novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

28

sub

02/15

K društvu bez vrijednosti

plasticno-je-fantasticno.blog.hr



font size=4em"Dugotrajno robovanje i rđava uprava mogu toliko zbuniti i unakaziti shvaćanje jednog naroda da zdrav razum i prav sud njemu otančaju i oslabe, da se potpuno izvitopere. Takav poremećen narod ne može više da razlikuje ne samo dobro od zla, nego i svoju vlastitu korist od očigledne štete."/em
p style="text-align:right"strongemIvo Andrić/em/strong/p/font

h3K društvu bez vrijednosti/h3
p style="text-align:right"font size=4Piše: dr.sc. strongemViktor Simončič/em/strong/font/p

p style="text-align:right"Izvor slike: emBraniteljski portal/em/p
Već sam poodavno trebao završiti drugi dio knjige strongem„Društvo umanjene vrijednosti“/em/strong. Pišem, ali mi svakodnevnica odvlači pažnju. Sada vidim da je možda i bolje da sam bio malo sporiji. Možda drugi dio knjige dobije podnaslov em„k društvu bez vrijednosti“/em. Treći dio vjerujem neću pisati, jer nisam siguran koliko to sve skupa ima smisla.

Društvo umanjene vrijednosti, na putu k društvu bez vrijednosti, počiva na udovoljavanju pojedincima i odabranim, privilegiranim skupinama, podanicima i ljudima koji ne smiju iznijeti stavove. Vrijedi od vrha politike, do zadnjeg službenika na nekom šalteru na kojem piše em„dođite sutra“/em ili em„pauza“/em. Vrijedi od akademije znanosti do redovnih profesora, pa do onih sa sumnjivim diplomama. S jedne strane imamo desetine tisuća mladih ljudi, u naponu snage, uglavnom bez radnog, ali s ratničkim iskustvom, a s druge strane armiju nezaposlenih, bez mogućnosti da ikada rade. Ona prva skupina ima novca i vremena za em„šatorovanje“/em, ona druga skupina, bez primanja, vrijeme troši ili s glavom u kontejnerima ili s pisanjem molbi za rad negdje gdje se normalno živi. Oni odabrani, žive od manipulacije s obje skupine, koje su svaka na svoj način zakinute i na dulje vrijeme gubitničke.

Ima li upozoravanje bilo kakav smisao? Postavivši sam sebi pitanje, spremio sam odgovor kako pisanje u ovakvom okruženju nema smisla. Nema rasprava temeljnih na argumentima. Vrijede samo argumenti položaja, a ne i argumenti struke.

Rasprave oko projekata se kod nas svode na one na rangu klišeja em„domaćica“/em. Ili onako kako je odgovorio Dudek Štefu na pitanje: em„Da li je Zemlja okrugla ili ravna kak' plošča“/em. Dudek je nakon dugog razmišljanja odgovorio: em„Mislim da da“/em. Štef je potvrdio: em„Dudek, imaš prav“/em. Na razini ovakvih argumenta svi imaju mjesta u medijima, koje usput rečeno vode jednako em„školovani kadrovi“/em s ugrađenim podaničkim mentalitetom i često manjkom kompetencija. U jednom društvu su svi od Vlade do poduzetnika i nevladinih organizacija, uz časne iznimke, uvijek nekako na istoj razini. Mi smo tu gdje jesmo. Negdje na zadnja 2-3 mjesta u EU.

img src="http://imageshack.com/a/img537/3641/E4pT1S.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>

I onda veliki prilog o protestu Zelene akcije pred Ministarstvom zaštite okoliša i prirode u Zagrebu. Pune tiskovine. Zelena akcija traži uvođenje odvojenog prikupljanja otpada „vrata do vrata“. Traže posude, ako sam dobro razumio, svakom stanu njih 5-6, i uz to u svakoj kući i čipirane vrećice.

Što reći o 5-6 kanti i čipiranim vrećicama? Po njima to itekako ima smisla. Kako navode, sve to postoji u više gradova poput Ljubljane, Milana, San Francisca, Canberre itd. Ono itd. se najvjerojatnije odnosi barem još na dva grada na svijetu i nekih desetka sela i stotinjak zaseoka. Šteta da Zelene akcija kreće baš s kopiranjem najnaprednijih s kantama za otpad. Naime, postoji u svijetu mnogo toga naprednoga u zdravstvu, školstvu, kulturi, gospodarstvu i demokraciji. Kako to da nisu došli na ideju preslikavanja tih iskustava? Logično im je da naša sveučilišta baš ne mogu postati Princeton ili Oxford, onako preko noći. A ispada normalno da u mom Sisku, gdje se zatvorila sve industrija napravimo sistem kao u San Francisku, u Čabru bi mogli kopirati Canberru, u Ličkom Osiku Milano, a u Zagrebu Ljubljanu. Kako to platiti? Koga to još zanima?

27

pet

02/15

Referendum, referendum dajte 'amo

plasticno-je-fantasticno.blog.hr



font size=4emVelike se stvari događaju trenutno u Kaliforniji. Ne samo što se dodijele Oskara tiče, već i što se tiče problema oko zabrane jednokratnih plastičnih vrećica i naplate nameta na papirnate vrećice./em /font




Nakon što je 30. rujna 2014. guverner Kalifornije stavio svoj konačni potpis na Uredbu savezne države Kalifornije SB 270 kojom se zabranjuju jednokratne plastične vrećice od 1. siječnja 2015., o čemu je pisano na ovome blogu u cijelom nizu postova, a posljednji puta u postovima: a href=http://blog.dnevnik.hr/plasticno-je-fantasticno/2014/03/1631748457/kalifornija-kompromisno-ali-nimalo-ekoloski.html target=_blankKalifornija kompromisno, ali nimalo ekološki/a i a href=http://blog.dnevnik.hr/plasticno-je-fantasticno/2014/09/1631801740/guverner-kalifornije-potpisao-zabranu-plasticnih-vrecica.html target=_blankGuverner Kalifornije potpisao zabranu jednokratnih plastičnih vrećica/a, nevladina udruga a href=http://www.bagtheban.com/ target=_blank"Bag the Ban"/a (em"Uvrećite zabrane"/em), pokrenula je akciju "rušenja" odnosno prikupljanja potpisa za organizaciju referenduma s ciljem ukidanja ove uredbe, obrazlažući da osim ekološke štete, ova uredba ima i značajnog negativnog društvenog i financijskog utjecaja na ekonomiju Kalifornije.

Uglavnom, državni sekretar savezne države Kalifornije objavio je da je ured državne uprave zaprimio dovoljan broj potpisa za organizaciju referenduma protiv zabrane jednokratnih plastičnih vrećica, odnosno za opoziv Uredbe SB 270. Referendumom, koji će se održati 2016. godine, omogućiti će se glasačima Kalifornije da sami odluče žele li zabranu ili ne, u što je uključena i dodatna naknada na papirnate vrećice. Naime, kako su izračunali, ova Uredba za direktnu posljedicu ima oko milijardu dolara ekstra profira trgovcima, a istovremeno uništava ovaj dio profitabilne proizvodnje, te ostavlja oko 2000 ljudi bez posla.

img src="http://imageshack.com/a/img661/1342/dajAw4.png" " hspace="10"; border:1px solid black; align="left"; border="1"/> Kako navode u svom priopćenju, ovo je velika zajednička pobjeda malog poduzetništva i potrošača, ne samo u Kaliforniji, već i u cjelokupnim Sjedinjenim Američkim Državama. Naime, ovaj referendum stati će na kraj neopravdanim zabranama i uvođenjima nameta koje nikako nemaju za posljedicu nekakve ekološke koristi, već samo još veću zaradu velikim trgovačkim lancima i daljnje povećanje troškova života američkih obitelji. Odluka državnog sekretara Kalifornije veliki je korak za obitelji i poslovanje malih tvrtki i istovremeno garancija da se ovakve negativne odluke neće širiti širom Amerike.



Izvori:
Los Angeles Time: California's plastic-bag ban put on hold by ballot referendum
Bag the Ban: Referendum to repeal statewide plastic bag ban qualifies for 2016 ballot


26

čet

02/15

Lokaliziran, pa ugašen požar

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Naši plastičari - Drava International

25

sri

02/15

Na žalost, i to se događa

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Naši plastičari - Drava International

Veliki požar izbio je večeras u 20:45 u jednoj od hala tvrtke Drava International u Osijeku.

Riječ je o najvećoj hrvatskoj tvrtki za reciklažu plastičnog otpada, a prema prvim informacijama s terena požar je izbio u novijoj hali u kojoj se otpad prerađuje i iz njega proizvode plastične vrećice.

Sve raspoložive snage JPVP Osijek kao i DVD-a iz Osijeka i okolice uputile su se na teren, no veliko je pitanje koliko će blizu smjeti prići požarištu s obzirom da se u hali nalazi i dosta goriva.

Osim reciklaže plastičnog otpada Drava International prije dvije godine počela se baviti i proizvodnjom sintetičkog dizela, o čemu je već pisano na ovom blogu u postu: Naši plastičari - Drava International - no još uvijek se ne može potvrditi je li požar zahvatio i dio tvornice u kojem se nalazi 2,2, milijuna eura vrijedno postrojenje za preradu plastike u gorivo.

Tvrtka ostvaruje promet od nekoliko desetaka milijuna eura godišnje i njime operativno kao direktor upravlja poznati osječki poduzetnik Zvonko Bede.


img src="http://imageshack.com/a/img913/1302/hQSIm5.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


img src="http://imageshack.com/a/img538/257/0BpSYd.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>
Foto: Dejan Šimić





Izvori:
Jutarnji list: DRAMA U OSIJEKU Planuo veliki požar u hali najveće domaće tvrtke za preradu plastike
Večernji list: Gori u pogonu najveće tvrtke za preradu plastike, u akciji svi vatrogasci
SiB.hr: Veliki požar u Dravi International


24

uto

02/15

A kad smo već kod čepova ...

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

... i kad ne znate što bi s njima


img src="http://imageshack.com/a/img538/3314/itjOIU.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>

" ima jedna kućica "

durica.blog.hr

svaki dan kada idem na posao pješke, od tramvajske stanice do vrtića prolazim pokraj ulice Trnskoga. i svaki dan si zamišljam kako bi bilo dobro stanovati baš u toj ulici. to je jedna kratka, mirna, okomita ulica na dvije šire, prometnije, onako kvartovska, u kojoj još ima obiteljskih kuća s vrtovima. kad bih stanovala u tom kvartu, više nikada se ne bih morala žuriti na jutrarnje dežurstvo. niti bih morala trčati doma s punim vrećicama špeceraja. naguravajući se po tramvaju i autobusu. sve bih mogla obavljati pješke ili biciklom.
moja frendica je zmužem kupila kuću. u gradu, na Remizi. bila je to prava prilika. sada ima tih kuća, takvih, koje se isplate kupiti, ak imaš s čim. ili, ako si spreman zakopati se, doživotno, u kredite.
meni se čini, da sam ja, svoju pravu priliku profućkala. tri puta sam otvarala stambenu štednju i redovono je uplaćivala. i sva tri puta sam je morala izvaditi zbog troškova operacije pesa. jednostavo mi je u tom trenutku bilo važnije njemu spasiti život, nego sebi kupiti kuću.
i sada mi pes, zbog bolesne kičme mora biti kod svekrve u Rovinju, a ja, s obitelji živim u tatinoj kući.
ponekad mi se čini da sam previše htjela, a sve krivo napravila. dok sam još mogla i imala priliku nešto napraviti.
moja frendica sada preuređuje svoju novu kuću. bori se s majstorima i uglavnom se nervira, ali kad bude gotova, imat će svoju kuću. svoj vrt. svoje dvorište. imat će ono kaj si želila svih ovih godina, koje je provela po podstanarskim stanovima.
nije nama baš loše kod staroga. ima i to svoje prednosti. mogu uvijek računati na njega, uskače nam u svakakvim situacijama. nije zahtjevan, niti sitničav. ne davi nas i dolazi jedino kad stvarno nešto treba, ili se dogovorimo.
moj stari, koji se nebrojeno puta opeko s majstorima, voli sve, kaj zna i može po kući, napraviti sam.
tako smo se dogovorili u subotu da mi postavi karniše i neke police koje sam našla za dnevni boravak. u tu svrhu sve sam maknula, zarolala tepih, prekrila telku s plahtom, zbog prašine i napokon, raskitila bor, onaj koji sam sama radila od rolica papira. i onda je njemu palo na pamet da premjesti kuhinjski šalter s vanjskog zida na unutarnji, da nam bude lakše ga dokučiti i paliti svijetlo. zezal se s tim čitavo popodne, pa na kraju nije stigo ni karniše objesiti ni postaviti police. tak je to s njim. ponudil se sam da napravi kuhinju, pa je onda tu nekaj krivo zmjeril, tam mu je malo pobjegel hoblić, tu ovo još nije stigo, a ono je ostalo nedovršeno. a, nemreš se ni ljutiti na njega, jer, rastrgan je na sto strana i već u tim nekim godinama kada nemre više skakat ko klokan sim i tam.
al, zato bu danas, kad nas dvoje radimo popodne, čuval maloga i ne znaš koji se od njih dvojice više tome veseli. Fran čim čuje neki auto u dvorištu viče: - Duuuda, Duuuda! - i trči na vrata pozdraviti dedu.
da smo sami, u svojoj kući u ulici Trnskoga deda bi nam došo kao još jedan gost. a, ovako je dio obiteljske slike, koju bumo, valda jednom i stavili na tu novu policu. važnije je da nam je u srcu.

22

ned

02/15

Začepi, odčepi

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Jučer je na blogu dan prikaz procesa proizvodnje PET plastenki, a kako nema plastenke bez čepa, red je predstaviti proces proizvodnje plastičnih čepova. U sljedećem video prilogu radi se o cijelom proizvodnom procesu s više linija gdje se proizvode različite vrste plastičnih čepova, ali koja i sadrži i uređaj za nanošenje plastične brtve na metalne čepove ili poklopce.

Ono što valja posebno naglasiti, plastični čepovi proizvode se najčešće od polipropilena (PP) i to je različita vrsta plastike od poli(etilen-teraftalata) PET-a od čega se proizvode plastenke, te bi njihovo miješanje narušavalo kvalitetu reciklata PET-a. To je upravo razlog zašto se od vas traži da prilikom bacanja PET plastenki skinete čepove. PET plastenke idu u sustav reciklaže, dok, na žalost, čepovi ostaju s ostalim otpadom. Ipak, postoji cijeli niz humanitarnih akcija gdje se skupljaju upravo plastični čepovi, i kad je tako odvojena i čista plastika, prerađivači je rado uzimaju i plaćaju pomažući time nastojanja humanitaraca. No, češće ti čepovi ostaju s ostalim komunalnim otpadom, pa se ili na linijama selektiranja otpada odvajaju s ostalom plastikom ili vrlo dobro dođu ukoliko se smeće spaljuje u spalionicama jer je polipropilen (PP) vrlo gorivi materijal koji smanjuje potrošnju ostalih vrsta goriva (nafta ili plin) u pećima za spaljivanje.

I sad dolazimo do vrlo zanimljivog slučaja Skandinavskih zemalja. Naime, disciplinirani kakvi jesu, odvajaju svaku vrstu korisnog otpada, pa za spalionice otpada koje su u pravilu termo elektrane - toplane ne ostaje gotovo pa ništa gorivo da smanji potrošnju skupog goriva (nafte ili plina). I onda dolazimo do apsurda - Skandinavci uvoze nerazvrstano smeće ne bi li njime ložili peći odnosno kotlove za proizvodnju pare, a onda slijedi distribucija toplinske energije ili daljnja proizvodnja u električnu energiju. Ali, to je već neka druga priča.

Evo prikaza jedne visoko sofisticirane i tehnološki vrlo moderne proizvodne linije za proizvodnju plastičnih čepova i plastificiranja metalnih čepova i poklopaca.




Daljinski negdje daleko

nemezis.blog.hr

Zašto nemam dugme na telki koje mogu stisnut kad ne mogu nać daljinski, pa da se daljinski lijepo oglasi pištavim zvukićem?
Mislim, mi smo tako jako pametni, u dvajstprvom stoljeću, sve puca od izuma, printamo organe, al pucu za daljinski se ne može imat?
Pa koliko bi to živaca i vremena uštedjelo?!?

Kad ne možeš nać mobitel, lijepo se nazoveš sa nekog drugog. Kad ne možeš nać auto na parkingu (čitaj uvijek) fino ga otključaš i zaključaš i on ti veselo migne. I jš napravi pip pip. I daljinski bi mogao radit pip pip. Dapače, trebao bi.
Jel ima možda app za mobitel koja pomaže nać daljinski? Ili da jednostavno skinem app koja zamjenjuje daljinski?

21

sub

02/15

PET plastenke naše svagdašnje

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Kako sam primijetio, prikazi proizvodnje plastičnih predmeta pobuđuju najviše pažnje čitatelja bloga. A upravo takvi prilozi zorno prikazuju visoku, sofisticiranu i modernu tehnologiju koja zahtijeva znanstveni pristup i stručan rad, visoko stručno osoblje te poštivanje strogih mjera tehnološke discipline i sigurnosti na radu.

Stoga, evo još jednog prikaza proizvodnje proizvoda - ambalaže s kojom se svakodnevno susrećemo - PET plastenki:



A drugačiji video prilog dan je čitateljima ovog bloga u ranijem postu: Kako se proizvode - plastične (PET) boce


Lois McMaster Bujold: „Građanska dužnost“, Zimoslavni darovi“ i „Diplomatski imunitet“

bookeraj.blog.hr

Trebalo mi je otprilike dva tjedna da dovršim tri posljednja pročitana romana iz SF-serijala o Milesu Vorkosiganu, pa vam sad donosim zaključke.

„Građanska dužnost“

Za razliku od prijašnjih romana koji su, uz nešto vanjske politike, obvezno sadržavali i misteriju, napetost te obveznu porciju (ratne) akcije, ovo je prvi roman koji govori isključivo o unutarnjoj politici Barrayara, u kojoj Miles kao Carski revizor zauzima sve važniju ulogu. Osim toga, valja nešto reći i o Milesovom osobnom životu, u kojemu udovica Ekaterina Vorsoisson zauzima sve važnije mjesto. Naime, Miles nakon povratka na Barrayar odlučuje osvojiti srce žene u koju se zaljubio u romanu „Komarr“, ali s obzirom da je ona odskora postala udovicom, odlučuje svoje udvaranje učiniti sporim i nenametljivim. Međutim, u njegovim ga namjerama potpuno minira činjenica da je svoje čežnje obznanio gotovo svima osim svojoj izabranici, što dovodi do vjerojatno najneugodnije večere o kojoj ste imali prilike čitati u literaturi općenito.

Osim toga, u sjeni carskog vjenčanja cara Gregora i Laise, događaju se previranja u Kući grofova, koja svojim djelovanjem uspijevaju zakačiti i Milesovu inače besprijekornu reputaciju, a cijeloj zbrci nimalo ne pomaže to što su se radi carskog vjenčanja ukazali i Milesov brat/klon Mark, njegova izabranica Kareen i nepoznati znanstvenik escobarskog podrijetla koji zbog svog neobičnog predmeta istraživanja ima problema sa zakonom. Sve se, dakako, okonča u veselom spektaklu kaosa i farse.

Ovoj knjizi neki čitatelji zamjeraju upravo ovo što sam napomenula na početku: da je premalo pustolovnoga u njoj, a previše romantičnoga i političkoga, i da se Miles iz prethodne knjige u ovu stubokom promijenio, od promišljenog i racionalnog stratega u zaluđenog romantika. Meni to s druge strane uopće nije smetalo, jer je ova knjiga odredila zaokret u odnosu na prethodne romane i pružila uvjerljiv smjer prema izvjesnom okončanju serijala kroz još nekoliko knjiga.

„Zimoslavni darovi“

Najtanja knjiga iz serijala predstavlja kratku novelu iz razdoblja Zimoslave, barrayarskog praznika sličnog našem Božiću, tijekom kojega se događa vjenčanje Milesa i njegove izabranice. U tu svrhu se neki prijatelji iz prethodnih dijelova serijala ponovno pojavljuju, uključujući tu i divovsku mutanticu, narednicu Tauru, Elenu Bothari-Jesek, Baza Jeseka i Ardea Mayhewa, koji su svi bili Milesovi podređeni u doba dok je bio zapovjednik Dendariijskih plaćenika.

Iako se radi o prilično idiličnom djelu, opasni vjenčani poklon će uvjeriti Milesa da iako je primirje u barrayarskoj federaciji uspostavljeno, ono ipak nije niti trajno niti stabilno, i da neprijatelji njegovih roditelja još uvijek predstavljaju prijetnju.

„Diplomatski imunitet“

U trenutku kada se Miles i njegova novopečena supruga vraćaju sa svog medenog mjeseca, zaprimit će hitan poziv od cara Gregora s direktivom za Milesa o poduzimanju diplomatske misije na svemirskoj postaji Graf, koju nastanjuju umjetno stvoreni mutanti – kvadri, karakteristični po tome da su radi funkcionalnijeg kretanja u bestežinskom stanju sastavljeni od dvaju para ruku od kojih jedan par zamjenjuje noge.

Cilj misija je izvlačenje dijela vojne flote Barrayarskog carstva u pratnji komarrske trgovačke flote iz kvadarskog svemira. Naime, Barrayarci su na postaji ušli u sukob s domorocima i tako izazvali međunarodni diplomatski incident u kojemu su neki vojnici lišeni slobode, jedan je časnik za vezu nestao, a kvadri su zadržali brodove na vezu bez mogućnosti odlaska.

Miles kreće u istraživačko-diplomatski pothvat, vodeći sa sobom i svoju suprugu, i vrlo svjestan vremenskog tjesnaca u kojemu su se našli, jer kod kuće na Barrayaru, u materničnim replikatorima rastu njihovi blizanci, dječak i djevojčica, čiji je termin rođenja kroz tek nekoliko tjedana.

Međutim, ispostavlja se da je problem povezan s teretom u jednom od brodova komarrske flote veći i sveobuhvatniji nego što se u prvi mah činilo, pa su se u njega upleli čak i najveći neprijatelji Barrayara – Cetagandanci.

Ovaj je roman bio prilično zabavan, ali po mom mišljenju nešto slabiji od ostatka serijala, pa mi ostaje veseliti se još i „Ledenim opeklinama“, ali to će pričekati svoj red iza nekih drugih, hitnijih čitateljskih projekata.

20

pet

02/15

Okso plastika nije bio

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Sud i Milanu presudio je u korist talijanske biotehnološke kompanije Novamont u slučaju protiv proizvođača dodataka plastici koji sadrže aditiv za razgradnju Kromabatch Srl. koji je deklarirao da je klasična (fosilna) plastika s dodatkom okso aditiva za razgradnju "d2W" okso biorazgradljiva odnosno da je bioplastika u skladu s Europskom normom UNI EN 13432.

19

čet

02/15

Recikliranje plastičnog otpada

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Najava događaja


img src="http://imageshack.com/a/img908/8158/KiBs0L.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>

Recikliranje plastičnog otpada

Ljerka Kratofil Krehula

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju
Marulićev trg 19, 10000 Zagreb

Sve intenzivnija primjena polimernih materijala, uz posljedično povećanje količine ovakvog otpada, dovodi do potrebe za prikladnim mjerama njegova zbrinjavanja. Povećanje količine otpada općenito donosi brojne negativne posljedice: narušava se prirodna ravnoteža, onečišćuje se okoliš, ugrožava ljudsko zdravlje i život, nastaju klimatski poremećaji, kao i problemi u gospodarstvu. Polimerni materijali u većini slučajeva nisu biorazgradljivi pa se takav otpad ne može uključiti u prirodne kružne tokove. Iz navedenih je razloga gospodarenje polimernim otpadom iznimno važna djelatnost koja zahtijeva stručan pristup, u skladu s donošenjem i provođenjem zakonskih propisa.

Plastični otpad čini vrlo velik udio u komunalnom otpadu, najvećim dijelom kao ambalaža, pa se njegova količina na odlagalištima nastoji svesti na najmanju moguću mjeru što je obuhvaćeno europskom direktivom koja nalaže potpuni prestanak odlaganja polimernog otpada do 2020. godine („Zero Plastics to Landfill by 2020“).

Zbog toga se sve intenzivnije provode postupci recikliranja, a potpuno se nastoji izbjegavati odlaganje plastičnog otpada jer je ovakav postupak štetan za okoliš i potpuno ekonomski neprihvatljiv. Primjena određenog postupka recikliranja ovisi o vrsti plastičnog otpada, raspoloživoj količini i heterogenosti te o organizaciji prikupljanja, tj. društvenoj infrastrukturi. Cjelokupan proces zbrinjavanja plastičnog otpada sastoji se od prikupljanja, transporta i pripreme za obradu (pranje, usitnjavanje). Ovako pripremljeni plastični otpad može se zatim reciklirati mehaničkim i kemijskim postupcima ili energetski oporaviti.

Predavanje će dati pregled tehnologija za recikliranje plastičnog otpada kao i konkretne primjere i rezultate istraživanja recikliranja polimernih materijala mehaničkim i kemijskim postupcima (recikliranje PET boca i polietilenskih folija).


18

sri

02/15

17

uto

02/15

Odbacite lance

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Najnovija inovativna rješenja na području plastike svakim danom sve više pokazuju koliko plastični proizvodi mogu biti praktični, lako primjenjivi, jeftini i reciklabilni, ali i profitabilni. Jedan takav proizvod su plastične nazubljene vezice koje zamjenjuju lance za snijeg. Izrađene su od polipropilena (PP).




img src="http://imageshack.com/a/img540/7447/JSCmab.png" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="0"/>





Izvor:
Kickstarter.com: ZipGripGo - Alternative Traction Aid for Snow and Mud


Statistika

Zadnja 24h

13 kreiranih blogova

361 postova

928 komentara

327 logiranih korisnika

Trenutno

15 blogera piše komentar

54 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se