je jasno. »Zbog ekonomskih razloga jer se ne možemo suprotstaviti konkurenciji iz Azije.«

Zato podržimo ovaj puta Vladu RH u očuvanju radnih mjesta i ostvarivanju trgovačkog suficita od oko 12 milijuna eura. I to je doprinos deviznoj bilanci Hrvatske.

Prof. Igor Čatić


Izvori:
Hrvatski fokus: Zapjenjeni ekopopulisti
Jutarnji list: 'U dva sata noću čučim skriven u grmlju i čekam da se pojave ubojice ptica'
Večernji list: U posljednjih trideset godina u Europi je nestalo čak 420 milijuna ptica
Plastično je fantastično: Moj obračun s njima
Plastično je fantastično: Licemjerni prijatelji životinja
Plastično je fantastično: Umjesto da otvara EU radna mjesta zatvara


10

pon

11/14

Statistika

Zadnja 24h

27 kreiranih blogova

446 postova

971 komentara

392 logiranih korisnika

Trenutno

5 blogera piše komentar

18 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se