novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!

cool

Isključi prikazivanje slika

17

sri

12/14

U vatrenom okruženju

yulunga2.blog.hr






Do jučer nisam znala kako cijelo tijelo može zaboljeti od praska najobičnije petarde.
A bez ikakvog fizičkog kontakta s njom.

Prije nekoliko godina moje mjesto su "krasili" brojni "rascvjetani" poštanski sandučići...
jučer je možda stradao oluk na kući....nisam provjeravala.
Još uvijek podrhtavam.






16

uto

12/14

'SPIG' -ov ZAVOD ZA STATISTIKU

narodnapolitika.blog.hr

Dobra večer!

Za nekih dvadesetak dana 'SPIG' će proslaviti svoj peti rođendan. U to ime slijedi jedna zabavna epizoda koja u biti nema veze s mozgom, ali će u svakom slučaju biti zabavnija od TV Dnevnika, čitanja novina, očajničkog scrollanja po facebooku i predsjedničkih izbora.

Odgovorit ću na dva pitanja koja su mučila mnoge, ali ih nisu kome imali postaviti.
Idemo redom.

KOJA JE NAJBESMISLENIJA DRŽAVA KOJA JE IKAD KLIKNULA NA 'SPIG'?

Vrlo zanimljivo pitanje. Dakle, kao što svi znamo riječ 'seks' je bila i ostala najtraženija riječ na međumrežju. Dobra je politika, dobar je youtube, dobar je facebook, ali 90% čovječanstva ipak najviše voli nakon napornog dana tresnuti malog uz svoje omiljene slike. Za razliku od onih ne tako davnih vremena kad se pornografija konzumirala putem video kazeta internet je sve skupa digao na novi level.
Većina muških čitatelja se vjerojatno sjeća kako je to izgledalo.
Digneš hit film, pa neko govno i za kraj se par puta godišnje počastiš pornićem. Onda dođeš doma, odgledaš hit, zatim govno i u sitne sate stavljaš pornić. Sličice na omotu su bile paprene. Kreće film.

Neka budala s četiri razreda osnovne škole parkira porsche ispred vile. Kamera lagano klizi prema bazenu u dvorištu. Tu se sunča neka ženska koja je tako sisata i zgodna da smo se mi o takvima bojali i maštati. Sad se na daljinskom najčešće koristi opcija FF i na ekranu drhte one dvije bijele crte, a ona budala s četiri razreda osnovne škole trčkara kroz kuću, ide na bazen i sad oni nešto brzinski pričaju, drhte se i treskaju i onda ona njega ničim izazvana nježno primi za ona četiri slova kojim počinje prezime našeg budućeg premijera.
PLAY.
Ide fino film .... i tako to ...

Internet je svojim korisnicima omogućio da biraju sadržaj za nadraživanje koji oni sami hoće. Svojevrsni švedski stol.
Dakle, u proteklih pet godina bezbroj svjetskih masturbatora je u tražilicu ukucalo riječ 'sex', a umjesto avantura Rocca Siffredija i frendica uletilo na neku žutu žalost od bloga čiji dizajn neodoljivo podsjeća na rusku kuharicu iz 1955.
Flag counter koji vidite tu odmah na desnoj strani .. ahahaha ... jesam Vas .... na lijevoj strani nudi točan uvid u sve zemlje svijeta koje internet koriste (između ostalog) i za drkicu.
Neki od mojih favorita su:

83. South Korea 2 Chart KR Visitors December 20, 2013
84. Afghanistan 2 Chart AF Visitors November 14, 2013
85. Iceland 2 Chart IS Visitors November 3, 2013
86. Colombia 2 Chart CO Visitors September 16, 2013
87. Kazakhstan 2 Chart KZ Visitors August 8, 2013
88. Burkina Faso 1 Chart BF Visitors November 7, 2014
89. Belarus 1 Chart BY Visitors August 31, 2014
90. Ecuador 1 Chart EC Visitors June 20, 2014
91. Puerto Rico 1 Chart PR Visitors June 2, 2014
92. Angola 1 Chart AO Visitors May 13, 2014
93. Libya 1 Chart LY Visitors March 29, 2014
94. El Salvador 1 Chart SV Visitors March 17, 2014
95. Bahrain 1 Chart BH Visitors March 1, 2014
96. Republic of the Congo 1 Chart CG Visitors February 19, 2014
97. Tanzania 1 Chart TZ Visitors February 5, 2014
98. Syria 1 Chart SY Visitors December 2, 2013
99. Bangladesh 1 Chart BD Visitors September 30, 2013

104. Ghana 1 Chart GH Visitors August 6, 2013
105. Sri Lanka 1 Chart LK Visitors June 27, 2013
106. Palestinian Territory 1 Chart PS Visitors April 27, 2013
107. Ivory Coast 1 Chart CI Visitors March 10, 2013
108. Turkmenistan 1 Chart TM Visitors November 23, 2012

Broj nakon države označava broj posjeta.
Lijepo je znati da su kazahstanski ljubitelji onanije kliknuli na 'SPIG' čak dva puta.

Među državama koje 'SPIG' čitaju nalazi se stvarno šareno društvo. Ova dva američka obavještajca su čak uporniji od Pexe koji je zasjeo na četvrto mjesto. Drago mi je zbog Bono Voxa na 15. jer mu je smisao za humor stvarno očajan. Čitaj Bono, uči se od najboljih.
Uočite i da je Vlatko Stefanovski kliknuo pred samo pet sati. Inače, kad sam već spomenuo Vlatka čiju glazbu neobično cijenim nedavno sam gledao neki njegov nastup s Tommy Emmanuelom. Tommy lupa tri - četiri akorda, a Vlatko pimpla li ga pimpla u skladu s onom njegovom čuvenom rečenicom 'nemoj da mi se ko meša dok sviram solo'.


1. Croatia 19,963 Chart HR Visitors 52 minutes ago
2. Bosnia and Herzegovina 3,705 Chart BA Visitors 5 hours ago
3. United States 3,534 Chart US Visitors 4 hours ago
4. Serbia 2,283 Chart RS Visitors 6 hours ago
5. Germany 1,110 Chart DE Visitors 13 hours ago
6. Slovenia 518 Chart SI Visitors December 15, 2014
7. Canada 350 Chart CA Visitors December 15, 2014
8. Austria 232 Chart AT Visitors December 14, 2014
9. Macedonia 217 Chart MK Visitors 5 hours ago
10. Montenegro 200 Chart ME Visitors December 13, 2014
11. Sweden 178 Chart SE Visitors December 15, 2014
12. Switzerland 168 Chart CH Visitors December 14, 2014
13. United Kingdom 167 Chart GB Visitors December 14, 2014
14. Czech Republic 165 Chart CZ Visitors December 15, 2014
15. Ireland 132 Chart IE Visitors December 15, 2014
16. Italy 92 Chart IT Visitors December 14, 2014
17. Turkey 86 Chart TR Visitors December 15, 2014
18. Australia 82 Chart AU Visitors December 13, 2014
19. France 77 Chart FR Visitors December 11, 2014

Uočite i da su Crnogorci na tablici aktivniji od Švicaraca tako da ona priča o lijenim Crnogorcima na 'SPIG' - u ne drži vodu.



Daljom analizom tablice dolazimo do spoznaje da bih stvarno volio upoznati i ovog Boran Agu na 17. mjestu. Među prvih 19 nema niti jednog Poljaka što je ito malo tužno za domovinu Loleka I boleka.

A pazite sad ovo:

35. Azerbaijan 23 Chart AZ Visitors 4 hours ago

Ovo malo baca na eurovizijsko glasovanje, ali nema veze.
Prije četiri sata već 23. put posjetio nas je i naš vjerni čitatelj iz Azerbejdžana. Velik pozdrav Azerbejdžanu.

I KOLIKO JE NA KRAJU SVEUKUPNO DRŽAVA KLIKNULO NA 'SPIG'?

Bravo! Odlično pitanje. Prema Flag counteru (koji je kao i brojač dosad bezbroj puta rikavao) radi se o impresivnih 109 država.
Pokret nesvrstanih je za 'SPIG' gola ..... prva četiri slova prezimena budućeg premijera.

Ako ima netko da se stvarno upustio u analiziranje tablice nudim mu još jednu vrlo zanimljivu razbibrigu za kraj.



Ukoliko niste, obratite pozornost na sitna slova ispod kruga.
I požurite jer zdravlje je ipak najveće bogatstvo!
Eto!

Učiteljica veganka dobila otkaz

indijanka-vegetarijanka.blog.hr

Učiteljica jedne američke škole dobila je otkaz nakon što je na svom Facebook profilu stavila fotografiju o odvajanju telića nakon rođenja od njihovih majki u mliječnoj industriji te je uz fotografiju napisala: 'Kao netko tko je dok je rastao dobivao roditeljsku ljubav i potporu i također kao netko tko sada svojoj djeci daje istu takvu roditeljsku ljubav i potporu, ne mogu se složiti da je odvajanje tek rođenih beba od njihovih majki nešto što bi se moglo smatrati humanim.'

Nakon posta više joj nije obnovljen ugovor o radu (radila je kao učiteljica u drugom razredu osnovne škole) te o otkazu kaže: 'Tijekom sastanka s mojim nadređenim rekao mi je da živim u velikom poljoprivrednom području, što je istina te da mnogo novca u našu školu dolazi upravo iz te industrije. Potom mi je rekao da moram paziti što objavljujem na Facebooku jer bih mogla uvrijediti društvo u kojem živim te ekonosmke interese tog istog društva. Rekao mi je i da mogu imati osobna mišljenja kakva želim, ali ako želim biti zastupnik veganstva, trebala bih razmisliti o nekom drugom poslu, a ne o prosvjeti.'

ACLU, Američka unija za civilna prava, stala je na stranu nastavnice te je poslala pismo školi u kojem se traži da je se vrati na posao te da je post na Facebook sloboda govora. Osim toga traži se i isprika iz škole. Međutim, iz škole se još nisu oglasili niti je nastavnica vraćena na posao.

"BIO JE TEŠKO POREMEĆENA LIČNOST..." (K. Popović)

obrucnabacvi.blog.hr

X.

Piše: dr. Zoran Božić

SVJEDOČENJE KOČE POPOVIĆA

U poslijepodnevnim satima 5. lipnja pretekavši kolone iznemoglih Hrvata koje je poslao u smrt, Tito je nenajavljeno ušao u Osijek i posjetio ranjenike u vojnoj bolnici Tvrđa. Istog je dana noćio na nepoznatom mjestu u Osijeku. U srijedu 6. lipnja rano ujutro, obišao je veliki logor u Kovinu i nakon toga se skrasio u dvoru srpskih kraljeva u Beogradu. Vjesnik je prigodom završetka kanibalskog razdoblja između 19. svibnja i 6. lipnja 1945., tijekom kojeg je Tito "u najstrožoj komunističkoj konspiraciji" izravno zapovijedao pokoljem cvijeta hrvatske inteligencije i mladosti, donio kratku vijest: "Tito je na putu iz Zagreba u Beograd posjetio ranjenike u glavnoj VB u osječkoj tvrđavi, vraćajući se sa svog putovanja kroz Slavoniju i Hrvatsku."

Osvrt na Titovu ulogu u pokoljima ratnih zarobljenika i svjetovnih uhićenika tijekom proljeća i ljeta 1945. neizostavno treba zaključiti svjedočanstvom koje je autoru ovog podlistka osobno dao general Koča Popović nakon što je pao u Titovu nemilost i bio lišen svih partijskih i državnih dužnosti. Popović vrlo autoritarno tvrdi da je Tito sve važne političke i vojne zadaće uvijek čvrsto držao u svpjim rukama i nikada ih nije prepuštao svojim suradnicima. Takav je odnos imao i prema zahtjevnom i složenom pothvatu eksterminacije Hrvata, Nijemaca, Mađara i Šiptara krajem II. svjetskog rata. Tito je tih dana s najpovjerivljivijim suradnicima satima sjedio nad zemljovidima zarobljeničkih "maršruta", naredbama za otvaranje stotina logora i planovima za što djelotvornije i što okrutnije ubijanje svojih političkih i klasnih neprijatelja.

Prema Kočinu navodu, maršal prema svojim žrtvama, kako iz neprijateljskih, tako i vlastitih komunističkih redova, nije osjećao nikakvu sućut. Bio je teško poremećena ličnost, kojoj dostojanstvo i život ljudi ništa nisu značili. Bolesno je uživao gledajući krvoločno mučenje ljudi i sam čin gašenja ljudskih života. Bio je mnogo krvoločniji i bešćutniji od Aleksandra Rankovića, koji je na zao glas došao upravo bezpogovorno provodeći kanibalske naredbe svog gazde. Tito se više puta javno hvalio kako je pokolj Hrvata izvršen 1945. njegov doktorat znanosti na univerzitetu komunističke revolucije. Pri izvršenju tog pokolja nitko nije evidentirao imena i broj ubijenih ljudi. Jednostavno rećeno, zemljom su se valjale kolone iznemoglih zarobljenika i uhićenika, te punile zatvore i logore. Ubijanja su bila svakodnevna uz nastojanje da ih se pobije što više u što kraćem roku. O metodologiji "likvidacija" nitko nije vodio računa i ona je bila prepuštena izvršiteljima.

(istaknuo K. H.)

KOČEVSKI ROG--NEKAŽNJENI GENOCID
(Hrvatsko slovo, petak, 5. prosinca 2007.)

(nastavlja se)

Kako napisati blagdansku čestitku

kulerica.blog.hr

Vrijeme je čestitanja, je l' tako? Bez obzira na to jeste li oldskul pa šaljete klasične papirnate čestitke poštom ili se odlučujete za elektroničke, vjerujem da ćete ovih dana ispisati priličan broj blagdanskih želja, a budući da ne želite da njihovim primateljima prokrvare oči, bio bi red napisati ih ispravno.

U ovo doba godine uvjerljivo najčitaniji post iz arhive mog bloga upravo je deset godina stari, čestitarsko-pravopisni, do kojeg čitatelji dolaze guglajući pravopisna pravila i imena blagdana.

Dakle, nije zgoreg napisati novi post na tu temu i opet smo mirni idućih deset godina. yes

Idemo redom.


Božić

Božić se bez iznimke piše velikim početnim slovom, svejedno želite li da on bude sretan, čestit, blagoslovljen ili kakavgod.

S druge strane, pridjev izveden iz imena blagdana piše se malim početnim slovom.

Dakle, ispravno bi bilo: "Želim Ti sretan Božić i mirne božićne blagdane!"


Advent

Advent ili došašće piše se malim početnim slovom, jednako kao i pridjev izveden iz te riječi. Dakle, "ove je godine advent svečaniji nego inače" i "ispekli smo mnogo adventskih kolača".

(Početno slovo u riječi "advent" u tagovima ovog posta nije moja pogreška; to je predefinirano u blogu i jednostavno se ne da napisati drugačije. Lijepo molim uredništvo blog.hr-a, ako ovo čita, da makne ovu pogrešku. Pretty please.)


Nova godina

E sad, točno je i Nova godina i nova godina, ovisno o tome što želite reći.

Blagdan koji slavimo 1. siječnja zove se Nova godina i njegovo se ime piše upravo tako kako sam ga napisala. Poželite li nekom "sretnu Novu godinu", znači da mu želite sretan 1. siječnja, odnosno samo prvi dan godine koja upravo počinje, no Vaše se želje ne odnose na ostatak godine - imajte to na umu.

Želite li primatelju svoje čestitke sretnu cijelu godinu, pridjev "nova" tretirajte kao i svaki drugi i pišite ga malim početnim slovom: "želim Vam sretnu novu godinu". To u osnovi znači da osobi želite punih 365 dana sreće.

I lijepo vas molim, tako vam svih postojećih lijepih želja, zvončića i kolača smijeh naughty da ni u kom slučaju ne pišete riječ "godina" velikim početnim slovom.

Imate li bilo kakvih dodatnih nedoumica, zavirite ovdje.


A sad svi klik... Lajk!

Profesor X. i vjerojatnost da će se dogoditi neko sranje

osmiclan.blog.hr

Ubrzo nakon prošlog posta, kao gosta predavača dočekali smo profesora X. iz Bangladeša. Profesor X. pojavom nije razočarao - bio je onoliko egzotičan koliko bi svaki bangladeški profesor koji drži do sebe trebao biti, tek malo ublaživši dojam klasičnom 'britanski profesor' kombinacijom: košulja + džemper + kaki hlače + naočale. Zašto vam ga opisujem? Ne znam. Zamišljajte ga za vrijeme priče.

Vidite ga? Sitnog i oblog, u kaki kombinaciji, kako prekriženih ruku drži predavanje grupi klinaca koji su vrlo vjerojatno zadnji put njegovu rodnu zemlju spomenuli za vrijeme napete partije igre Država - grad - selo. Zašto i dalje pričam o X-u? Imam poantu, obećajem.
Naime, u jednom od komentara na zadnji post postavljeno je pitanje: 'zašto bi npr. H&M ili Adidas sami od sebe poslovali društveno odgovorno ako od toga imaju samo više troškove proizvodnje?' Stvarno, malo je naivno vjerovati da će bilo koje poduzeće vidjeti širu sliku i biti društveno odgovorno samo zato što je to ispravno. Stvar je u tom da se dugoročno ISPLATI poslovati društveno odgovorno. Ovu tvrdnju moguće je dočarati sljedećom upravo izmišljenom zakonitošću :

Vjerojatnost da će se dogoditi neko sranje obrnuto je proporcionalna razini društvene odgovornosti poduzeća.

Gle sad ovo: u Bangladešu, zemlji profesora X.-a, čija ekonomija uvelike ovisi o proizvodnji odjeće za velike svjetske brandove, svoju odjeću, između ostalih, proizvodi i Wal-Mart (po novom Walmart). I u tome nema ništa loše, posao za siromašne, smanjenje troškova za bogate, svi sretni. E pa nije. Taj isti Walmart, kako nam je X. objasnio, za majicu koju prodaje po 14 dolara, radnicima u multi - brand tvornici blizu Dhake daje otprilike 12 centi po izrađenom komadu.

Zamisli se u toj situaciji: u bangladeškoj tvornici uspio si napravit pravu ljudsku majicu za stvarne ljude. Neki buco iz Amerike ti ju uzme i da 12 centi (otprilike 75 lipa) za trud. Buco ju proda dalje za 14 dolara. Uz sve ostale troškove, pošto je tvoj rad tako jeftin, buco pokupi maržu koja iznosi oko 60% tržišne cijene majice. Njemu sve to, tebi 12 centi. Kako uopće izgleda tvornica u kojoj radnici rade za plaću s kojom jedva preživljavaju?

Nikako. Sjećate se zakonitosti? Tvornice u koje se toliko malo ulaže obično nemaju nikakve sigurnosne sisteme niti uvjete rada. Ova u kojoj si ti radio ljudske majice za stvarne ljude od 75 lipa, zapravo se srušila 24.travnja prošle godine. Dok ste bili na poslu. Poginulo vas je više od 800.

Negativan publicitet, tužbe, nadoknade obiteljima žrtava a i sama moralna odgovornost za ovakvu tragediju trenutno koštaju Walmart, Benetton i slične puno više od gubitka malog dijela marže svake majice, koji se mogao uložiti u sigurnost na radu.

Profesor X. iz Bangladeša u četvrtak je stajao pred nama kao svjedok neisplativosti ignoriranja društvene odgovornosti. Zna što je vidio u svojoj državi. Protuargumenti su ga živcirali.
Sitan i obao, u kaki kombinaciji.
Košulja + džemper + kaki hlače + naočale.

15

pon

12/14

Trebaju li ateisti biti vegetarijanci?

indijanka-vegetarijanka.blog.hr

Prije nisam razmišljala o tome da bi vjera trebala biti razlog za određeni način prehrane, međutim kad malo bolje pogledamo svijet, upravo je religija, vjera jedan od glavnih pokretača kod ljudi (bilo iskreno, bilo naučeno ili iz navike) i zapravo ima velik utjecaj na to što ljudi jedu. Neću ulaziti u svete i pogane životinje u određenim religijama već ću nešto reći o članku zanimljiva naslova: 'Trebaju li ateisti biti vegetarijanci?'

Dakle, radi se o tome da bi religija, vjera već sama po sebi trebala biti ljubav, razumijevanje, suosjećanje. Religiozni ljudi bi prije nego ateisti trebali suosjećati sa svima, a ne samo s ljudskim životinjama. Nažalost, znamo da je to daleko od istine jer upravo religiozni ljudi mnogo više proklinju, ubijaju i veoma slabo suosjećaju sa svojim susjedom koji je u potrebi (čast iznimkama). A o mesu da i ne govorim jer većina religija još uvijek uzimaju životinje kao neto što je podložno čovjeku i što će poslužiti kao žrtva da bi se nahranili ili je prinijeli bogu da okaljaju svoje grijehe.

Autor članka 'Trebaju li ateisti biti vegetarijanci/vegani?' kaže:

'Stvar je veoma jasna za većinu nas. Čak i ako napravimo određene iznimke za ljude koji imaju poremećaje u prehrani, žive u uvjetima gdje se ne može drugačije prehraniti nego pomoću mesa, većina ateista nema valjan razlog da i dalje nastave konzumirati hranu životinjskog podrijetla. Sve nas ovo zapravo dovodi u neugodan položaj – znamo da životinje pate, nemamo nikakvog veličanstvenog razloga misliti da samo mi možemo patiti, a opet konstantno izazivamo velike patnje svjesnih bića. Ako mislimo uzeti moralnost i racionalnost za ozbiljno, ne možemo ignorirati očito ispred naših očiju. Ovo možda zahtijeva radikalnu promjenu u našim životima i veoma je zahtjevno za nas. No, veoma je plitak argument kada kažemo da nećemo biti moralni i racionalni samo zato jer nam to nije dovoljno lako.'

Generalizacija Bogova...

dsk.blog.hr

.
.
.

Taksisti su zanimljive individue
pogotovo ako se s istima upustiš u raspravu o njihovom unutarnjem Bogu

zanimljivih likova ima, zanimljivih pristupa
ovaj me se poprilično dojmio toliko da sam ga
ukomponirao kao ures jedne od mojih stvari za nadolazeći album.

lik sa slike je iz razdoblja pretprošle Frankfurtske godine...
koliko sam ga skužio, život na kredit..

štogod....

život je lijep




14

ned

12/14

ŠETNJE KOMUNISTIČKOG KRVOLOKA

obrucnabacvi.blog.hr

IX.

Piše: dr. Zoran Božić

RANKOVIĆ: 586.000 LIKVIDIRANIH NARODNIH NEPRIJATELJA

Nakon jednodnevnog boravka u Zagrebu 2. lipnja, Tito je nenajavljeno 3. lipnja ponovno otišao u Sloveniju i konspirativno se krećući, susreo s maršalpm Crvene armije i zapovjednikom ukrajinske fronte F. I. Tolbuhinom, te ga pritom odlikovao ordenom "narodnog heroja". Vjesnik nije naveo mjesto i vrijeme susreta, no izvijestio je "kako je Tito na putu kroz Sloveniju obišao Celje i okolicu". Svjedok Sečen tvrdi da je Tito uistinu obišao okolicu Celja, no ponajprije klaonicu ljudi koja je radila punim pogonom. To su bili eksterminacijski logori Bezigrad i Teharje dupkom puni zarobljenika i uhićenika, te okolna stratišta. Tito je isti dan obišao logor i šumu Tezno kraj Maribora.

Sečen navodi da nikad u životu nije vidio ništa slično. "To su bili vrlo duboki, kilometrima dugački protukolski iskopi do vrha popunjeni leševima ljudi, iz kojih se širio strašni smrad." Tito je naredio da se jame zatrpaju čim prije, ako treba i uz uporabu strojeva.

SLOVENIJA - ZAGREB - BJELOVAR - OSIJEK

Isti se dan komunistički krvolok opet pojavio u Zagrebu , gdje je boravio dva dana. U ponedjeljak, 4. lipnja, primio je zagrebačkog nadbiskupa Stepinca, a u utorak, 5. lipnja, papinog izaslanika Marconea.
U utorak ujutro Tito je posjetio partizanske ranjenike u vojnoj bolnici Rebro, gdje se zadržao dva sata. Pritom se zanimao je li bolnica do kraja očišćena od "hrvatske bande." Zapovjednik vojne bolnice Rebro, partizanski kapetan Lulius, svom je maršalu podnio sljedeći prijavak: "Hrvatske bande više nema. Smještena je na dva metra ispod zemlje, a neki još i dublje," pri čemu je mislio vjerojatno na jamu Jazovku. Odmah nakon posjete Rebru, Tito je u pratnji generala Rankovića, otišao u Bjelovar, gdje je prvo posjetio Komunistički koncetracijski logor za eksterminaciju Hrvata Bjelovar i stratište Lug, a potom je sa skupinom ubojica održao polusatni sastanak u hotelu Grand.

Bjelovarski je logor bio važna postaja u hodnjama smrti i vrhovni je zapovjednik osobno izdao potrebne upute za što djelotvornije odvijanje kanibalskog pokolja Hrvata. Tito je potom iz Bjelovara trasom današnje podravske magistrale krenuo prema Osijeku. Kolona je vozila uz rubove ceste stalno nailazila na nepokopane, unakažene ljudske leševe, zaostale iza prolazaka hodnja smrti. Vozila su u nekoliko navrata obišla četveroredove izgladnjelih i krajnje iscrpljenih, polugolih ljudi, koji su se usporeno vukli cestom pod partizanskom stražom. Prema kazivanju generala Koče Popovića, od 9. svibnja nadalje, samo na relaciji Bjelovar-Kovin, u pokretu je istodobno bilo 26 ešalona ratnih zarobljenika i uhićenih civila, a svaki je brojio 3 do 5 tisuća ljudi. Tim je pravcem tijekom dva mjeseca, ususret pomno razrađenom stroju za ubijanje, prošlo 200.000 ljudi od kojih je rijetko tko preživio.

(Istaknuo: K. H.)

KOČEVSKI ROG--NEKAŽNJENI GENOCID
(Hrvatsko slovo, petak, 5. prosinca 2007.)

(nastavlja se)

Hrvatska u ratu i raspadu Monarhije, stvaranje Države SHS

sveosvijetuprijenasiokonas.blog.hr

Hrvatska je izbijanje Prvog svjetskog rata 1914. dočekala kao dio Austro-Ugarske, administrativno podijeljena između austrijske i ugarske polovice države; Međimurje i Baranja bili su dio Kraljevine Ugarske, Kraljevina Hrvatska i Slavonija bila je zaseban dio ugarskog dijela monarhije, Dalmacija i Istra bile su u austrijskom dijelu, dok je Rijeka bila izravno podređena Budimpešti.
U razdoblju nakon izbijanja I. svjetskog rata u Dalmaciji i u Istri prestali su zasjedati zemaljski sabori, a sve do ljeta 1918. sprječavana je bilo kakva politička djelatnost. U Hrvatskoj i u Slavoniji Sabor se povremeno sastajao, no proglašenje ratnoga stanja i pritisak vojnih vlasti i ondje su u mnogočemu ometali političko djelovanje oporbe, koju su činili milinovci (pravaši Mile Starčevića), frankovci i radićevci.
Hrvati su se uglavnom borili na srbijanskom bojištu te u Galiciji (protiv Rusije) i na Soči (protiv Italije), iako je manji broj Hrvata sudjelovao u borbama i na drugim bojištima. Dio Hrvata sudjelovao je i na strani Antante: hrvatski dragovoljci iz prekomorskih zemalja (ponajprije iz SAD-a) te vojni zarobljenici ili bjegunci iz austrougarske vojske. Hrvatska je u ratu pretrpjela ogromne ljudske i gospodarske gubitke, koje je još više povećala španjolska gripa krajem rata. Ukupni hrvatski vojni gubitci u ratu najvjerojatnije su iznosili oko 190.000 ljudi, dok se navode i podatci od 137.000 vojnih i 109.000 civilnih žrtava.
Nakon objave rata u Trojednoj Kraljevini je uveden sustav izvanrednih zakonskih mjera. U njemu je nadzor nad novinstvom i novinarima predstavljao najvažniju zadaću. U slučajevima kada bi novinari prekršili propise vojne cenzure, vojne uprave bi ih unovačile i rasporedile na bojišnicu. Vojna cenzura ugasila je listove "Hrvat" i "Hrvatski pokret", starčevićanska glasila. Unatoč neslobodnom izvještavanju i cenzuri, zanimanje javnosti za novine je značajno poraslo. Potkraj rata, 1918., dnevna naklada svih novina u Zagrebu je porasla na 150.000 primjeraka, što je bila peterostruka prijeratna naklada
Pod utjecajem Oktobarske revolucije u Rusiji, širenja Lenjinovih ideja, ali i očajnog položaja hrvatskih vojnika i mornara, teškog stanja u pozadini i besmislenog produljenja ratnih operacija, od početka 1917. dezerterstvo, pobune vojnika i mornara i bjegovi saveznicima su postali česta pojava. Već 1917. godine zabilježeni su prosvjedi mornara u ratnim lukama Austro-Ugarske. U Puli su se istaknuli proturatni prosvjedi, a bilo je i dezerterstva. Veliki štrajk 11.000 radnika arsenala koji su tražili primirje, veće plaće i bolju prehranu izbio je 1918. godine.Iz Kumbora je u Brindisi prebjegla posada hidroaviona K-307. Iz Šibenika je u Italiju prebjegla torpiljarka T-11. Mornari František Koucký (Čeh) i Ljubomir Kraus (Hrvat) pokušali su bijeg iz Pule torpiljarkom T-80, ali su izdani te osuđeni na smrt i strijeljani. Podržavajući radničke nemire, mornari s ratnih brodova Erzherzog, Prinz Eugen i Aspern, otkazivali su poslušnost zapovjedništvu. Zbog neposluha je 35 pripadnika Hidrobaze u Puli kažnjeno dugogodišnjim zatvorskim kaznama.Jedna od najvećih pobuna bila je slavna pobuna mornara u Boki Kotorskoj (1. veljače 1918.), kojoj su na čelu bili Hrvati. Na sjeveru Hrvatske, dezerteri iz Domobranstva, poznatiji kao Zeleni kadar, neorganizirano su pljačkali i palili po plemićkim dvorcima i veleposjedima te ih preotimali i prisilno parcelirali. Procjenjuje se da je broj zelenokaderaša krajem rata iznosio oko 50.000. Među vojnicima i stanovništvom popularna je bila zabranjena rugalica: "Care Karlo i carice Zita, što ratujete kad nemate žita?!"
U srpnju 1918., do Hrvatske je došla i španjolska gripa, koja je diljem svijeta pokosila 20 milijuna ljudi. U Zagrebu je 1918. godine tjedno umiralo u prosjeku 60 stanovnika. U najtežem razdoblju epidemije taj broj je porastao na više od 200 osoba, s vrhuncem u drugom tjednu prosinca kad se broj umrlih u Zagrebu penje na 264. Samo u Zagrebu je u nepuna četiri mjeseca odnijela više od 700 života, a na čitavom području Hrvatske vjerojatno više desetaka tisuća. Suvremenici su procjenjivali kako je od gripe u drugoj polovini 1918. oboljelo gotovo 90 % stanovnika Hrvatske, a procjenu od 15.000 - 20.000 stradalih u Hrvatskoj valja uzeti kao donju granicu broja žrtava epidemije.

Godine 1918., raspadom Austro-Ugarske, u Hrvatskoj nastupa razdoblje bezvlašća i opće nesigurnosti. U Slavoniju ulazi srpska vojska pod izlikom uvođenja reda, potpomognuta francuskim kolonijalnim trupama (Vijetnamci, Senegalci...). Tom prigodom izvršene su mnoge pljačke i ubojstva seljaka.

U Hrvatskom Saboru nakon izbora 1913. većinu je imala Hrvatsko-srpska koalicija. Njezina je vodeća ličnost bio Svetozar Pribićević, koji se zalagao za stvaranje jedinstvene južnoslavenske države. HSK se držala oportuno, surađujući s ugarskom vladom, te se nije javno izjašnjavala o preustroju Monarhije. Oporbu su činili frankovci i HPSS, okupljeni u privremeni savez Hrvatski državnopravni demokratski blok (nastao nakon što su ih napustili "meki" pravaši Starčevićeve stranke prava, približivši se jugoslavenskoj opciji). Zajednička im je bila ideja trijalizma, stvaranja Kraljevine Hrvatske s visokim stupnjem autonomije u sklopu Austro-Ugarske. Gotovo tijekom cijeloga rata Stjepan Radić je vjerovao u uspjeh Monarhije i povoljno rješenje hrvatskoga problema u njezinome sklopu. No, prema njegovu kraju, to mu više nije dogma pa u saborskome nastupu u rujnu 1917. ističe:
Ako se ovako dalje bude s nama radilo, ja ću biti prvi, koji se neće bojati vješala i koji će viknuti: dolje Habsburg!
(Stjepan Radić, Sabor, 1917.)
Budući da je Koalicija ostala dosljedna u svojoj pasivnoj politici i u svojoj potpori vladi, u Hrvatskoj i Slavoniji izbjegnuta je mogućnost uvođenja izvanrednoga stanja. Političke snage u zemlji nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915. osnovali Jugoslavenski odbor, predstavnici kojega su sa srbijanskom kraljevskom vladom potpisali Krfsku deklaraciju u srpnju 1917. i sudjelovali u donošenju Ženevske deklaracije u studenome 1918.
Politički život u Hrvatskoj i u Habsburškoj Monarhiji oživio je donekle u kasno proljeće 1917., u svezi sa sazivom austrijskog parlamenta, odn. u svezi sa Svibanjskom deklaracijom, koju su 30. svibnja objavili hrvatski i slovenski zastupnici u Carevinskome vijeću, okupljeni u Jugoslavenskome klubu. U njoj je istaknut zahtjev da se zemlje Monarhije u kojima žive Slovenci, Hrvati i Srbi ujedine na temelju nacionalnoga i hrvatskoga državnog prava u jednu samostalnu državu pod vlašću Habsburgovaca. Na taj su zahtjev prvi u Hrvatskoj pozitivno reagirali milinovci, pravaška skupina koja je od tada odlučno počela zagovarati program stvaranja jugoslavenske države. Zastupnici Jugoslavenskoga kluba, na temelju narodnog načela i hrvatskoga državnog prava, zahtijevaju ujedinjenje svih zemalja u Monarhiji, u kojima žive Slovenci, Hrvati i Srbi, u jedno samostalno, od svakoga gospodstva tuđih naroda slobodno i na demokratskoj podlozi osnovano državno tijelo, pod žezlom habsburško-lorenske dinastije, te izjavljuju da će se svom snagom zauzimati za ostvarenje zahtjeva svoga jednoga te istog naroda
Izjašnjavanje Jugoslavenskog kluba za ostanak Južnih Slavena u Monarhiji izazvao je nezadovoljstvo Jugoslavenskog odbora i Trumbića.
Predstavnici saborske oporbe (HSP i HPSS) su svoj prijedlog trijalističkog rješenja hrvatskog pitanja unutar Monarhije pročitali na sjednici Sabora 7. veljače 1918.
Zajedno sa Slovencima želimo i hoćemo do kraja izgraditi svoju narodnu demokratsku državu Hrvatsku. U toj će hrvatskoj državi naša braća Srbi imati sva ona prava, koja i mi. Budu li se Srbi protivili ovoj hrvatskoj državi, nastojat ćemo iz svih sila, da ju oživotvorimo i bez njih, pače i protiv njih, jer smo uvjereni, da bez jedinstva sa svim Slovencima i bez cjelokupnosti povijestne hrvatsko-bosansko-dalmatinske trojednice nema hrvatskomu narodu ni obstanka, a kamoli napretka..
Stjepan Radić, Sabor, 7. veljače 1918.

S druge pak strane, Starčevićeva stranka prava preuzela je vodeću ulogu u povezivanju svih stranaka i skupina koje stoje na stajalištu jedinstvene južnoslavenske države. U Zagrebu je 2. i 3. ožujka 1918. organiziran sastanak predstavnika iz južnoslavenskih zemalja Monarhije na kojem je prihvaćena Zagrebačka rezolucija, u kojoj se traži stvaranje demokratski uređene južnoslavenske države.
Radićev HPSS nije prisustvovao sastanku zbog neslaganja s rezolucijom, a HSK je smatrala da je za istupe još prerano. Na sastanku je zaključeno i da se treba pristupiti stvaranju narodnih organizacija koje će se spojiti u jedinstveno tijelo. Uskoro su te organizacije osnovane u Dalmaciji, Istri, Hrvatskom primorju i Bosni i Hercegovini. Uskoro se HSK ipak priključila Narodnom vijeću i sukladno većini u Saboru preuzele glavnu riječ. 5. listopada u Zagrebu je stvoreno jedinstveno Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba. Predsjednik je postao Anton Korošec, a potpredsjednici su bili Ante Pavelić (zubar) i Svetozar Pribićević.
Dakle da zaključimo polovicom travnja 1918. ideju o stvaranju zajedničke države južnih Slavena podupro je i Stjepan Radić, koji je do tada zastupao ideju o preuređenju Monarhije u duhu austroslavizma. Rješenju hrvatskoga pitanja u okviru južnoslavenske državne zajednice priključili su se potom i socijaldemokrati, ali Hrvatsko-srpska koalicija nije poduprla Deklaraciju. Svetozar Pribićević, koji je nakon proglašenja amnestije 1917. iznova preuzeo njezino vodstvo, protivio se ideji da bi buduća južnoslavenska država trebala biti neka vrsta širega političkoga okvira, u kojem bi bila očuvana hrvatska državnost. Iako je Koalicija svojim negativnim stajalištem kočila proces "nacionalne koncentracije", ona ga nije mogla spriječiti. U proljeće 1918., kao rezultat sastanka skupine političara održanoga u Zagrebu, objavljena je Zagrebačka rezolucija, koja se zauzimala za stvaranje zajedničke političke organizacije, kojoj bi zadaća bila stvaranje neovisne, demokratski uređene južnoslavenske države, zasnovane na priznanju "državnopravnih kontinuiteta historičko-političkih teritorija". Tek u jesen 1918., nakon proboja Solunskog bojišta, u trenutku kada je Habsburška Monarhija bila pred slomom, Hrvatsko-srpska je koalicija pristala na osnivanje Narodnoga vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba.
Tražimo nezavisnost, sjedinjenje i slobodu u svojoj jedinstvenoj narodnoj državi u kojoj će plemenite osobine troimenog jedinstvenog naroda Slovenaca, Hrvata i Srba biti očuvane, te po želji sastavnih narodnih dijelova poštovani državotvorni kontinuiteti historičko političkih teritorija uz potpunu ravnopravnost plemena i konfesija.
I. točka Zagrebačke rezolucije, na čijim su osnovama u ljeto 1918. ustrojena narodna vijeća.
Narodna vijeća su političke organizacije koje nastaju u južnoslavenskim zemljama Austro-Ugarske u završnoj fazi raspada Monarhije potkraj I. svjetskog rata.Poticaj za njegovo stvaranje dale su četiri stranke iz Banske Hrvatske (Starčevićeva stranka prava, Hrvatska pučka seljačka stranka, Srpska narodna radikalna stranka i Socijaldemokratska stranka), koje su 24. rujna 1918., nakon dvadeset dana pregovora, objavile ujedinjenje s Narodnom organizacijom Srba, Hrvata i Slovenaca u Dalmaciji (osnovana u Splitu 2. srpnja 1918.), Narodnom organizacijom Srba, Hrvata i Slovenaca za Hrvatsko primorje i Istru (osnovana u Sušaku 14. srpnja 1918.) i sa slovenskim Narodnim svetom (osnovana u Ljubljani 16. kolvoza 1918). Dana 5. listopada 1918. predstavnici tih političkih organizacija sastali su se u Zagrebu i utemeljili Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, te pritom sastavili Pravilnik.
U njemu se ističe da je Vijeće političko tijelo koje predstavlja sve Slovence, Hrvate i Srbe s prostora Ugarske i Austrije, a cilj je njegova rada ujedinjenje svih Slovenaca, Hrvata i Srba u nezavisnu državu uređenu u skladu s demokratskim načelima. Dana 8. listopada 1918. u Vijeće se uključila i najjača stranka u Hrvatskom saboru, vladajuća Hrvatsko-srpska koalicija. Plenum Vijeća imao je 80 članova: 28 iz Banske Hrvatske i Rijeke, 7 iz Dalmacije, 3 iz Istre, 14 iz slovenskih zemalja, 18 iz BiH, te 10 iz Baranje, Bačke i Banata. Uži sastav Narodnoga vijeća SHS-a činio je Središnji odbor, koji se sastojao od 30 članova. Predsjedništvo Središnjeg odbora Vijeća, koje je bilo i Predsjedništvo Narodnoga vijeća SHS-a, činili su: predsjednik Anton Korošec, potpredsjednici Svetozar Pribićević i Ante Pavelić, te tajnici Mate Drinković, Srđan Budisavljević i Ivan Lorković

Upoznat sa stanjem u Češkoj i Slovačkoj te među Južnim Slavenima, car i kralj Karlo I. (IV.) objavio je 16. listopada 1918. Manifest, u kojem je obećao uređenje Austro-Ugarske Monarhije po načelu federalizma. No 19. listopada 1918. Središnji odbor Narodnoga vijeća SHS-a objavio je Deklaraciju, kojom je odbacio Manifest Karla I. (IV.). U Deklaraciji je izražen zahtjev za osnivanjem potpuno samostalne i nezavisne južnoslavenske države. Time je Narodno vijeće SHS-a potpuno preuzelo cjelokupnu vlast, proglasivši se jedinim čimbenikom koji može voditi državnopravnu politiku. Narodno vijeće SHS je 19. listopada 1918., odbijajući ponudu cara i kralja Karla I. (IV.) o federalizaciji austrijskog dijela Monarhije, objavilo da »od ovog časa, opunomoćeno od svih narodnih stranaka i grupa, preuzima u svoje ruke vođenje narodne politike«. Narodno je vijeće nastupilo kao političko predstavništvo svih Slovenaca, Hrvata i Srba koji su živjeli u jugoistočnim područjima Austro-Ugarske, odnosno u skladu s tadašnjim političko-teritorijalnim podjelama, u Hrvatskoj i Slavoniji s Rijekom, u Dalmaciji, Bosni i Hercegovini, Istri, Trstu, Kranjskoj, Goričkoj, Štajerskoj, Koruškoj, Bačkoj, Banatu, Baranji i ostalim krajevima jugozapadne Ugarske.
U skladu s tim, 21. listopada 1918. Središnji odbor Narodnoga vijeća SHS-a donio je odluku o osnivanju sekcija koje su se trebale brinuti za cjelokupan društveni, politički i gospodarski život. Pročelnik sekcije za narodnu obranu bio je Mate Drinković, agrarne sekcije Stjepan Radić, financijsko-političke sekcije Ivan Lorković, a sekcije za financiranje Narodnoga vijeća Grga Budislav Angjelinović.
Dana 25. listopada dvadeset zastupnika Hrvatskoga sabora, na poticaj Središnjega odbora Vijeća, podnijelo je u Saboru zahtjev da se konačno riješi pitanje raskida državnih odnosa s Austro-Ugarskom Monarhijom i osamostaljenja Južnih Slavena u smislu spomenute Deklaracije. Kao mjeru predostrožnosti, Narodno vijeće SHS uputilo je 26. listopada zapovijedajućim generalima u Hrvatskoj, Šnjariću i Mihaljeviću, upit hoće li što poduzimati ako Narodno vijeće prekine veze s Austro-Ugarskom, na što su odgovorili da ih veže prisega caru i kralju te da moraju upitati Karla, na što ih je on odmah razriješio obveza.

Za 29. listopada 1918. je bio u Zagrebu sazvan Hrvatski sabor. Znalo se da će zastupnici odmah na prvoj sjednici zaključiti prijelom u vezama s Ugarskom i Austrijom. Kako bi se ovaj trenutak hrvatske povijesti svečano obilježio, na zagrebačkom Markovom trgu se skupilo mnoštvo. Na trg su došli i hrvatski (većinom pričuvni) časnici, koji su 28. listopada sa svojih kapa poskidali stare austro-ugarske oznake i zamijenili ih hrvatskim. Veliko je oduševljenje zavladalo kada su se pojavile vojničke glazbe 25. domobranske i 53. pj. pukovnije, s kojima su došli vojnici i časnici. To je bio dokaz da su uz narodni pokret pristali general Šnjarić i podmaršal Mihaljević. Oni su se sa čitavom oružanom silom stavili na raspolaganje Narodnom vijeću te su ušli u sabornicu gdje su ih zastupnici i narod na galerijama pozdravili s pljeskom i poklicima "Živjela narodna vojska!". Šnjarić je u sabornici sjeo kraj bana Antuna Mihalovića.
Sabor je prihvatio podneseni prijedlog i donio odluku o raskidu državnopravnih odnosa i veza Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Monarhijom.
Donesen je zaključak da se "svi dosadašnji državno-pravni odnošaji i veze kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane, te kraljevine Ugarske i carevine Austrijske s druge strane, razrešavaju" te da "Dalmacija, Hrvatska, Slavonija s Rijekom proglašuju se posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, te prema modernom načelu narodnosti, a na temelju narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba pristupaju u zajedničku narodnu suverenu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba na cijelom etnografskom području toga naroda, bez obzira na ma koje teritorijalne i državne granice u kojima narod Slovenaca, Hrvata i Srba danas živi"
"Sveopća narodna ustavotvorna skupština svega ujedinjenoga naroda Slovenaca, Hrvata i Srba odlučit će s unapred određenom kvalificiranom većinom, koja potpunoma zaštićuje od svakog majoriziranja, konačno kako u formi vladavine, tako u unutrašnjem državnom ustrojstvu naše države utemeljene na potpunoj ravnopravnosti Slovenaca, Hrvata i Srba"
Hrvatski sabor donio je i zaključak da "kao predstavnik Hrvatske, Slavonije i Dalmacije smatra objavu Narodnog vijeća od 19. o. mj. za sebe obvezatnom, te izjavljuju, da priznaje Narodnom vijeću vrhovnu vlast". Gotovo po proglašenju Austro-Ugarska priznaje novonastalo stanje i zapovijeda da njena ratna mornarica prijeđe pod nadzor Narodnoga vijeća.
Prema tome, od polovice listopada 1918., bez obzira na međunarodni državno-pravni položaj Austro-Ugarske Monarhije, donosile su se odluke koje su u osnovi konstituirale posebnu državnu cjelinu – Državu SHS. Ona obuhvaća određeni teritorij i stanovništvo, a Narodno vijeće, izravno odnosno preko postojećih ili novoimenovanih pokrajinskih/zemaljskih vlada, suvereno organizira vlast. Osnovni poslovi koji su stajali pred Narodnim vijećem, posebice pred njegovim Središnjim odborom i Predsjedništvom (Anton Korošec, predsjednik, Ante Pavelić, stariji i Svetozar Pribićević, potpredsjednici, te Srđan Budisavljević, Mate Drinković i Ivan Lorković, tajnici), bilo je uspostavljanje unutrašnjopolitičkog reda i stabilnosti, postizanje međunarodnog priznanja i prava sudjelovanja na mirovnim konferencijama te utvrđivanje modaliteta oblikovanja zajedničke države s kraljevinama Srbijom i Crnom Gorom.

CQC i šikara

ap-placenici.blog.hr


Danas se okupljamo na jednom postapokalitičnom terenu na kojem smo prvi put zaigrali prije skoro osam mjeseci. Teren se sastoji od nekoliko polusrušenih objekata, koje na obje strane okružuju šikare. Između objekata i šikare je brisani prostor, pa je kretanje između zahtijevalo dosta zaprečne paljbe. U biti jedini način proboja bio je obuhvatom kroz šikaru. Prvu borbu dijelimo se prema poznanstvu tako da jednu stranu staje devet starih Plaćenika, a na drugu sedam "novih" od kojih je većina iz istog kvarta. Testirajući prvu borbu "na balone", zaključujemo kako je teren prevelik i da ga je bolje skratiti radi dobitka na dinamici igre. Drugu borbu mijenjamo strane i strani sa borcem manje pridodajemo staru iskusnjaru Tasu, ali rezultat ostaje isti. Treću borbu na prijedlog kontra strane igramo "zarobi zastavu". Ta borba ispada neodlučena jer iako smo oteli i u svoju bazu donijeli neprijateljsku zastavu, par minuta prije toga smo ostali bez svoje. Na žalost (ili na sreću) pošto većina starijih igrača nije upoznata sa "Call of duty" pravilima, vičemo gotovo računajući da je to to. No u biti igru je trebalo nastaviti dok ne vratimo svoju zastavu.

Placenici

Kako god, opet mijenjamo strane i sljedeću borbu gubimo samo tako. Jedan njihov protrčao je doslovce kroz našu liniju, pokupio zastavu i vratio se nazad. Pritom je poriješavao i nekoliko naših s leđa. Bez sumnje bio je to najbolji potez dana. Stoga zadnju petu borbu mijenjamo taktiku. Ostavljamo Žmirka čuvati zastavu, a nas sedam se raspoređuje na obje strane terena i timski gura naprijed. Osobno sam se smjestio na krov jedne kućice odakle sam kontrolirao cijelu šikaru sa naše desne strane. Tuda nitko njihov nije mogao proći, ali je uspješno prošao naš Bo i vratio se sa njihovom zastavom. Odličan timski rad okrunila je još jedna pobjeda. Nakon četiri i kusur sati igre, promišljamo hoćemo li baciti još jednu brzu na ispadanje unutar najvećeg objekta ili ne... međutim na kraju neki odustaju što pokreće lančanu reakciju. Čak nam ni planirano okupljanje na pivi na lokalnoj benzinskoj ne uspijeva jer neki žure, a nekima se ne da čekat. No nema veze, jer prigodu za ispravak toga imamo već sljedeću nedjelju.

Nema naslova

itobrazovanje.blog.hr


Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Diplomski studij Poslovna informatika






PRISUTNOST IT-a U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

Vježba 1 iz kolegija Menadžment znanja









Studenti:
1. Ivan Nikolić (02784; inikoli1@efos.hr)
2. Mirta Petrović (02439; mpetrov1@efos.hr)
3. Jelena Prnjak (02441; jprnjak@efos.hr)
4. Helena Stjepanović (02445; hstjepan@efos.hr)



Mentor: prof. dr.sc. Branimir Dukić



Osijek, 2014.



Sadržaj

1. UVOD
2. METODE ISTRAŽIVANJA
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
4. ZAKLJUČAK
5. LITERATURA




1. Uvod

„Informacijska tehnologija predstavlja spregu mikroelektronike, računala, telekomunikacija i softvera, koja omogućava unos, obradu i distribuciju informacija“. (Čerić, Varga, 2004:2)
Kontinuirani razvoj tehnologije, a posebno interneta kao svjetske globalne komunikacijske mreže, uzrokuje značajne promjene, kako u poslovnom, tako i u privatnom životu svakog pojedinca. Tehnologija je danas sastavni dio života te je gotovo nemoguće zamisliti život bez nje. Polazišna točka ovog istraživanja je razmatranje koliko je zapravo IT prisutan u svakodnevnom životu.
IT predstavlja segment koji, unatoč značajnoj razvijenosti, ima velike mogućnosti i perspektivu za daljnji razvoj. Prema tome, istraživanje pokušava saznati u kojoj mjeri korisnici prate razvoj tehnologije, odnosno na koji način i u kojoj mjeri integriraju suvremenu tehnologiju u svoju svakodnevnicu.
Početak rada navodi metode korištene pri provedbi ovog istraživanja i izradi rada te ih pritom ukratko definira. Nadalje, rezultati istraživanja prikazuju detaljnja izvješća dobivena nakon provedenog istraživanja iz čega je moguće vidjeti na kojem je uzorku i skupini ispitanika istraživanje provedeno, kojoj segmentaciji pripadaju, te na koji način i u kojoj mjeri ispitanici koriste tehnologiju u svakodnevnom životu.
Zaključni dio rada daje stav o postavljenoj početnoj hipotezi te navodi mogućnosti daljnjeg istraživanja.



2. Metode istraživanja

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kolika je prisutnost IT-a u svakodnevnom životu.
Anketa se sastojala od 15 pitanja, za čije je ispunjavanje bilo potrebno 5-7 minuta. Ispunjavanju ankete pristupilo je 20 ispitanika, što je bio nužan minimum kako bi se moglo doći do određenih zaključaka.
Pitanja su bila podijeljena u nekoliko glavnih dijelova, od čega 5 pitanja o samom ispitaniku, a ostalih 10 pitanja o njegovih preferencijama, stavovima i mišljenju. Također, struktura pitanja je različita, pa je tako ispitanik na nekim pitanjima imao mogućnost odabira višestrukih odgovora, dok je na drugim pitanjima mogao odabrati samo ponuđeni jedan odgovor.
Nadalje, nekoliko pitanja temeljeno je na Likertovoj ljestvici, vrsti najčešće primjenjivane ljestvice za mjerenje stavova. Svaku tvrdnju prati najčešće pet mogućih odgovora kojima se izražava stupanj slaganja/neslaganja sa stavom izraženim u tvrdnji (potpuno slaganje, slaganje, neodlučnost, neslaganje i potpuno neslaganje). (Hrvatska enciklopedija, 2014)
Svrha konstrukcije skale je dizajniranje upitnika koji pruža kvantitativnu mjeru apstraktne teorijske varijable (DeCoster, 2000).



3. Rezultati istraživanja

Anketi je pristupilo 20 ispitanika, od čega 11 osoba (55%) muškog spola i 9 osoba (45%) ženskog spola.




Od 20 ispitanika, 19 osoba pripada dobnoj skupini od 21-26 godina (95%), dok 1 osoba pripada dobnoj skupini od 27-32 godine (5%). Skupinama od 15-20 godina i 33+ nije pripadao niti jedan ispitanik.




Što se tiče završene razine obrazovanja, 4 osobe (20%) ima završenu srednju stručnu spremu, 13 osoba (65%) ima zavšenu višu stručnu spremu, dok 3 osobe (15%) imaju završenu visoku stručnu spremu.




Od 20 ispitanika, svi su odgovorili (100%) da im je prebivalište u Slavoniji i Baranji.




S obzirom na status, 17 ispitanika (85%) čini grupu studenata, dok 3 ispitanika (15%) čini grupu zaposlenih. Nitko od ispitanih nije učenik, nezaposlena osoba ili umirovljenik.




Na pitanje gdje su se prvi put susreli sa informatičkim tehnologijama, 5 ispitanika (25%) odgovorilo je u predškolskoj dobi, 12 ispitanika (60%) u osnovnoj školi, 2 ispitanika (10%) u srednjoj školi te jedan ispitanik (5%) na fakultetu.




Na pitanje za čega najviše koriste IT, svi ispitanici (100%) odgovorili su za obrazovanje, 16 ispitanika (32%) za zabavu i 14 ispitanika (28%) za posao. Na ovom pitanju ispitanici su imali mogućnost višestrukog odgovora.




Na sljedećem pitanju ispitanici su također imali mogućnost višestrukog odabira odgovora. Od navedenih uređaja, 13 ispitanika (30%) posjeduje smartphone, 12 ispitanika (27%) posjeduje osobno računalo, 16 ispitanika (36%) posjeduje laptop i 3 ispitanika (7%) posjeduje tablet.




Sljedeće pitanje zahtijevalo je da ispitanici izraze svoj stav o tome smatraju li važnim IT obrazovanje. 13 ispitanika (65%) smatra važnim IT obrazovanje u osnovnoj školi, 18 ispitanika (90%) smatra važnim IT obrazovanje u srednjoj školi, 19 ispitanika (95%) smatra ga važnim na fakultetu, 16 ispitanika (80%) smatra važnim IT obrazovanje na poslu, te 14 ispitanika (70%) smatra ga važnim u svakodnevnom životu.












Sljedeće pitanje nudilo je mogućnost višestrukog odgovora. Od 20 ispitanika, 13 njih (65%) internetu pristupa putem smartphonea, 5 ispitanika (25%) internetu pristupa putem osobnog računala, 12 ispitanika (60%) koristi laptop u tu svrhu, a 2 ispitanika (10%) za pristup internetu koristi tablet.




Što se tiče prosječnog dnevnog vremena koje provode na društvenim mrežama, 19 ispitanika (95%) provodi manje od 1h na LinkedIn-u, 17 ispitanika (85%) provodi manje od 1h na Twitteru, 12 ispitanika (60%) provodi od 1 do 3h na Facebooku, 16 ispitanika (80%) provodi manje od 1h na društvenoj mreži Google+, a 15 ispitanika (75%) manje od 1h dnevno provodi na Instagramu.












10 od 20 ispitanika (50%) smatra izuzetno važnim neprestano ulaganje u IT, dok 12 od 20 ispitanika (60%) smatra vrlo važnim IT u svakodnevnom životu.






2 ispitanika (10%) smatraju da je IT opremljenost njihove organizacije dovoljna, 6 ispitanika (30%) smatra da je dobra, 8 ispitanika (40%) smatra je vrlo dobrom, a 4 ispitanika (20%) smatra da je IT opremljenost u njihovoj školi, na fakultetu ili na poslu odlična.




Na pitanje olakšava li IT njihov svakodnevni život, 3 ispitanika (15%) izrazilo je neodlučnost, 6 ispitanika (30%) je bilo zadovoljno, a 11 ispitanika (55%) izrazilo je potpuno zadovoljstvo.




Na pitanje smatraju li da je potrebno povećati prisutnost IT-a u svakodnevnom životu, 12 ispitanika (60%) odgovorilo je potvrdno, 4 ispitanika (20%) odgovorilo je negativno, a 4 ispitanika (20%) bila su indiferentna.





4. Zaključak

Temeljem dobivenih podataka moguće je uočiti kako svaki ispitanik svakodnevno koristi neki od oblika tehnologije. S obzirom na odgovore ispitanika, vidljivo je kako sve više korisnika internetu pristupa putem mobilnih uređaja, te da dolazi i do porasta korisnika tableta, tehnologije koja do prije nekoliko godina nije postojala.
Zanimljivo je kako ispitanici smatraju ulaganje u IT obrazovanje izuzetno važnim, ne samo na fakultetu, već i osnovnoj školi, kao i u poslu nakon školovanja. Također, većina ispitanika smatra IT vrlo važnim segmentom života te ih se većina slaže kako prisutnost IT-a u svakodnevnom životu treba biti još veća. Sve to dovodi do zaključka kako je IT u velikoj mjeri prisutan u životu svakog pojedinca, ali i da postoje značajne mogućnosti kako povećanja prisutnosti tehnologije, tako i povećanja kvalitete načina na koji se tehnologijom koristi.
Dobiveni rezultati istraživanja navode na zaključak kako su ljudi sve više svjesni važnosti i značaja informatičkog obrazovanja, počevši od najranije dobi. Implikacije za buduća istraživanja su svakako povećati uzorak ispitanika, te provesti sličnu anketu među populacijom različite dobne skupine, čime bi se dobio opći uvid u razinu osviještenosti o važnosti korištenja tehnologije, kako kod mladih ljudi, tako i kod djece te nešto starijih ljudi.



5. Literatura

Čerić, V., Varga, M. (2004). Informacijska tehnologija u poslovanju, Zagreb: Element
DeCoster, J. (2000). Scale Construction Notes. Department of Psychology, University of Alabama
Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Hrvatska enciklopedija. Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36507.



O arheologiji

modestiblejz.blog.hr

Ovo bi moglo zanimati neverina...

ARHEOLOŠKA SENZACIJA U BAĆINI – GROBLJE STARO 2300 GODINA




Inače je Jadranska magistrala 50-ih i 60-ih, kada je građena, u Baćini (na ulasku u Ploče) doslovce prešla preko ostataka rimske villae rusticae (kao što je to recimo slučaj i u Solinu/antičkoj Saloni, gdje je cesta prešla preko grada), tako da se zna (dokumentirano je) da je taj lokalitet bogat arheološkim nalazima i nalazi nisu potpuno neočekivani. No ove su mi fotke zaista fascinantne, uza samu magistralu, na strmoj padini, u surom kamenu (brdo se od prolaska magistrale u nekoliko navrata tesalo, prvotno zbog same gradnje ceste, a kasnije, pa i nedavno, zbog bolje preglednosti, širenja za odvojak prema Staševici, ublažavanja okuke, a i odrona). Nevjerojatno radno mjesto, zar ne!

13

sub

12/14

Gunter Pauli -autor biblije "Plave ekonomije" utemeljene na poštivanju Zemljinih ekosustava i čovječanstva

drustveno-odgovorne.blog.hr

Tko je Gunter Pauli?

Gunter Pauli je čovjek čije ime treba zapamtiti budući da se smatra stvarateljem novih znanja i sustava djelovanja ekonomije.
Gunter Pauli belgijski je ekonomist, doktor znanosti, predavač na brojnim fakultetima, poduzetnik, vizionar, autor 20-ak stručnih knjiga i 34 bajke za djecu. Član je Rimskog kluba i Svjetske akademije umjetnosti i znanosti, moderator okruglog stola Nobelovaca. Bio je vlasnik 12 poduzeća od kojih je 10 poslovalo odlično, bavio se tehnologijom. Član je uprava i nadzornih odbora kompanija u Americi, Aziji i Latinskoj Americi. Stručnjak je za održiv razvoj i tehnologiju. Danas više nema niti jednu tvrtku jer ih je sve prodao i osnovao je Zero Emissions Research and Initiative koja potiče startup projekte diljem svijeta, a koji su inspirirani njegovom knjigom Plava ekonomija. Otac je trojice dječaka i jedne usvojene djevojčice Chido.
Plavom ekonomijom Gunter Pauli je ostvario značajan doprinos rješavanju pitanja kako nadvladati ekonomsku, ekološku i moralnu krizu. Rješenje je pronašao u prilagođavanju logike ekosustava ekonomskim modelima koji mogu uroditi održivim razvojem te zadovoljenju osnovnih potreba sviju.
Ideja oponašanja ekosustava razvila se nakon jedne velike tragedije. Naime, 80 ih godina 20. stoljeća Pauli je radio sa Ecoverom, europskim proizvođačem biorazgradivih sredstava za čišćenje. Kad su najveći proizvođači prihvatili njihov biorazgradivi sastojak-masne kiseline iz palminih ulja kao standardnu industrijsku zamjenu za petrokemijske surfaktante, to je znatno povećalo potražnju za tom alternativom. Mnogi su tada, osobito u Indoneziji bili potaknuti zamijeniti velike površine prašume nasadima palmi. Uništavanje prašume prouzročilo je gubitak najvećeg dijela staništa orangutana. Tako je na svoju žalost Pauli naučio da biorazgradivost i obnovljivost ne znače održivost.

Pauli se ogradio od vladajućeg modela ekonomije koji rezultira zatvaranjem radnih mjesta i uništava prirodu u cilju profita, a naziva ga crvenom ekonomijom.
Ograđuje se i od ekoloških rješenja koja uništavaju izvore prihoda najsiromašnijih i ugrožavaju životinjske i biljne vrste, a pripisuje ih zelenoj ekonomiji.
Nasuprot njima razvio je model tzv. plave ekonomije koji oponašajući učinkovitost ekosustava ne stvara otpad. Evo što o tome kaže u predgovoru knjizi: „Zamisli s kojima ćete se susresti u ovoj knjizi među najprivlačnijim su mogućnostima za ostvarenje konkurentne niskougljične i štedljive ekonomije 21. stoljeća. Potrebno je istaknuti da će neke od najvećih mogućnosti za stvaranje radnih mjesta proizaći iz oponašanja učinkovitosti ekosustava koji ne stvara otpad. Svijet prirode je, u svom svojem sjaju i raznolikosti, već spretno, neočekivano i na kontraintuitivne načine riješio mnoge probleme održivosti s kojima se čovječanstvo suočilo. Kad bi ljudska bića samo mogla shvatiti zapanjujuću kemiju, procese, strukture i ustrojstva koje su organizmi – od bakterija i mekušaca do gmazova i sisavaca – tisućljećima razvijali i iskušavali, možda bismo raspolagali novim i preobražajnim rješenjima za mnoge izazove s kojima se suočava šest milijardi ljudi ovog planeta, kojih će do 2050. godine biti više od devet milijardi.“

U svojoj knjizi Plava ekonomija Gunter je predstavio viziju kako u 10 godina na temelju 100 inovacija doći do 100 milijuna novih radnih mjesta.

Plavu ekonomiju prihvatila je nedavno španjolska vlada kao svoj put izlaska iz duboke krize, nakon što su bili impresionirani učincima koje je ovaj pristup ostvario na otoku El Hierro. Indonezija je također krenula u izradu strategije razvoja temeljem plave ekonomije. Također, guverneri centralnih banaka Afrike su zatražili prezentaciju plave ekonomije radi redefiniranja financijskog sektora koji bi trebao služiti ljudima, a ne kapitalu. Kina je plavu ekonomiju implementirala u svoj obrazovni sustav.

Promocija knjige gosp. Paulija bila je održana u Zagrebu na kojoj je on sam bio prisutan, a od predavača je bio nazočan i Predsjednik svjetske akademije znanosti i umjetnosti Dr. Ivo Šlaus. Gosp. Pauli je na pitanja o izlasku Hrvatske iz recesije ponudio nekoliko učinkovitih rješenja. Međutim, niti nakon dvije godine ništa nije napravljeno po pitanju idejnih rješenja, niti je u dosadašnjem predstavljanju vladinih politika razvoja igdje navedena Plava ekonomija.

http://www.obnovljivi.com/aktualno/1768-plava-ekonomija

http://www.jutarnji.hr/template/article/article-print.jsp?id=1065936

Pitanja za raspravu: Bi li Hrvatska trebala postupiti poput Španjolske i ostalih zemalja i usvojiti programe Plave ekonomije? Koje osobe bi trebale biti ključne za provođenje inovacija na nacionalnoj razini? Zašto Hrvatska već do sad nije usvojila Paulove prijedloge i koji bi razlozi mogli biti uzrok tome?








494. Velikogorički vikend-go-turnir

gogame.blog.hr

3. Jesenski velikogorički vikend-go-turnir 2014.
Velika Gorica, 'Uspon', 13. 12. 2014.


Nakon mjesec dana opet je ovdje malen go-turnir od četvero . To je taman za tri koka, svak sa svakim. Bilo nas je ovdje još, kao: Damir, Mladen i mali Stjepan. Mogli smo uči u turnir, ali bi narušili turnirski balans. Ovako smo Damir i ja radili igrajući sa Stjepanom, dok je četvorka uredno odrađivala turnir.
Josip je igrao svoj prvi turnir goa. On je Filipov učenik. Dobro se snašao i pokazuje mogućnost lijepog napredovanja u ovoj igri. Današnji porazi, za prvi puta, nisu mu neka negativa.
Vladimir je zbog fakultetskih obveza danas bio sprijećen sudjelovati.
Igralo se 45 minuta po igraču uz byoyomi od 30 sekundi pet puta, a to odgovara ratingu B-klase.
Pogledajmo tablicu sa svim rezultatima.Mj. Igrač/ica Kat Gra 1. 2. 3. Pt SOO
1. Medak Robert 15k Zag 4+ 3+ 2+ 3 3
2. Medak Mirta 12k Zag 3+ 4+ 1- 2 1
3. Galeković Filip 19k VGo 2- 1- 4+ 1 0
4. Djuran Josip 20k VGo 1- 2- 3- 0 0U prva dva su kola postignuti očekivani rezultati uslijed vidne razlike u kategorijama. Mirta i Robert su pobjedili Filipa i Josipa.


Bliže na slici su Josip i Filip, a iza igraju Mirta i Robert u trećem kolu turnira.

Treće kolo donosi rasplete. Mirta i Robert igraju partiju za turnirsku pobjedu. Bilo je to ozbiljno nadmetanje sestre i brata. Pobjedio je nešto mlađi brat za 23,5 poena razlike. Za one koji znaju ovo nije neko iznenađenje. Robert je u poslijednje vrijeme riješio nekoliko stotina go-problema ( tsume-go ). I tako je Robert osvojio ovaj turnir i time i jedan od primjeraka starijih godišta 'Go world'-a.
U drugoj partiji ovoga kola se ujedno vodila borba za 'bjekstvo sa dna' tablice. Filip je pobjedio Josipa za samo 7,5 poena razlike i dno prepustio Josipu. Za prvi puta to Josipu nije neki minus. Filip je ujedno osvojio jedan od starijih godišta 'Go world'-a kao najuspješniji između 16. i 20. kyua na turniru.
Rezultati i ovoga maloga turnira su poslani u EGD na izračun ratinga i uvrštenje u novo stanje rating-liste. Kategorija ovoga turnira za rating je B.
Prvo neslužbeno izvješće prikazuje slijedeća tablica. Mj. Go-igrač/ica Grad Kat Old-rat Variat New-rat Kat-rat
1. Medak Robert Zagr 15k 620.30 +70.16 690.46 14.kyu
2. Medak Mirta Zagr 12k 908.05 -43.00 865.05 12.kyu
3. Galekovic Filip VGor 19k 232.94 +17.49 250.44 18.kyu
4. Djuran Josip VGor 20k 100.00 0.00 100.00 20.kyuBio je ovo malen turnir, ali ne bez napredovanja u jače kategorije.
Robert Medak postaje 14. kyu, a Filip Galeković 18. kyu.
Čestitke Robertu i Filipu!!!
Ovaj je turnir bio prilika za početnike u gou. Večina je takovih turnira kod nas, ali nisu kao takovi prepoznati. Mnogi se plaše prvih poraza i govore da još nisu spremni. Na ovaj način ni neće biti, jer sumnje razdvajaju i udaljuju. Od koga, ako sumnjaju u uspjeh? Zar je uspjeh samo pobjeda? Ako im se sviđa i zanima ih, vrijedilo bi krenuti.
Slijedeći turnir u okolici nam je 27. 12. u Karlovcu.

bl. Muradenu

Statistika

Zadnja 24h

9 kreiranih blogova

466 postova

815 komentara

343 logiranih korisnika

Trenutno

1 blogera piše komentar

16 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se