novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

24

ned

05/15

I ovo će vam Prijatelji prešutjeti

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Koliko vode troši vrećica?
Cipele, mobiteli i majice su samo neki od svakodnevnih predmeta koji imaju daleko veći utjecaj na okoliš nego što mi to mislimo. Pregled utjecaja svakodnevnih predmeta na svjetske resurse bio je predmet studije mreže udruga Friends* of the Earth koja je prisutna u 74 zemlje svijeta.

Na temelju podataka koje je prikupio Trucost, studija 'Mind your step' poziva globalnu industriju da obrati pozornost ne samo na ugljični otisak svojih proizvoda, već i na druge ključne pokazatelje kao što su potrošnja vodnih resursa i tla.

Izvještaj pokazuje da se za proizvodnju jednog para kožnih čizama potroši čak 14.5 tona vode i 50 četvornih metara zemljišta. Za proizvodnju mobitela potrebno je gotovo 13 tona vode i 18 četvornih metara zemljišta. Obična pamučna majica (a to je ekvivalent jednoj pamučnoj vrećici) troši čak 4 tone vode i nešto više od 4 četvorna metra zemljišta. Za ploču čokolade potroši se gotovo tona i pol vode i više od 2.5 četvornih metara zemljišta.

Što se plastičnih vrećica tiče, poznato je da se u proizvodnji 1000 plastičnih vrećica troši manje od 1 decilitra vode, a nije poznato koliko je za to potrebno zemljišta - vjerojatno ništa ili beznačajno malo, ako vrećice proizvodimo od sirovina na fosilnoj osnovi (tehnološki viškovi koji nastaju pri preradi nafte i prirodnog plina).

Naravno da se ti podaci značajno mijenjaju (na lošije) ako govorimo o bioizvornoj plastici jer velike količine vode i zemljišta upotrebljavaju se za uzgoj biljaka iz kojih se kasnije dobiva sirovina za plastične vrećice.

U studiji se napominje kako razlika u potrošnji resursa uglavnom ovisi o pakiranju i izboru sirovina. Tako čak 20% potrošnje vode i tla u tekstilnom sektoru ovisi o materijalima koji se koriste za ambalažu, dok u sektoru proizvodnje igračaka taj postotak raste na čak 84%.

Ti lošiji podaci za određene proizvode, koji ovise o ambalaži, prvenstveno se odnose na papirnu ambalažu, za koju je poznato da se troši jako puno vodenih resursa - bilo za uzgoj sirovine tako i u tehnološkom procesu proizvodnje papira, a iza čega ostaju velike količine zagađene vode.

22

pet

05/15

Pokretači za primjenu plastike u elektronici

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


U prošlom nastavku serijala strongemQuo vadis/em plastiko?/strong bilo je riječi o upotrebi plastike u automobilskoj industriji. Plastika autoindustriji donosi višestruke koristi - pojeftinjuje i ubrzava proizvodnju, smanjuje masu vozila, a time i potrošnju goriva, što je direktno pozitivan doprinos zaštiti okoliša. U ovom nastavku biti će riječi o nezamjenjivoj primjeni plastike u elektronici.

p style="text-align:right"font size=3Priredila:
prof.dr.sc. strongemĐurđica Španiček/em/strong/font/p
h3emQuo vadis/em plastiko? - 5/h3

Tu prije svega treba naglasiti da dolaze novi zakoni i propisi vezani uz otpad i recikliranje. Zahtjevi za proizvodnju kompaktnijih i lakših elektroničkih uređaja podrazumijevaju materijale koji će omogućiti izradu što manjih i tanjih komponenti sa svojstvima pogodnima za rad u vrućem okružju pri visokim frekvencijama. To potiče razvoj polimernih materijala, osobito onih ojačanih vlaknima, ali i preradbenih postupaka. Visoki stupanj tecivosti dopušta izradu minijaturnih dijelova, a brži proizvodni ciklusi omogućuju sniženje cijene elektroničkih dijelova.

p style="text-align:center"img src="http://imageshack.com/a/img905/3535/U23Jka.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>
SLIKA - Plastični dijelovi za elektroničke uređaje izrađeni od polimera tekućeg kristala (liquid cristal polymer) (LCP), polipropilen sulfid (polyphenylene sulfide) (PPS), poliftalamida (polyphthalamide) (PPA),
poli(butilen-tereftalat) (polybutylene terephthalate) (PBT), poli(etilen-teraftalat) (polyethylene teraftalate) (PET), polikarbonat (polycarbonate) (PC), poli(oksi-metilen) (polyoxymethylene) (POM), poliamid (polyamide - Nylon) (PA), Derlin - acetal homopolymer, akril (acrylic) i poli(eter-eter-ketona) (polyether ether ketone) (PEEK)


Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


21

čet

05/15

Plastika za spas u zadnji čas

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

img src="http://imageshack.com/a/img540/9356/UUqj39.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>



Izvori:
24 sata
Jutarnji list


20

sri

05/15

Trendovi i pokretači u automobilskoj industriji

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


U prošlom nastavku serijala strongemQuo vadis/em plastiko?/strong opisan je jedan od najvažnijih segmenata primjene plastike, a to je ambalažna industrija i pakiranje. Predstavljena su i najnovija dostignuća s tzv. pametnom abbalažom. U ovom nastavku biti će riječi o sve većem korištenju plastike u automobilskoj industriji.

p style="text-align:right"font size=3Priredila:
prof.dr.sc. strongemĐurđica Španiček/em/strong/font/p
h3emQuo vadis/em plastiko? - 4/h3
Iznimno je važno smanjenje ukupne mase automobila uporabom materijala koji nisu metalni. Pomno se istražuje svaka komponenta vozila radi određivanja potencijala za smanjenje težine. Taj potencijal posjeduje plastika i plastični kompoziti. Vlaknima ojačani plastični kompoziti uobičajeno su, uz jednaku čvrstoću, 25 – 35 % lakši od odgovarajućih čeličnih dijelova.

h3Usavršeni materijali smanjuju težinu vozila/h3
Uporaba novih materijala radi smanjenja ukupne mase vozila uključivat će:

– veću uporabu plastike i plastičnih kompozita pri izradi automobilskih panela
– nove preradbene postupke za duga i kontinuirana vlakna namijenjena pravljenju strukturnih dijelova
– veću uporabu plastike ojačane ugljikovim vlaknima, kao i razvoj jeftinijih kompozita
– završni slojevi od polikarbonat / poli(metil-metakrilata), uključujući krov automobila i stražnji dio
– napredni, usavršeni poliamidi za dijelove pod poklopcem motora
– uporaba uobičajenih pjenastih proizvoda, kao i onih ojačanih staklenim kuglicama (sindiotaktička pjena), što dodatno smanjuje težinu proizvoda
– porast uporabe plastično-metalnih i organskohibridnih proizvoda te
– povećana uporaba magnezija i aluminija.

p style="text-align:center"img src="http://imageshack.com/a/img673/4763/HUIeH9.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>
SLIKA - Predviđeni porast uporabe materijala u automobilskoj industriji

Tvrtka Teijin načinila je novu vrstu ugljikovim vlaknima ojačanoga plastomernoga kompozita, CFRTP (e. carbon fibres reinforced thermoplastic). To omogućuje pravljenje lakših proizvoda, poput fotografskih kamera ili dijelova za automobilsku industriju. Primjerice, pri izravnom prešanju uporabom CFRTP-a skraćuje se ciklus u proizvodnji nekih automobilskih dijelova na manje od minute. Pravljenje istog proizvoda od metala traje najmanje pet minuta.

Oblaganje ugljikovih vlakana plastomerima omogućilo je razvoj triju vrsta CFRTP međuproizvoda pogodnih u masovnoj proizvodnji:
– U-serija – jednosmjerno ojačan međuproizvod koji daje ultravisoku čvrstoću u smjeru ojačavala
– I-serija – izotropni međuproizvod te
– P-serija – plastomerni peleti s dugim vlaknima.

Razvijeni su i postupci za međusobno zavarivanje CFRTP dijelova, kao i za spajanje s drugim materijalima, npr. čelicima.

Za dijelove ispod poklopca motora razvijen je poliamid na bioosnovi EcoPaxx, pogodan i za dizelske motore. EccoPaxx je PA410 sa 70 % bioosnovom dobivenom od zrnja tropskog ricinusa. Materijal je certificiran kao 100 % neutralan za ugljik. Ima dobra mehanička svojstva pri povišenim temperaturama i izvanrednu žilavost, što ga čini idealnim materijalom za visoke zahtjeve u ekstremnim uvjetima. Poklopac koljeničaste osovine napravljen od takvog poliamida lakši je za 45 % u odnosu na uobičajeni aluminijski.

19

uto

05/15

Ono o čemu Prijatelji šute

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

font size=3emOpsežnim istraživanjem utvrđeno je pogoršanje stanja prirodnih staništa i smanjenje broja divljači u Europi, prvenstveno zbog neodržive poljoprivrede, loših politika iskorištavanja zemljišta te nelegalne ljudske aktivnosti/em/font/font


strongEU State of Nature report/strong (emIzvještaj o stanju EU Prirode/em) - izvještaj jednog od najsveobuhvatnijeg istraživanja o stanju divljeg životinjskog svijeta koji je proveden u 27 zemalja Europske unije u razdoblju od 2007. do 2012., a uskoro će biti objavljen od strane strongEuropske komisije/strong, navodi da je evidentan dramatičan pad među nekad uobičajenim vrstama ptica kao što su ševa i grlica. font size=3strongem"Najvažniji razlog smanjenju broja tih ptica je poljoprivredni pritisak"/em/strong/font. U izvještaju se navodi da se strongem"ekosustavi bore kako bi preživjeli zbog ugroze od ljudske djelatnosti"/em/strong.

Nadalje, navedeni izvještaj navodi da se je broj grlica smanjio za 90 % od 1980. na ovamo, te da bi ova vrsta ptica uskoro mogla biti stavljena na tzv. a href=http://www.iucn.org/about/work/programmes/species/our_work/the_iucn_red_list/ target=_blankcrvenu listu/a strongMeđunarodnog udruženja za zaštitu prirode/strong (a href=http://www.iucn.org/ target=_blankInternational Union for the Conservation of Nature - IUCN/a). Ogroman broj ptica pjevica ševa i strnadica lovi se ilegalno u Francuskoj te poslužuje kao delicije, što je njihov broj prepolovilo.

img src="http://imageshack.com/a/img538/1553/gpCn2c.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>
Na slici: U Europi je populacija grlica smanjena je za 90 ili više % od 1980. Foto: David Tipling / Alamy

Vodeći čovjek World Wildlife Found za Europu g. Andreas Baumueller izjavio je: "Izvještaj jasno pokazuje da je život divljih životinja i njihovo prirodno okruženje u krizi. Naša staništa kao naš prirodni kapital polako umiru, posebno se to odnosi na vrste poput ptica i leptira, a zbog enormnog pritiska neodržive poljoprivrede i politika iskorištavanja zemljišta."

O plastičnim vrećicama ni riječi. Eto, o tome naši navodni Prijatelji životinja šute.



Izvori:
The Guardian: A third of Europe’s birds under threat, says most comprehensive study yet
Animated flags


18

pon

05/15

Pakiranje hrane je pokretač proizvodnje plastike

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


p style="text-align:right"font size=3Priredila:
prof.dr.sc. strongemĐurđica Španiček/em/strong/font/p
h3emQuo vadis/em plastiko? - 3/h3

Ubrzani način života i povišeni raspoloživi prihodi povećavaju i zahtjeve za prikladnom svježom i kvalitetno pakiranom hranom te gotovim obrocima. To, ali i briga proizvođača za produljenu trajnost pakirane hrane, osnovni su pokretači na ovom području. Aktivno barijerno pakiranje koje može spriječiti kontaminaciju i kvarenje hrane veoma je važno. Osim toga potrošači žele i dobru prozirnost ambalaže kako bi mogli vidjeti hranu, žele lako otvaranje uz istodobnu dobru zaštitu od djelovanja kisika, vodene pare i mirisa.

p style="text-align:center"img src="http://imageshack.com/a/img912/8501/9mnNWr.png" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>

Prisutnost nezasićenih masnoća osjetljivih na djelovanje kisika također potiče razvoj aktivne barijerne savitljive i krute ambalaže. Rješenje su poboljšana barijerna svojstva plastične ambalaže, koja mora biti sigurna, prikladna i kvalitetna.

Razvijen je novi film koji premošćuje jaz između aluminijske folije i prozirnoga oksidnog filma. Istraživanja su pokazala da nanočestice poboljšavaju barijerna svojstva ukotvljujući se u defekte i praznine. Aktivno reagirajući na tim mjestima, zadržavaju prodor vlage i kisika.

Rezultat je poboljšana nepropusnost za vlagu, do 10-6 g/m2 pri 60 °C i 90 % relativne vlage. Film je učinkovit poput aluminijske folije, zadržava rastezljivost tijekom duljeg razdoblja uporabe, proziran je (85 %) i jeftiniji.

SLIKA: PET plastična folija za izradu ambalaže kojoj su dodane nanočestice koje poboljšavaju barijerna svojstva ambalaže, tzv. emTera-Barrier films (TBF)/em. Na tržištu postoji i empolipropilenska (PP)/em bioksialno orijentirana folija (e. embioxially oriented polypropylene (BOPP/em) jednako učinkovita kao i PET folija s nanočesticama. Nanočestice su visoke gustoće u foliji za pakiranje i stvaraju nelinearnu barijeru za vlagu i prodor kisika, a zatim nanočestice apsorbiraju i reagiraju s vlagom i kisikom.


U budućnosti će prednost barijernog filma omogućiti dulju uporabu aseptički pakirane hrane koja ne zahtijeva hlađenje. To će uvelike smanjiti golem otpad hrane i osigurati bolju prehranu rastuće svjetske populacije.

Vremenski ovisni pokazatelji i ostala pametna pakiranja pomoći će potrošačima u boljoj prosudbi kvalitete hrane, a time i smanjiti nepotrebno odbacivanje još upotrebljive hrane temeljeno samo na datumu. Sigurnost hrane povećat će se integracijom antimikrobiota u plastičnu ambalažu, što će smanjiti rast štetnih mikroorganizama.

p style="text-align:center"img src="http://imageshack.com/a/img910/6092/4TnDep.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>
SLIKA: Pametna plastična ambalaža (e. smart plastic packaging) s etiketom koja mijenja boju kako meso stari i otpušta amonijak. Ukoliko meso više nije pogodno za konzumaciju, donji dio etikete će postati sive boje (Photo: To-Genkyo).


Novi načini pakiranja hrane omogućit će mikrovalnu pasterizaciju koja održava kvalitetu hrane i njezinu hranidbenu vrijednost tijekom produljenog skladištenja.



Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike
Joe Whithworth: Nanoparticles boost barrier properties of plastic film


17

ned

05/15

Prijatelji, skinite mi se

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Svako toliko, u pauzama kuknjave i moljakanja - udijelite, udijelite, vrli takozvani Prijatelji životinja predvođeni bledunjavim gospodinom Lukom Omanom uhvate se plastičnih vrećica. Pa krenu u napade, krenu u optuživanja (a ne mogu bez trabunjanja), kao da su plastične vrećice krive za sva zla ovoga svijeta, pogotovo prema svima nam dragim životinjama.

No, svaki puta, ti navodni Prijatelji životinja dobiju medijski prostor kojeg i zagađuju i nagrđuju svojim lažima, nedokazanim tvrdnjama, izmišljotinama, faktoidima, katastrofičnim najavama i manipulacijama. A da istovremeno svoj nerad, stvarnu zaštitu životinja uopće ne spominju, dapače, ovakvim ničim izazvanim, neopravdanim i sasvim ciljanim napadima, najviše čine štete upravo životinjama koje navodno štite.

Nisam stručnjak za životinje, iako sam njihov veliki ljubitelj, pa se neću petljati u posao pravih prijatelja životinja, onih brojnih samozatajnih anonimnih aktivista koji iz dana u dan iskreno brinu o nezbrinutim životinjama, organiziraju azile, prikupljaju hranu, cijepe ih, štite, udomljavaju i istinski su im prijatelji, nastoje ispraviti ljudsku nebrigu. Njih poštujem i skidam im kapu. Evo jednog:



Međutim, to što licemjerno rade ovi takobože Prijatelji životinja, vjerojatno je svakom jasno, osim navodno ekološki osviještenim medijima.

Posljednji njihov pokušaj događa se ovih dana, a počeo je objavom javnog pisma na mrežnim stranicama njihove udruge: Da nijedna ne bude besplatna! kojom prilikom ne samo što iznose cijeli niz krivih i netočnih podataka, već namjerno navode čitatelje, a putem javnih medija i širu javnost, na sasvim neekološko ponašanje, navode da si sami čine štetu.

Istovremeno, osim paušalnih ocjena, etiketiranja, izmišljenih tvrdnji i hrpe gluposti, ne navode niti jedan konkretan podatak. A podaci koje postoje i koje su čitatelji ovog bloga imali prilike ovdje pročitati jednostavno skrivaju ili minoriziraju njihov značaj. Uopće ne navode kakvo je stvarno stanje zaštite životinja, morskog i kopnenog životinjskog svijeta i koliko i čime su u stvari sve te životinje ugrožene. Ne, samo napadaju vrećice, kao da su one najveće zlo današnjeg čovječanstva, a o stvarnim razlozima se očito ne brinu. Ili ne znaju? Ili ih se boje? Ili ih plaćaju, odnosno ne plaćaju?

Od strane kobajagi Prijatelja životinja nisam naišao na niti jedan provjereni podatak o stvarnoj ugroženosti životinja, niti jedno istraživanje o tom silnom pomoru životinja zbog vrećica, a istovremeno se služe sporadičnim problematičnim slučajevima, zloupotrebljavaju dvojbene fotografije i filmiće, ali i fotomontaže, udaraju na emociju. Uporno, bezpridržajno, nadajući se da će višestruko ponovljena laž postati istina.

Više je puta na ovom blogu pisano o toj licemjernoj brizi patvorenih Prijatelja životinja za životinje, neću se ponavljati, ali ću podsjetiti na neke postove:
- Nepodnošljiva lakoća poluinformiranosti
- Ubijaju li plastične vrećice 100.000 morskih sisavaca i milion morskih ptica godišnje?
- Od čega ugiba stotine tisuća morskih životinja?
a posebno ukazujem na post: Licemjerni prijatelji životinja.

I na kraju, zamjeram tim prijetvornim Prijateljima životinja što skreću pozornost javnosti na minorne probleme, kojih na žalost ima, ali su s pravim rješenjima izbježni, ne bave se pravim problemima iz svoga područja, istovremeno usmjeravaju javnost na sasvim kriva rješenja, lupetaju bez osnova i u stvari ponašaju se kao pravi ekološki trojani - u korist svoje i naše štete.

Stoga, vi navodni, takozvani, patvoreni, prijetvorni, kobajagi i takobože Prijatelji životinja, skinite mi se više!



Izvor podataka:
Nema izvora podataka. Valjda je svima jasno da sam to napisao iz svoje glave i iz srca.


16

sub

05/15

Bioplastika – sve važniji segment ukupne proizvodnje plastike

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

U prošlom nastavku serijala strongemQuo vadis/em plastiko?/strong dano je nekoliko uvodnih napomena o članku i razlozima objavljivanja na blogu. U ovom nastavku biti će riječi o bioplastici. U uvodu valja naglasiti da je bioplastika - bioizvorna i biorazgradljiva još uvijek zastupljena u proizvodnji vrlo malim količinama, manjim od 1 % svjetske proizvodnje plastike.

p style="text-align:right"font size=3Priredila:
prof.dr.sc. strongemĐurđica Španiček/em/strong/font/p
h3emQuo vadis/em plastiko? - 2/h3
Zbog širine područja polimerstva izlaganje je podijeljeno prema područjima. Za svako, uz sadašnja postignuća, navedena su predviđanja za budućnost. Za početak odabrana je plastika na bioosnovi, kraće bioplastika, i ono što se smatra da će biti poticaji za razvoj tržišta konstrukcijske bioplastike. Osnovni interes za bioplastiku, zapravo stare plastične materijale, temelji se na relativno visokoj cijeni nafte, koja je tijekom održavanja prošlogodišnjeg ANTEC-a iznosila 80 USD za barel (sada je blizu 50 USD), što se smatra ključnim pokretačem za to područje. Istodobno, brz rast i procvat dobivanja plina iz škriljevca dodatna je dimenzija investiranja u bioplastiku na području SAD-a. (op. p. Neovisno o cijeni nafte, treba koristiti otpadnu biomasu za proizvodnju plastike.)

Rastuće europsko tržište bioplastike, s godišnjim rastom od 15,20 %, ima dva pokretača: unutarnje i vanjsko industrijsko tržište.

Unutarnji pokretači su:
– unaprijeđeni proizvodni postupci
– mogućnost sniženja troškova te
– održivost i nove mogućnosti oporabe.

Vanjski pokretači su:
– visoka prihvaćenost među potrošačima (rezultat ekomarketinga)
– klimatske promjene
– porast cijene plastike na fosilnoj osnovi te
– ovisnost materijala o fosilnim sirovinama.

Veliki poticaji su i državna legislativa i inicijative za uporabu plastike na bioosnovi. Neke su kompanije već povećale udio obnovljivih materijala u svojim proizvodima.

Vezano uz to područje, razvijeni su i novi zeleni modifikatori za plastiku na bioosnovi koji sadržavaju i više od 95 % obnovljive sirovine. Navodi se kao primjer empolietilen visoke gustoće (PE-HD)/em dobiven od monomera iz obnovljivih izvora i modificiran maleinskom kiselinom. Takav emPE-HD/em kao dodatak djeluje kao kompatibilizator za različite vrste polietilena s plastomernim škrobom, ali i kao vezivo pri uporabi odgovarajućih punila i ojačavala na bioosnovi.

Na pitanje što se može očekivati na ovom području u budućnosti, navodi se nekoliko odgovora.

Očekuje se, premda bez određenog roka, iscrpljenje zaliha nafte, što snažno potiče razvoj polimera na bioosnovi. Tržište bioplastike zasniva se na obnovljivom ugljiku i daljnje širenje ovisit će o povišenim zahtjevima na trajnija uporabna svojstva.

Sirovine za bioplastiku pomiču se na izvore koji nisu vezani uz prehranu, npr. lignoceluloznu biomasu, alge, otpadni materijal pri dobivanju hrane i biljke otporne na sušu (slika 2).

p style="text-align:center"img src="http://imageshack.com/a/img540/139/QoW64u.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>
SLIKA 2 - Sirovine za polimere na bioosnovi, danas i sutra

U tom će smislu suradnja između kompanija iz agrikulturnog, kemijskog i šumarskog sektora postati sve važnija. Novi postupci snizit će troškove proizvodnje bioplastike i time pridonijeti njezinoj većoj zastupljenosti na tržištu.

Treba napomenuti da države i veliki korisnici oblikuju politiku fokusiranu na obnovljivost.


Napomena autora bloga:

Čitateljima ovog bloga poznati su stavovi autora bloga o bioplastici - pojednostavljeno rečeno DA, ali samo u određenim uvjetima i okolnostima i to iz sljedećih razloga:
- bioizvorna plastika je najčešće plastika dobivena od uzgojenih biljaka (uzgojina) i to najčešće od kukuruza, šećerne trske, krumpira, pšenice za čiji se uzgoj troše velike količine vodenih resursa
- uzgoj prehrambenih biljaka za potrebe proizvodnje plastike i sam proces proizvodnje je skup proces i proizvodi su znatno skuplji od uobičajenih proizvoda
- plastika dobivena iz bioizvora jednakih je svojstava kao i klasična plastika, vrlo je malo tipova plastike koje su bioizvorne i biorazgradljive ili kompostabilne, a ta je plastika iznimno skupa
- biorazgradljiva plastika neće se razgraditi u prirodi. Nju također treba odvojeno prikupiti, transportirati, na posebna mjesta odložiti i podvrći posebnim uvijetima (povišena temperatura, vlaga i osiguranje prisustva kisika) pri kojima će se odvijati proces biorazgradnje - postavlja se pitanje zašto sav taj trošak da bi se dobilo - ništa.
- prenamjenom obradivih površina iz proizvodnje hrane za ljude u proizvodnju sirovina za proizvodnju plastika neminovno bi došlo do poskupljenja hrane
- uzgoj biljaka iz kojih se dobivaju sirovine za bioplastiku zahtjeva osim povećane potrošnje vode i ostale tretmane (gnojenje umjetnim gnojivima, špricanje pesticidima i herbicidima, i sl.), a truljenje ostataka biljaka povezano je sa stvaranjem i emisijom metana, plina koji je 22 puta više "stakleničkiji" od ugljikovog dioksida.


Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


14

čet

05/15

Sunovrat

pjaceta.blog.hr

Iliti po domaće – narcis. Zašto je sunovrat sunovrat, a ne narcis? Zašto se sunovratimo, bacimo u veliku dubinu ili strmoglavimo? Kakve veze ima sunovrat kao dubok pad, provalija, po jezičnom rječniku sa tako lijepim cvijetom? I jeli narcis možda Narcis zbog ljepote? Jeli cvijet dobijo ime po osobi ili je osoba dobila ime po cvijetu?

Zanimljivo je ponekad pogledati logiku koja se skriva u pojedinim jezicima jer nastajanje neke riječi priča isto tako i kulturnu priču naroda. Pa tako mene još uvijek zanima, zašto je u hrvatskom jeziku, i samo u njemu, narcis sunovrat?

Taj cvijet ima jako puno značenja, a ono prvo je da je znanilac proljeća. U raznim religijama ima svoja značenja. Ma svašta nešto ima, i sve to (a i više) možete naći na internetu.




O tome sam danas željela malo debatirati – o tom divnom internetu, što možete tamo naći?

Koliko puta dnevno, tjedno, mjesečno se sunovratite u dubine virtualne mreže?
Ja sve manje. Vikendom i praznicima uopće ne otvaram računalo – doslovno: ne radimo. Ako nema potrebe ne otvaram ga čak ni preko tjedna i to si priuštim bez imalo grižnje savjesti jer mi otvaranje pošte stvara mučninu u želudcu.

Nekad je pošta putovala mjesecima, ljudi su se veselili pismima jer su donosila vijesti o dragim ljudima, ljubavima, starim krajevima. Pošti su se svi radovali. Sjećam se vremena kad sam sa radošću otvarala poštanski sandučić. Dok malim ključićem otvaraš drvena vrata sandučića, nestrpljivo očekuješ kovertu, posebno onu načinjenu kod kuće – obično iz listova revije koja se zvala Bravo ili nešto slično. Ta pisma su bila prve tajne ljubavi, topla daleka prijateljstva, događaji i doživljaji iz napuštenog 'sela'.

Poštar je u tim vremenima bio persona jako grata. Bakina. I njenih prijateljica najomiljenija osoba, posebno prvoga u mjesecu, sa mirovinom. Dan, kad je poštar nosio penzije bio je njegov praznik, pun jela i pića.
A onda je došao Internet i sa njim virtualna pošta.
Prvo su to bila ona starinska pisma, prijateljska i ljubavna, na novi način su puno brže stizala. Zahvaljivali smo se čudu tehnike što nisi trebao više čekati mjesec dana do slijedećeg pisma, sve je bilo na dohvat ruke. I onda su ta pisma nestala, jer događaja i novosti nije bilo za svaki dan dugog pisanja, dolazila su sve ređe i ređe, dok nisu prestala. Zamjenili su ih neki novi oblici internetskog druženja. Jesu li ih zamjenili ili su ih ipak samo uništili?!

Danas, samo koje desetljeće kasnije, sve se promijenilo.
U poštanskom, sad već limenom, sandučiću dočekaju te samo računi, reklame i pokoja pošiljka porezne, suda ili druge državne ustanove – svi nešto hoće od tebe.
U virtualnom inboxu, slika nije puno drukčija - reklame, spam, pozivi na ovo-ono i službena pošta – zahtjevi i zahtjevi. Treba ovo, ono, sad, brzo, već jučer. Stara pisma, prijateljska i ljubavna, ona puna topline i emocija, nitko više ne piše. Čak i taj fejsbuk, gdje je masa kvazi prijatelja, rodbine, poznanika, nitko među sobom ne komunicira, a samo je klik potreban za jedan običan razgovor. Nitko više nikoga ne pita, kako si, kako živiš, što se u tvom životu dešava? Okruženi tolikim ljudima i informacijama, a sve se svelo samo na muk i lajkanje. Gledaj me, ne zanimaš me.

Puno puta ćete čuti kako vas uvjeravaju – takav je tempo života, ne stigne se, nemam vremena, … Ima istine i u tome ali je puno dublja istina da ljudi jednostavno ne žele. Lakše im je klikati igrice po fejsbuku nego razgovarati sa živim čovjekom. Razgovor iziskuje energiju, zanimanje za drugoga, uživljavanje, slušanje, neku srdačnost, toplinu i brigu.

Ljudi su umorni, ne da im se. Ali jako vole, kad sami prime sve to. Žele imati, a ništa ne investirati. Moram priznati da me takvo ponašanje kod ljudi razočarava, posebno kad imaju vremena za klikanje igrica ili čekiranje fejsbuk lajkova dok živa osoba sjedi pored njih. Upravo zato smatram osnovnom neodgojenošću kad sjedimo za stolom ili smo u društvu, a netko među prisutnima lista i klika po pametnom telefonu ili ovisnički tipka po nekim internetkim stranama.
Još uvijek imam glupi telefon. Iako je nov, al' je glup. Juniora i djecu mojih prijatelja naprava ne zanima. A meni dovoljno za nužne pozive, više mi ne treba, ustvari – ne želim. Ne želim bit rob svega onoga što telefon nudi, i zamisli, ja ne koristim.

Druženje preko računala?! Moguće, viđeno, ali to nije ono prisno druženje, kad čovjeka gledaš u oči, kad osjećaš njegovu smirenost ili nemir, kad sa njim razgovaraš neverbalno. Upravo ta neverbalna komunikacija je ponekad više od komunikacije riječima i slovima. Ljudi jesmo različiti, različito doživljavamo svijet, imamo različite svjetonazore, različite kanala preko kojih vidimo, čujemo, ćutimo. Neki ljudi se groze dodira, neki su taktilni tipovi, neki ne razumiju što im govoriš, dok im ne nacrtaš,… Puno nas je i toliko koliko nas je, toliko je i posebnosti, različitosti. Zato je lijepo upoznavati ljude, slično je istraživanju neotkrivenih pokrajina, kao putovati prostranstvima duhovnih iskustava.

Razvoj tehnologije smatramo kao napredak čovječanstva. No tužno je, kako je napredak ljudskih pomagala doveo do bijede ljudskog duha. Kao što je jedan doktor znanosti jednom negdje rekao – 'nije sve u mišićima i razumu, treba nam srce i duša'. Napredak i čovječnost su postale oprečne.




Tako čitam na internetu neki dan. Tražim jedan podatak, a to je kao traženje igle u hrpi sijena. Bezbroj informacija, što korisnih, što pustih tlapnji, pa internetska mreža izgleda kao neko globalno informacijsko smetlište – ljudi na njega svašta bacaju, i nove i stare stvari, i stvari koje vrijede i polupane stvari, … U tom mom surfanju sam tako prije par dana naišla na jednu zanimljivost koja me je lagano potresla i povodom koje ovaj post.

Današnje društvo bilježi sve veći porast patološkog narcizma.
Sebičnih, bahatih i pretjerano samouvjerenih, koji se nisu sposobni vezati, koji ne mare za nikoga osim za promicanje svoje prevelike slike, kojima drugi ljudi služe samo kao 'publika' za pljeskanje.

Jedno je samoljublje kao pozitivna slika o sebi, kao ono prirodno u nama - da voliš sebe takvog kakav jesi, kao cjelokupnu osobnost, sa pozitivnim i negativnim osobinama. Voljeti sebe, znači i voljeti život, voljeti ljude sa kojima živiš. Ako ne voliš sebe, ne možeš voljeti ni druge. To se smatra 'normalnim' narcizmom, ono što je patološko, devijantno u tom narcizmu je ono pretjerano.
Kad pojedinac stvori grandioznu sliku o sebi koju pokušava na svaki način prezentirati i zadržati, gdje od 'publike' očekuje stalno divljenje a da ništa za uzvrat ne daje. Za druge ljude baš ne mari jer je on tako poseban i takav tretman zaslužuje. Ako mu se nađete na putu i ne ispunite njegova očekivanja za perfekcijom, stalnim divljenjem, otpikat će vas kao običan pikavac. Riječima će se služiti vješto i slatko, izričito u manipulativne svrhe. Na kritiku će odreagirati povrijeđenog ponosa i sa bijesom, možda ne direktno, već onako skriveno ili čak autodestruktivno.

»U socijalnim odnosima narcisi teže da budu primećeni, dominantni, stalno teže potvrdi njihovog “savršenstva“ i zahtevaju konstantno divljenje od strane svoje okoline. Na odsustvo divljenja reaguju besom. U odnosima sa drugima mogu biti veoma šarmantni, društveni i komunikativni i odavati utisak prijateljski nastojene osobe. Međutim, iza tog površnog šarma leži hladnoća, manipulativnost i sebičnost. Narcisu je jedino bitno da kroz socijalne odnose, socijalni status ili posao održi svoju grandioznu sliku o sebi«
(http://www.vaspsiholog.com/2011/02/narcizam-2/)cizam-2/)

U ljubavnim odnosima se radije nagibaju k ne-vezivanju, ne žele. Partnera odabiru po kriteriju 'lošije' od sebe (kako ih oni okarakteriziraju te im onda to onako suptilno nabacaju da dižu sebi 'numeru') ili atraktivnog izgleda (da bi im se drugi divili te im zavidili). Literatura govori da su skloni promiskuitetu i prevarama (kojima dokazuju svoju lažnu veličinu). Ima još toga, opisa kako Narcis izgleda, ali o tome koga zanima – na smetlištu interneta ima svega.

Fejsbuk, teretane, … tu se može i 'u živo' sresti takav primjerak, o tome piše jedan dečko u svom diplomskom radu. Kakogod okrenete, što više slobodnog vremena imamo, to više sunovratimo.

Nikad ne bi mislila da napredak znanosti i tehnologije može dovesti do takvog kraha ljudske duhovnosti, kako ono reče »trebamo više srca i duha«. Ali eto, dešava se. Napredak je i nazadovanje. Puno literature govori o tom, čak je Freud već 1921 govorio o sličnom (povezanosti napretka i patologije) gdje govori o 'civilizaciji' kao odricanju slobodi u ime sigurnosti), pa su pisane knjige o sebičnosti kao društvenom fenomenu (Cristopher Lasch – Kultura narcizma), kao boljki »zapadnog bogatog društva«.




I sad ono što me je najviše šokirao u ovoj tematici – na jednom fakultetu su istraživali samouvjerenost studenata i došli do zaključka da je pretjerana samouvjerenost u svezi patologije narcizma, ali to nije sve :
“Twenge and colleagues examined the scores of more than fifteen thousand college students who took the Narcissistic Personality Inventory between 1987 and 2006. During the twenty-year period, scores went through the roof, with 65 percent of modern-day students scoring higher in narcissism than previous generations" (Kristin Neff, Self-Compassion: Stop Beating Yourself Up and Leave Insecurity Behind)

65% procenata više

I to su ljudi koji će zasjesti vodeće položaje u društvu, koji će raditi u vladi, ministarstvima, koji će učiti, liječiti, nuditi socijalnu pomoć,… Kakvu socijalnu pomoć, kakvu empatiju, sućut, razumijevanje možemo očekivati od patološkog narcisa? Samo manipulativnu. U svrhu svog osobnog cilja a ne skupna dobra, zajednice.

U društvu sebičnih ljudi će nestati zajednica, nestati će brakovi, djeca, bit će samo Ja i ja, koji će se diviti sami sebi za ništa. I mi stvaramo te generacije, kao roditelji i učitelji, kao društvo i prvenstveno preko medija gdje nažalost djeca provedu najviše vremena – internet i televizija.

Dakako da je ovo malo karikirano ali ništa čovjeka ne otrijezni kao kad mu nacrtaš najgoru moguću sliku. Patološki narcizam je nešto što je među nama, ne negdje na drugom planetu, on je tu, prisutan, moramo postati svjesni toga. Poraditi na tome. Ova gore Kristina čak govori da ako patite od niske samouvjerenosti, nemojte raditi na njenom 'bildanju', već poradite na samo-suosjećanju, bolje je za zdravlje.

Svašta možeš na tom internetu saznati a ja se samo trudim apstinirati. Informacijski apstinirati. Blog jednom mjesečno pisati, poštu rijetko otvarati. Na fejsbuku već odavno nisam, druge strane ne koristim. Zbog toga se bolje osjećam. Možda bi ponekad morali izabrati u internetskoj korizmi biti.

Što na kraju reči o tom narcisu?!
Patološki narcizam je krhki cvijetak koji se pod pritiscima života i frustracija, obuće u lijepu žutu boju koja svijetli i svi joj se dive, a u svojoj unutrašnjosti on je jedan hladni i sebični sunovrat, koji će se prije ili kasnije sunovratiti u ono jezeru u kojemu se ogleda. Tužna je to priča o krhkom cvijetu koji se naziva čovjekom.


(sunovrat sa ove slike izgleda pomalo 'patološki', mora da i među sunovratima ima patologije, mogli bi ga nazvati 'patološki sunovrat' zujo)




Quo vadis plastiko?

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

U najnovijem broju časopisa a href=https://www.fsb.unizg.hr/polimeri/casopis/index.php?pg=polimeri&s=106 target=_blankPolimeri/a, glavna urednica prof. dr. sc. strongĐurđica Španiček/strong pripremila je vrlo zanimljiv članak prema prezentaciji dr. strongDonalda V. Rosata/strong o perspektivama plastike u 21. stoljeću. Kako je članak vrlo zanimljiv i informativan, ali predugačak, odlučio sam ga na stranicama bloga objaviti u 14 nastavaka, u pravilu svaki drugi dan, a s lijeve strane u boxu čitatelji će i ubuduće moći jednim klikom pristupiti postovima ili cijelom članku.

p style="text-align:right"font size=3Priredila:
prof.dr.sc. strongemĐurđica Španiček/em/strong/font/p
h3Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike

Uvod/h3
Središnji skup američkog Udruženja polimerijskih inženjera (e. a href=http://www.plasticsengineering.org/ target=_blankemSociety of Plastics Engineers, SPI/em/a) održava se svake godine u travnju ili svibnju pod nazivom ANTEC (e. emAnnual Technical Conference/em). To je tradicionalno najveći skup plastičara u svijetu. U nekim drugim vremenima okupljalo se i više od sedam tisuća sudionika. Svojedobno su na tom skupu sudjelovali članovi Katedre za preradu polimera Fakulteta strojarstva i brodogradnje i njihovi suradnici iz gospodarstva. Od 1976. do 2001. na tom skupu objavili su više od 50 referata.

Na prošlogodišnjem ANTEC-u jedan od plenarnih predavača bio je dr. sc. strongDonald V. Don Rosato/strong, vodeći svjetski stručnjak na području razvoja proizvoda, prerade i tržišta polimera. Tekst a href=https://www.fsb.unizg.hr/polimeri/fileopen.php?id=1275 target=_blankGledajući u 21. stoljeće, doba plastike/a pripremljen je na temelju njegove prezentacije, koju je stavio na raspolaganje časopisu a href=https://www.fsb.unizg.hr/polimeri/casopis/index.php?pg=polimeri target=_blankPolimeri/a.


Cirkularno gospodarstvo relativno je nov opći pojam, pa tako i na području polimerstva, i obuhvaća sve aktivnosti, od proizvodnje polimera do niza operacija i područja potrebnih da bi gotov proizvod došao do kupca te završetak istrošenog proizvoda s nekim od oblika oporabe.

p style="text-align:center"img src="http://imageshack.com/a/img912/9522/nzZVui.jpg" " hspace="10"; border:0px solid black; align="center"; border="1"/>
SLIKA 1 - Osnovna shema cirkularne ekonomije

U sljedećem nastavku:
Bioplastika - sve važniji segment ukupne proizvodnje plastike

Izvor:
Polimeri: Gledajući u 21. stoljeće, doba plastike


13

sri

05/15

12

uto

05/15

Trorječnik polimerstva on-line

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Početkom 2014. bio je predstavljen ERPOHEN - Trorječnik polimerstva: hrvatsko-englesko-njemački autora Igora i Ranke Čatić. Riječ je o elektroničkom rječniku (CD-inačica) opsega oko 540 autorskih kartica koji sadržava 12 394 hrvatskih, 21 446 engleskih i 27 986 njemačkih istoznačnica, što znači da je za preporučene hrvatske nazive često ponuđeno više engleskih i njemačkih naziva.

Treba spomenuti da je projekt ERPOHEN prihvatila i djelomično financirala Hrvatska zaklada za znanost u sklopu programa Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje STRUNA, a istraživači su, uz autore bili mr. sc. Ana Rogić i mr. sc. Maja Rujnić-Sokele. Stručni recenzenti su dr. sc. Nenad Cvjetičanin i dr. sc. Đurđica Španiček. Recenzentica i lektorica za hrvatski jezik prof. dr. sc. Marija Znika bila je autorima dugi niz godina savjetnica u izboru najprikladnijega hrvatskog naziva.

O Trorječniku je već bilo više govora na stranicama ovog bloga u postu: Trorječnik polimerstva.

A sada obavještavam sve čitatelje i zainteresirane da je Društvo za plastiku i gumu rječnik objavilo on-line na mrežnim stranicama časopisa Polimeri.



Rječnik možete koristiti klikom na ikonu koje se nalazi s lijeve strane u boxu, odmah ispod plastične enciklopedije.

p style="text-align:center"a href="https://www.fsb.unizg.hr/polimeri/casopis/index.php?pg=rjecnik" target="_blank"img src="http://imageshack.com/a/img911/5168/FKEtzn.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>



U-434

auzmish.blog.hr

Ponekad posebno pamtim mirise...
Prije par godina, u australskom zatvoru, to je bio miris vlažne cigle, uljane boje, starog tekstila i ljudskog jada.
Taj me miris zapuhnuo na samom ulazu, dok nas je policijski službenik postrojavao, vičući da odložimo stvari, skinemo naočale, vezice, remenje. Slikani smo, sa brojem, i potrpani u ćelije, ostavljeni tišini i mirisu. Mirisu vlažne cigle, uljane boje, znoja, straha.
Naravno, radilo se samo o dobro insceniranoj predstavi za turiste u obilasku starog zatvora, Old City Gaol u Melbourneu. Ali miris je ostao.



Prvi posjet Rusiji, tada sovjetskoj, osamdesetih, uz ostalo pamtim po mirisu u Aeroflotovom avionu, koji se gotovo identično ponovio na snijegom zavijenom lenjingradskom aerodromu, pa opet u hotelu; mješavina cvjetnog parfema sa natruhom bijelog luka i goriva.
Sa knedlom u grlu stajao sam u ogromnoj dvorani aerodroma, zurio u ogromnog Lenjina, Marxa, Engelsa, i pitao se, hoću li netragom završiti u Afganistanu (dok se Kolinda igrala školice). Miris klaustrofobije, potisnutog straha, nepoznatog.

Miris podmornice...
Nakon mirisa široke riječne luke, svježeg baltičkog zraka, piva, kamenica, cvijeća, povrća, ribe i svog šušura jutarnjeg Hamburga, miris podmornice te dočeka poput poznate noćne more, to je miris australskog zatvora, sovjetske tjeskobe, i dok rukom hvataš željeznu prečku ljestava i nogom pipaš oslonac, poput velikog kukca te proguta polumračni vonj toplog metala, boje, motornog ulja, starih krpa; umišljaš i znoj i strah i ...



Pred posljednjom prečkom, sjetim se prve regrutacije, u jednoj bivšoj državi, i kako sam proglašen previsokim za tenkovsku posadu. I u drugoj sam bivšoj državi bio previsok za bilokakve klaustrofobične konzerve upitnog vonja.
Sad sam stajao u klaustrofobičnoj konzervi upitnog vonja, osupnut spoznajom da je prednost zatvora nad podmornicom, moći se ispraviti. I ipak negdje vidjeti dnevno svjetlo...

U-434 sovjetska je podmornica, navodno jedna od najvećih sa konvencionalnim pogonom, izložena kao muzej u luci u Hamburgu. Raspadom SSSR-a, Nijemci su ju kupili u to svrhu, nakon što su ruske vlasti demontirale svu bitnu tehnologiju. Podmornica je, naime, pripadala posebnoj mini-seriji za špijunažu i, navodno, operirala pred obalom SAD. Čak tokom prevlačenja u Njemačku, Rusi su zaustavili teglenicu i tjednima još jednom pretraživali podmornicu, kako bi se osigurali da nisu zaboravili neki bitan dio opreme ...


Kapetanovo zapovjedno mjesto. Mjesto za upravljanje, odmor, spavanje. (Imao j ei kabinu, za razliku od običnih mornara, kojima je radno mjesto bilo i mjesto spavanja.)

Dubina zarona - do 400 metara. Evakuacija posade moguća do dubine od 80 metara...



"Brodska" kuhinja. Za 82 člana posade.


Special Intelligence Room


Vodič nas posjedne za uzak, kratak, ali barem ipak pravokutan stol (ne samo kvadratičan); to je dakle bio oficirski stol u njihovoj blagovaoni. "Ako ste zapazili ove bolničke lampe iznad - na stolu su vršene i hitne operacije."
Dok brišem ruke o hlače, on nastavlja:
"Sad ćete proći - pazite glave! - do otvora u idući odjeljak. Jednostavno se uhvatite za prečku nad otvorom, ubacite skokom obje noge kroz otvor - ne ispuštajte prečku! - jednom pa drugom rukom dohvatite prečku s druge strane i povucite se unutra; sve je jedna kretnja; jednostavno!" Mhm. ?!što je ono treća radnja...?!





Udarivši trticom o rub otvora pa tikvom o neku polugu, uviđajući prednost džepnog fotoaparata nad foto - torbom, iskesim se kadrovima gordo uspravljenog Sean Conneryja u "Lovu na Crveni Oktobar". My ass!


Glavni interkom.
"Ako bi sve zatajilo, oficir bi mogao govoriti u cijev sa tuljcem; sustav je proveden po cijeloj podmornici i funkcionira!"



Unatoč hladnoći mora, temperatura bi u podmornici rijetko pala ispod 40°C. Smjena bi trajala oko tri mjeseca. Svakih par dana moralo bi se izroniti po zrak.
Miris željeza, plastike, starog tekstila, ulja miješa se sa našim znojem. Vjerujemo, i sa znojem svih posada ove proklete konzervetine, fascinantne, genijalne, očajničke.
Nevjerojatno spretno i lakonogo izlazimo uz željezne ljestve.
Sunčano prijepodne Hamburga dočekuje mirisom rijeke, ribe, piva, proljeća.
Tiha jeza ostaje.


10

ned

05/15

Još malo o ftalatima

plasticno-je-fantasticno.blog.hr


h3emFtalati/em: teško se pišu,
teško se izgovaraju,
ali lako se napadaju/h3

Elitizam je najnovija pojava. Pojavom tiska s strongJohanesaom Guttenbergom/strong 1450.-tih tadašnje više klase pribojavale su se da će to dovesti do pismenosti puka i osnaživanja onih koji su do tada bili neuki i manje sretni. Kada je željeznica postala redovna usluga prijevoza u Engleskoj, strongvojvoda od Wellingtona/strong izjavio je svoju poznatu izjavu da će željeznica em"… potaknuti obične ljude na nepotrebna putovanja"/em.

Bliže našem dobu, više nego nekoliko glavnih računalnih geekova svojevremeno su ocijenili da su mikroprocesori samo igračke, uopće ne sumnjajući da će dostupnost te tehnologije svima omogućiti lakši život i svakodnevicu. I danas, moramo se zapitati odakle dolaze napadi na sve vrste kemikalija, pokreće li te napade elitizam ili briga za zdravlje i zdravstveni problemi. Tako dolazimo i do strongemftalata/em/strong.

strongemFtalati/em/strong su esteri (vrsta spojeva koji se dobivaju reakcijom kiseline s alkoholom) emftalne kiseline/em. Naziv i nije tako teško izgovoriti niti napisati, jednostavno se ono prvo em"f"/em tiho izgovori. emFtalati/em se prvenstveno koriste kao omekšivači plastike - dodaci plastičnim masama čija je zadaća mijenjanje takozvane "temperature prelaska u staklasto" (emglass transition temperature - Tg/em), polimera. Najčešće se tu radi o polimeruem poli(vinil-kloridu) (PVC)/em-u.

Što je niža temperatura Tg to je polimer plastičniji, a time je mekši. emPVC/em koji se koristi u građevinarstvu mora biti tvrd i relativno krut s Tg od 85 do 91 °C. S druge strane, crijeva za zalijevanje vrtova trebaju biti meka i savitljiva, i ona imaju Tg oko -10 °C. Da bi se postigla takva razina fleksibilnosti, 30 dijelova određenog emftalata/em miješa se sa 70 dijelova emPVC/em-a.

Druge primjene emftalata/em su razne, a uključuju korištenje kod parfema kako bi se postiglo da miris duže traje, ili kod obloga ručki alata ili lakova za nokte, kako bi isti bili otporniji na pucanje. emFtalati/em su bezbojne, bez mirisa tekućine s niskom topivosti u vodi, a visokom u uljima te s niskom hlapljivosti. To što su bez mirisa je vrlo značajno, jer brojni izvori vrlo nekorektno i paušalno miris unutrašnjosti novog automobila pripisuju emftalatima/em.

emFtalati/em se mogu naći u najvažnijim medicinskim uređajima i opremi kao što su vrećice za krv, što predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na staklene boce, jednako i kao i kod emPVC/em cjevčica koje su otporne na pregibe. Valja zamijetiti da je široko rasprostranjena primjena ove opreme preko više desetaka godina najbolja potvrda sigurnosti emftalata/em.

img src="http://imageshack.com/a/img537/5378/JvmVMk.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="right"; border="1"/>Ipak ima onih koji šire strah, posebno je to Greenpeace, koji tvrdoglavo već godinama napadaju ftalate, zajedno s mnoštvom drugih spojeva. Osnivač Greenpeacea Patrick Moore, napustio je tu organizaciju, a napisao je za Wall Street Journal:

"Prijelomna točka bila je odluka Greenpeacea do podrži svjetsku zabranu klora. Znanost je pokazala da je dodavanje klora u pitku vodu bilo najveće unapređenje u povijesti javnog zdravstva, gotovo iskorijenivši bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera. I najveći dio naše farmacije zasniva se na kemiji klora. Jednostavno rečeno, klor je prijeko potreban i esencijalno važan za naše zdravlje.

Moji bivši kolege ignorirali su znanost i poduprli su zabranu, što je ubrzalo moj odlazak iz organizacije. Unatoč znanstvenim dokazima da nema zdravstvenih opasnosti, i unatoč brojnim prednostima od klora u pitkoj vodi, Greenpeace i druge udruge za zaštitu okoliša protivili su se tome više od 20 godina.

Na žalost, Greenpeace se razvio u organizaciju ekstremista i politički motiviranih programa. Njihova anti-klorna kampanja je pogrešna, a jedina svrha joj je bila u stvari, kampanja protiv poli(vinil-klorida) (PVC)-a."

Unatoč tome, PVC je vrlo široko rasprostranjen i previše koristan da bi ga se zaustavilo i zabranilo, pa se Greenpeace nada da će svoje ciljeve ostvariti napadom na osnovne ftalate koji se koriste u poli(vinil-kloridu).

Moore nastavlja:

"Ftalati su nova čudovišta. Te kemikalije su laka meta jer ih je komplicirano izgovoriti, a još teže za razumjeti. Uobičajeno korišteni ftalati kao što je di-iso-nonil ftalat (DINP) u upotrebi su u svakodnevnim proizvodima već desetljećima bez ikakva dokaza da su naštetili ljudima. DINP je osnovni omekšivač koji se koristi pri izradi plastičnih igračaka. Provjeravan je od strane brojnih vlada i nezavisnih procjenitelja, i utvrđeno je da je siguran."

Ključni rad Greenpeaceovih stručnjka na tu temu objavljen je u rujnu 1997. godine pod nazivom: Determination of the Composition and Quantity of Phthalate Ester Additives in PVC Children’s Toys.

Mnogo više pažnje posvećeno je činjenici da ftalati ometaju proizvodnju testosterona i ometaju seksualni razvoj dječaka. U stvari, znanost uključena u ovu problematiku, daleko je od uvjerljivih podataka. Ključna studija pojavila se 2005. godine naslova: Smanjenje anogenitalne udaljenosti među dječacima s prenatalnom izloženošću ftalatima (e: Decrease in anogenital distance among male infants with prenatal phthalate exposure).

Istraživanje se zasnivalo na statističkoj analizi kojom se tvrdi da pokazuju suptilne promjene kod dječjeg reproduktivnog sustava koje su povezane s izloženošću ftalatima njihovih majki. Ipak, nije utvrđena nikakva šteta i smanjenje anogenitalne udaljenosti je bilo u granicama normalnih veličina kod dječaka. Rad je naširoko kritiziran zbog metoda ispitivanja i izvođenja zaključaka.

Nezavisni statističari utvrdili su da je u istraživanju nepravilno izračunata p-vrijednost. Parametar p-vrijednost je mjera vjerojatnosti da se je razlika između skupina tijekom istraživanja dogodila slučajno. Na primjer: p-vrijednost od 0,01 znači da je 1 od 100 šansa da se rezultat dobije slučajno. Štoviše, autori su pokušali povezati indeks anogenitalnog s nekoliko različitih ftalata. Ali, kada pokušavate povezati mjerenje s više mogućih čimbenika, imate veće šanse "pronaći" nešto što je stvarno slučajnost.

Mali broj uzoraka u istraživanju također je problematičan, kao i pretpostavka da su učinci ftalata na ljude jednaki učincima ftalata na ispitivanim glodavcima. Na primjer: poznato je da glodavci imaju deset puta više staničnih receptora za ftalate nego što ih to imaju zamorci, majmuni i ljudska bića. I ljudski receptori su manje osjetljivi nego receptori kod glodavaca.

Senzacionalizam kod javnih medija je jedna stvar, ali kada on počinje utjecati na uredništva u znanstvenim publikacijama, tada svi gubimo. Na sreću, izravne komunikacije i cijelo područje raznih informacija na internetu pruža nam nužnu ravnotežu.

"Zeleni" napadaju na toliko mnogo civilizacijskih dostignuća da sve to smrdi na elitizam i izgleda više kao napad prvenstveno na običnog čovjeka, čiji je status upravo zbog stvari protiv kojih se ti elitisti bore, značajno unaprijeđen u posljednjih 50 do 100 godina.


"Neke poderane ulice..."

amalgamia.blog.hr

ništa se ne događa kad si dolje i kad si sam
i kad noći vuku u podsvijest sve do sjećanja
lavina kotrljajućih tegova na nogama pritiska
i znoj tek kasnije počinje da smeta
tek kasnije budi se grad

neke poderane ulice
bljesak mokrih tračnica
prvi tramvaj preko trešnjevke
raste u mojim očima

jutro obilazi scenu rutinski
s dužnim poštovanjem ja se uklanjam s puta
dvostruka krinka na njegovom licu
čini suvišnom svaku providnost
kako da se kontroliram kad me ubija osjećaj
tako drukčiji od svega što razumijem
od svega što želim da vidim
nešto kao flash

kako da se kontroliram

gledao sam opet film o beznađu
ili je to možda bila kronika nepoznatog
jer tako se zvao čovjek ni živ ni mrtav
ni pomorac
ako ikad ispunim želju
i ti mi daš za pravo misleći
to je jedini način da ga zadržim
ako ikad dospijem tamo gdje prestaje strah
bit ću spreman da zaboravim

bit ću spreman da zaboravim

neke poderane ulice
bljesak mokrih tračnica
prvi tramvaj preko trešnjevke
sjaj u tvojim očima

B. J. Š.

Statistika

Zadnja 24h

28 kreiranih blogova

362 postova

603 komentara

316 logiranih korisnika

Trenutno

7 blogera piše komentar

37 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se