Stil

Pad imuniteta i blago čovječanstva

betel.blog.hr

Ukrajina, kao najveća demokracija na svijetu, je odlučila, ratnim zakonom, odgoditi predsjedničke izbore.
Pa je tako Zelenski, demokrata a ne zločinac! priskrbio sebi tu titulu, na još par mjeseci, dok još ima koji živi ukrajinski vojnik, i još koja bomba u ruksaku.

Problem nastaje kod Rusa, koji ne priznaju ukrajinske ratne demokratske principe, te 21 svibnja, kad ističe Zelenkov mandat, proglašavaju Zelenskog ne više demokratskim izabranim predsjednikom, već običnim zločincem.

Povodom toga Rusi više neće priznavati Zelenkov imunitet, već će za njim biti raspisana tjeralica.
Rusi tako slijede učenje Immanuela Kanta koji kaže da se živi po vlastitoj pameti.

Rusi tvrde da “Zemlja mora živjeti po vlastitoj pameti... To ne znači da nam nije stalo do interesa drugih... ali nikada nećemo dopustiti da interesi Rusije budu zanemareni. U nekim zemljama, među našim susjedima, ta je teza zaboravljena. Mnogi žive od tuđe pameti. To im neće donijeti ništa dobro”

Olafu Scholzu, kojeg je prije par dana u Kini dočekala zamjenica gradonačelnika, te tako Olafu pokazali koliko ga cijene, ne želi da Rusi žive po vlastitoj pameti, a još ga više živcira što to učenje vuku od nekoga koga Olaf smatra Nijemcem.

Iako je Immanuel bio Prus, živio je i umro pod zastavom Carske Rusije.
Valjda je i to način da se kaže da Kant nije ni Nijemac ni Rus već jedan od mnogih blaga čovječanstva.

NE - zakon i granica

izgubljenaugalaksiji.blog.hr

Dobila sam javan upit na temu oblika seksualnog nasilja.
Re-postala sam tekst sa stranice "Ženska soba" u kojem se objašnjava što je sve seksualno nasilje.
Zbog privatnosti te zaštite podataka, prenijet ću vam samo sadržaj pitanja.


"Ok...dobra tema. Zapravo, odlična.

I dovoljan broj ljudi koji prati. Mislim, i žene su ljudi...šala stvarno šala, nemojte se kačiti na ovo, unaprijed zahvalan.

Postoji zakon, postoji tumačenje istog, postoji "normalno", postoji "nakaradno".

Da bismo smanjili prostor za manipulaciju argumentima, neka teren bude svojevoljni brak između hetero-muškarca i hetero-žene. Kaži ga, normalan brak.

Da bismo suzili još malo, odnosa nije bilo mjesec dana, muškarcu ispadaju oči i umoran je od...hm...kaži ga, čekanja. Žena je zdrava, prava, nije ciklus, nema glavobolja, vrućine, hladnoće, briga itd.

Hoće li neko/neka od vas predložiti/ kaže gdje ovdje počinje, a gdje se završava spomenuti zakon? Što su granice?"

Mi smo odgovorile, druge žene i ja, da NE znači NE i u braku. To je prvi zakon i osnovna granica. Napisano mu je da se radi o spolnom odnosu bez pristanka i da slobodno prouči zakone.
Stavio je videozapis nekog komičara koji se izruguje.

Čovjek nastavlja dalje.
Nadao se mnogo opširnijem odgovoru. Pita zašto bi netko mučio svog partnera.
Objašnjava ženama te muškarcu, koji se uključio u našu obranu, da je brak ugovor.

Nisam vidjela smisao u raspravama i odgovorila sam da je strava i sramota ono što piše.

Zaključio je da mi sve previše emotivno shvaćamo.

Što imamo emotivno shvatiti ako netko smatra da je silovanje u braku normalno te relativizira i zagovara nasilje?

I ne,
ne mrzimo muškarce.

Bocle & Labouret iz Francuske parski prvaci Europe 2024.

gogame.blog.hr

25th European PairGo Championships
European Go Federation
Hrvatski go savez
Dubrovnik, 19.-21. 04. 2024.
Akademis Academia

Hrvatski go savez organizirao je 25. Europsko prvenstvo u parskom gou, koje se od 19.-21. travnja održalo u Dubrovniku.
Na natjecanju je sudjelovalo 20 parova iz 11 zemalja, članica Europske go federacije. Pokrovitelj natjecanja je Hrvatski olimpijski odbor, uz potporu Grada Dubrovnika i Turističke zajednice Grada Dubrovnika.
Parovi su mješoviti, a na ovom prvenstvu i nacionalni. Ženski dio para igra prvi. Slijed poteza je: Ž1 – Ž2 – M1 – M2 – Ž1 .... Svo četvero igra jednu partiju na istoj ploči. Eventualna pogreška u redoslijedu igranja se kažnjava određenim brojem poena u zbroju poena.
Kategorija para se određuje prosječnim brojem rejting bodova.
Sve partije su igrane ravnopravno.
Turnirski sistem je bio mcmahon. Top grupu, koja je startala sa 22 boda, čine prvih osam parova po rejtingu. Drugu grupu, sa startom od 21 bod, čine dalje oni do 4. kyua, a treću sa startom od 20 bodova svi ostali.
Hrvatska je predstavljena sa tri para. To su:
Mirta Medak 3. dan i Stjepan Medak 4. dan,
Tonka Žderić 3. kyu i Teo Sladetić 1. kyu i
Petra Wilder 18. kyu i Zvonko Bednjanec 1. kyu.
Pogledajmo završnu tablicu sa rezultatima. Mj. Ženska & Muški Kat DRŽ Pob 1.k 2.k 3.k 4.k 5.k MMS SOS DCBocle & Labouret 4D FR 4 4-b 9+w 7+b 2+w 3+b 26 124 1Avram & Dobranis 4D RO 4 8+b 7+w 3+w 1-b 5+w 26 124 0Bartova & Silt 4D CZ 3 5+b 4+w 2-b 8+w 1-w 25 126 0Waahlin & Aakerblom 3D SE 3 1+w 3-b 6+w 5-w 10+b 25 125 0Medak & Medak 3D HR 3 3-w 11+b 8+w 4+b 2-b 25 124 0Cao & Fenech 3D FR 3 7-w 10+b 4-b 17+w 9+w 25 119 0Marz & Obenaus 5D DE 2 6+b 2-b 1-w 9-w 13+b 24 124 0Roelofs & Eijkhout 3D NL 2 2-w 14+b 5-b 3-b 12+w 24 122 0Szychowiak & Majka 2D PL 3 12+w 1-b 13+w 7+b 6-b 24 121 0Visscher & Ditzhuijzen 2D NL 3 13+w 6-w 17+b 11+b 4-w 24 119 0Takacova & Kralik 2D SK 3 17+b 5-w 12+b 10-w 18+b 24 116 0Zderic & Sladetic 2K HR 2 9-b 15+w 11-w 16+b 8-b 23 118 0Stojanovic, I & Stojanovic, L 2K RS 2 10-b 20+w 9-b 14+w 7-w 23 116 0Chalmovianska & Chalmoviansky 5K SK 3 18+b 8-w 19+w 13-b 17+b 23 112 0Wilder & Bednjanec 8K HR 3 19+w 12-b 16-b 18+w 20+b 23 110 0Tarita & Chirila 5K RO 2 0= 0= 15+w 12-w 19+b 23 107 0Todorovic & Stojanovic, M 4K RS 1 11-w 19+b 10-w 6-b 14-w 22 117 0Mladenovic & Milosevic 8K RS 2 14-w 0+ 20+b 15-b 11-w 22 111 0Marconi & Bertok 8K IT 1 15-b 17-w 14-b 20+w 16-w 21 112 0Djordjevic & Jevtic 10K RS 1 0+ 13-b 18-w 19-b 15-w 21 109 0Prvaci Europe su:
Milena Bocle i Florent Labouret iz Francuske.
Drugi su:
Laura Avram i Denis Dobranis iz Rumunjske.
Treći su:
Jitka Bartova i Ondrej Silt iz Češke.
Prva dva para su na kraju imali po 4 pobjede, a i jednake SOS bodove. Prvake Europe je po tome odlučio njihov međusobni susret u četvrtom kolu. Pobjeda u tom kolu za francuski je par značila naslov Prvaka Europe.
Naši Mirta i Stjepan su sa tri pobjede odlični peti.
Tonka i Teo su sa dvije pobjede dvanaesti, a Petra i Zvonko sa tri petnaesti.
Više možete vidjeti na: https://hgos.hr/25th-european-pairgo-championships/

bl. Muradenu

Riješi kviz #277

blogokviz.blog.hr

Dobro došli na blogokviz!

Blogokviz je blog na kojem objavljujem kratke kvizove općeg znanja koji sadržavaju 10 pitanja iz različitih područja poput geografije, povijesti, glazbe, sporta, književnosti i dr.

Kviz se rješava na način da se na početnom prozoru kviza klikne "DALJE" čime se otvara prvo pitanje te nakon što se označi jedan odgovor treba ponovo kliknuti "DALJE" čime se otvara drugo pitanje i tako sve do kraja kviza. Ako se želite vratiti na prethodno pitanje i promijeniti odgovor kliknite na gumb "NATRAG".

Nakon što odgovorite na sva pitanja na kraju kviza treba kliknuti na gumb „PODNESI“ čime se otvara stranica s gumbom „PRIKAZ REZULTATA“ (ako se ne vidi skrolajte prema vrhu da postane vidljiv), te se klikom na taj gumb prikazuju rezultati kviza, odnosno prikazuje se koji su odgovori bili točni, a koji netočni. Ispod gumba „PRIKAZ REZULTATA“ imate mogućnost pogledati statistiku rješavanja kviza, odnosno rezultate svih odgovora te mogućnost da ponovo odigrate kviz. :)

Ako se ne vide "DALJE", "NATRAG" i "PODNESI", unutar obrasca kviza treba skrolat prema dnu da postanu vidljivi.

Napomena *Obavezno znači da se pitanja ne mogu preskakati i da kviz ne možete podnijeti ako niste odgovorili na sva pitanja.

Ako ste propustili koji kviz ili križaljku, poveznice su sa strane u boksu.

Uživajte u kvizu! :)

Učitavanje…

Statistika iz prethodnog kviza.


Često propuštena pitanja sa stopom točnih odgovora ispod 50%.

Treći rat

betel.blog.hr

Prvi rat, kojem svjedočimo zadnjih godina, je klasični rat u kojem ginu sirotinjski narodi Slavena, uglavnom Ukrajinci i sirotinjski semitski narodi, uglavnom Palestinci.

Drugi rat nije toliko krvav, ali je beskrajno očit, to je rat masovnih prozapadnih medija, protiv većinskog, lako zavodljivog demosa niske razine samosvijesti.

Treći rat je rat koji će, na kraju, odnijeti prevagu. Rat između dvije monetarne koncepcije, od kojih je teško, ako ne i nemoguće, dokučiti pravednog, jer možda ne postoji, jer svaki koncept ima svoje vrijednosti i svoje mane. Svaki koncept bi, na kraju, mogao imati svoje vrijeme.

Jedna teorija zavjere kaže da je Titanik potopljen kako bi se eliminirala euroamerička elita nositelja bogatstva temeljenog na zlatu i drugih vrijednosti, i kako bi se stvorila nova elita dužničke koncepcije. Američki dolar na kojem je pisalo da vrijedi toliko i toliko zlata, je bio zapis vrijednosti zlata kojeg je država bila dužna otkupiti po zahtjevu donosioca i platiti ga zlatom.
Promjenom paradigme, američki dolar je izdavan od FED-a (The Federal Reserve System) s garancijom vrijednosti baziranom na povjerenju.
Druga teorija zavjere kaže da je američki predsjednik Kennedy, uspio vratiti dolar pod zlatni koncept, i u tom je dobu, na američkom dolaru, ponovo pisali da ga izdaje američka država. Ta ista teorija kaže da je Kennedyja ubila CIA, nakon čega je dolar opet vraćen pod patronat FED-a i njegovo izdavanje naplaćivano državi po kamati od 1%.
SAD su do sada stvorile dug od 30 i nešto trilijuna (bilijuna po europskom sistemu brojanja) i, moram priznati, ništa im se loše nije dogodilo, u čemu je tajna?
Dugo me to mučilo i nisam mogao shvatiti tajnu novca na dug, jer kad ti netko posuđuje novac, mora taj novac i posjedovati.
U slučaju FED-a to definitivno nije tako, jer iako u privatnom vlasništvu bogatih ljudi, nitko nema toliki novac, a kojeg može i dalje u beskraj posuđivati, posudba FED-a SAD-u je u biti neka igra monopoli-poreza u kojoj nitko ne gubi dok postoji hiperproizvodnja koja sve to pokriva.

Ono što se događa u Americi od osnutka FED-a je u potpunoj suprotnosti s onim što se događalo u Španjolskoj u vrijeme konkvistadora. Pljačkajući zlatom bogate narode srednje Amerike, u Španjolsku su se slijevale ogromne količine zlata. Odjednom bogati, Španjolci su bili željni svega, problem je bio što tolike količine traženih novih dobara, manufaktura nije mogla proizvesti, nit je mogla proizvesti višak hrane nit alata nit tkanine nit ičega drugog. Da bi priskrbio nešto, morao si platiti više nego drugi, pa je zlato gubilo na vrijednosti.

Novac na dug, kojem država (banka) garantira vrijednost, vrijedi dok ta garancija postoji, ili dok postoji povjerenje u njenu vrijednost.
Za razliku od novca na dug, novac koji se temelji na zlatu, ima konstantnu vrijednost. Problem tog novca je što se može (i mora) izdavati samo u količini koja zlato može pokriti, a kako je novac krvotok društva, zdrave ekonomije, trgovine i proizvodnje, mora ga biti u opticaju u zadovoljavajućim količinama, da ne bi sve "ošlo
u kupus".

Za razliku od SAD-a, za koje se vjeruje da ima katastrofalno male količine zlata, Rusija je posljednjih decenija, otkupila ogromnu količinu, kako bi Rublju temeljila na zlatu.

Tko će biti u prednosti, odnosno koji će koncept prevladati?

Iz navedenog je jasno da novac na dug prevladava u uvjetima hiperprodukcije, odnosno uvjetima koju su omogućili napredne tehnologije.
Ipak, novac temeljen na zlatu daje izvjesnu sigurnost u nestabilnim vremenima, vremenima kojim nažalost upravo svjedočimo.

Novac je zajeban koncept koji mora uvijek pokrivati novostvorenu vrijednost, plus neki sitni postotak koji omogućava razvoj. Zlatni standard, da bi omogućio razvoj, mora uložiti istinsku vrijednost, što je uvijek rizik. Novac na dug uvijek igra neku igru mazanja očiju, u kojem američki kongres, u zadnji tren, odobrava financiranje države, kao da je uistinu postojao rizik da to neće učiniti.
Zlato koje je oduvijek čuvalo vrijednost zato što je bilo rijetko i lijepo, danas čuva vrijednost zato što je rijetko i korisno, i jer se bez njega ne može zamisliti razvoj moderne tehnologije. Stoga, zlato je konstanta u koju se možeš uvijek pouzdati kad je vrijednost već stvorena.
Ekonomski koncepti novca na dug, omogućuju razvoj, ali i beskrajnu nesigurnost i beskrajnu mogućnost manipulacije onih koji tvrde da je ekonomija znanost. Ali ekonomija je znanost tek u razini uspješnog prorokovanja, gdje se brzo otkrije da su sva pogođena proročanstva, prorokovana post factum, pa i onda neprecizno.

Koji će sistem prevladati?

Sve smo ovo već vidjeli u povijesti, i sve će se ovo i dalje vrtjeti kroz povijest, jer "nikoga" ne zanima istinski prosperitet baziran na jeftinom novcu, već samo vlastiti džep zbog kojeg će se novčani koncepti vrtjeti i izmišljati u beskraj.
Pa ipak, po prvi put u povijesti razvoj tehnologije, pa onda i stabilne produkcije dobara bazirane na očuvanju i štednji prirodnih resursa i prirode same, mogla bi, preko univerzalnog dohotka, ukinuti elitu koja živi od proizvodnje samog novca, jer novac sam po sebi nije vrijednost, već sredstvo ekonomske komunikacije, i na njemu se ne bi trebalo zarađivati, niti bi trebao ovisiti o ograničenim rezervama nekog metala. Novac bi trebao biti ljudsko pravo, a to moderna tehnologija danas može omogućiti, ali tek kad prestanemo proizvoditi beskorisnu vrijednost, poput oružja.

75. Folka je Karlova

gogame.blog.hr

75. Folka go-turnir
Knjižnica 'Ivana Brlić Mažuranić'
Zagreb, Folnegovićevo naselje, Laurenčićeva 8
20. 04. 2024.

Odigrana je i 75. Folka. Okupio se prilično lijep broj od četrnaestoro željnih turnirskog nadmetanja. Bilo je i onih kojima je ovo bio prvi turnir. Prepoznali su priliku za napredovanje igrom i nadmetanjem. Odradili su to čak i vrlo uspješno.
Igrano je švicarskim sistemom u dvije grupe. Prva je grupa odigrala tri, a druga četiri kola. Jači više razmišljaju, pa je time postignuta veća zaposlenost, a time i bolji radni turnirski uvjeti.
Vrijeme za razmišljanje je bilo 45 minuta po igraču za partiju uz 3x30 sekundi byoyomi. To odgovara B rejting klasi.
Partije su bile handicap -3.
Pogledajmo završnu tablicu sa rezultatima. Br. Prezime Ime Kat Klub Pob SOS SOSOS 1.k 2.k 3.k 4.k Gr Mj.Vlahović Karlo 1K VGor 3 3 15 2+w0 0- 4+w9 3+b0 A 1.Skočić Oliver 1K GKIN 2 4 14 1-b0 0- 3+w0 4+w9 A 2.Smud Mladen 2K VGor 1 5 13 4+w9 0- 2-b0 1-w0 A 3.Milašinović Boris 15K VGor 0 6 12 3-b9 0- 1-b9 2-b9 A 4.Banić Valerija_Iva 25K Inse 4 6 38 9+w0 12+b0 8+b4 11+b3 B 1.Kralj Emanuel 20K VGor 3 8 34 12+w1 8-w0 7+w2 10+w7 B 2.Batur Karlo 25K Inse 3 7 37 13+w0 11+b3 6-b2 8+b4 B 3.Milovčić Eli 18K Volt 2 11 31 11+w0 6+b0 5-w4 7-w4 B 4.Jelić_Milašinović Marija 25K VGor 2 8 27 5-b0 14+w0 10-w2 13+b0 B 5.Karamatić Lukatoni 30K VGor 2 7 30 14+w0 13-b1 9+b2 6-b7 B 6.Jelić_Milašinović Ante 19K VGor 1 10 33 8-b0 7-w3 12+w2 5-w3 B 7.Sičić Iva 24K VGor 1 9 30 6-b1 5-w0 11-b2 14+w1 B 8.Galeković Filip 26K VGor 1 8 28 7-b0 10+w1 14-b0 9-w0 B 9.Prvčić Dorotea 28K VGor 1 6 32 10-b0 9-b0 13+w0 12-b1 B 10.Krajnji redoslijed u A grupi je bio po trenutnom rejtingu. Tako je Karlo pobjednik, Oliver drugi, a Mladen treći. Boris je, kao najjači od dvoznamenkastih kyueva popunio A grupu na paran broj. Ispada da je on tako bio žrtva, ali je to prilika da se puno nauči.
Pobjednica B grupe je Valerija Iva kojoj je ovo bio prvi turnir. Članica je Go kluba 'Insei' i Zvonkova učenica. Ostvarila je sve četiri pobjede. Bravo za Valerija Ivu!
Drugi je Emanuel sa tri pobjede. Izgleda da se Emi ozbiljno primio goa. Treći je još jdan novajlija na turnirima, Karlo Batur, također sa tri pobjede. I on je Zvonkov učenik i član Go kluba 'Insei'. Dobro Zvonko radi.
Sa po dvije pobjede slijede: Eli, Marija i Lukatoni. I Lukatoniju je ovo prvi turnir i vrijedan rezultat. Karlov je učenik i pripada Go klubu 'Velika Gorica'.
Ante, Iva, Filip i Dorotea imaju po jednu pobjedu.
Nitko u B grupi nije bez pobjede.
Slijedeće nedjelje je u Velikoj Gorici 26. Cvjetno naselje go turnir. Detalji su na:
https://blog.dnevnik.hr/goturniri/2024/04/1632445797/26-cvjetno-naselje-go-turnir-najava.html
Rezultati su poslani u EGD na izračune novih rejting bodova. Evo tablice promjena rejting bodova. Br. HRr. Prezime Ime Klub Kyu Sta.rejt +/- Nov.rejt Tur Nov.kyu 14. Vlahović Karlo VGor 1k 2019.35 +14.72 2034.06 171 1.kyu 17. Skočić Oliver GKIN 1k 2017.59 +0.20 2017.79 72 1.kyu 20. Smud Mladen VGor 2k 1886.12 -7.02 1879.10 410 2.kyu 43. Milašinović Boris VGor 15k 579.78 -2.83 576.94 16 15.kyu 67. Banić Valerija_Iva Inse 25K -400,00 +215.49 -184.51 1 23.kyu 59. Kralj Emanuel VGor 20k 90.26 +57.99 148.25 14 20.kyu 70. Batur Karlo Inse 25K -400,00 +141.72 -258.28 1 24.kyu 54. Milovčić Eli Volt 18k 344.20 -19.88 324.32 20 18.kyu 78. Jelić_Milašinović Marija VGor 25k -447.77 -0.85 -448.62 9 25.kyu 92. Karamatić Lukatoni VGor 30K -900,00 +74.72 -825.28 1 29.kyu 58. Jelić_Milašinović Ante VGor 19k 228.24 -73.03 155.21 32 19.kyu 71. Sičić Iva VGor 24k -258.53 -50.80 -309.33 24 24.kyu 84. Galeković Filip VGor 26k -501.71 -77.52 -579.23 135 27.kyu 90. Prvčić Dorotea VGor 28k -739.14 -36.55 -775.68 3 29.kyuNapreduju:
Valerija Iva Banić u 23. kyu,
Karlo Batur u 24. kyu i
Lukatoni Karamatić u 29. kyu.
Čestitke za napredovanja!

bl. Muradenu

PRVI AMANDMAN DEMOKRACIJE (1. DIO)

starrynight2022.blog.hr

ODVOJENOST CRKVE I DRŽAVE TEMELJ JE DEMOKRACIJE

Sjedinjene Države su čisto sekularna zemlja i utemeljene su na idealu da vlada treba biti potpuno odvojena od bilo koje vjerske sekte. Izraz “odvojenost crkve i države”—citat Thomasa Jeffersona—najčešća je oznaka za slobodu vjeroispovijesti zajamčenu 1. amandmanom ustava. Nažalost, mnogi moderni građani i izabrani dužnosnici počeli su izvrtati ideal 1. amandmana kako bi olakšali vjersku diskriminaciju i nametanje vjerskih zakona nevjernicima.

Prva rečenica 1. amandmana glasi ovako:

Kongres neće donositi zakone koji poštuju uspostavu vjere ili zabranjuju njezino slobodno ispovijedanje;
—Prvi amandman na Ustav—

1. amandman uspostavlja dvosjeklu odvojenost crkve i države; jedna strana ove odvojenosti sprječava religiju da preuzme kontrolu nad vladom, dok druga strana sprječava vladu da se miješa u vjersko izražavanje.

Prvi rub odvojenosti crkve od države sprječava državu da uspostavi religiju. Nikakvom zakonu, bilo na saveznoj ili državnoj razini, ustavno nije dopušteno sankcionirati ili službeno provoditi vjersku ideologiju; svaki zakon koji se temelji na vjerskoj doktrini (npr. muslimanski šerijatski zakoni) smatra se kršenjem ovog amandmana. Osim što sprječava donošenje vjerskih zakona, ovo odvajanje sprječava i službeno odobravanje religije od strane države (npr. obavezna javna molitva) i sprječava uspostavu državne religije/crkve.

Drugi rub odvojenosti crkve i države osigurava da se vlada ne može miješati u osobne vjerske prakse. Osim u ekstremnim slučajevima (npr. ljudske žrtve), vladi je zabranjeno zaustaviti ometanje vjerskog izražavanja od strane pojedinaca.

U modernoj politici, nekoliko desničarskih frakcija počelo je napadati samu ideju odvajanja crkve od države. Brojne političke grupe i političari (ex. Rick Santorum) počeli su aktivno negirati da ova odvojenost postoji, i otvoreno traže uspostavljanje vjerskih zakona. Nažalost, tri temeljna nesporazuma oko odvajanja crkve i države pomogla su ovim pojedincima u njihovoj potrazi za potkopavanjem 1. amandmana i nametanjem svojih vjerskih doktrina sekularnom društvu:

Odvojenost crkve od države NE sprječava vladu da spriječi ljude u nametanju svoje vjere drugima

Pravo na slobodno ispovijedanje vjere osobno je pravo i nemate ustavno pravo nametati svoju vjeru bilo kome drugome. Vlada ne samo da je dopuštena, već je i dužna uskočiti i spriječiti pojedinca ili organizaciju da krši tuđe vjerske običaje. Kao što svatko ima pravo prakticirati svoju vjeru, tako ima i pravo da ga druge vjere ne ometaju.

Mnogi religiozni Amerikanci su uznemireni kada su njihovi pokušaji da nametnu svoje vjerske običaje drugima bili osujećeni - oni tvrde da je njihovo vjersko prekoračenje zapravo vjerski običaj i svaki pokušaj da se društvo zaštiti od njihove religije vide kao napad na vjersku slobodu.

Posljednjih nekoliko godina vode se velike rasprave o pravima homoseksualaca na brak i pravu poslodavaca da odbiju pokriti kontracepciju; oba ova problema su primjeri religioznih pojedinaca koji pokušavaju nametnuti svoju religiju društvu. Ako vjerska uvjerenja poslodavca nalažu da ne bi trebao uzimati kontracepciju, može odlučiti ne uzimati kontracepciju, ali ne smije odbiti ponuditi kontracepciju u planovima osiguranja svojih zaposlenika. Ako pojedinac vjeruje da je homoseksualnost grijeh i da je gay brak nemoralan, savršeno ima pravo ne biti gay i ne vjenčati se s osobom istog spola; međutim, nemaju pravo uskratiti drugima pravo da budu homoseksualci ili stupe u brak.

Vjerska uvjerenja ne izuzimaju religiozne osobe od obveze poštivanja građanskih zakona

Čak i uz 1. amandman o odvojenosti crkve od države, vjerska uvjerenja pojedinca ne zamjenjuju obvezu poštivanja građanskih zakona. Svako ispoljavanje vjerskih uvjerenja koje krši svjetovne zakone ili ugrožava druge građane nije zaštićeno pod okriljem vjerske slobode.

Funkcionalno govoreći, ovo ograničenje vjerskog izražavanja sprječava ljude da štite antisocijalno ponašanje tvrdeći da je ono zaštićeno vjerskom slobodom. Na primjer: unatoč činjenici da Biblija aktivno promiče pogubljenje homoseksualaca, silovanje, ropstvo, žrtvovanje ljudi i genocid, ova antisocijalna ponašanja nisu zaštićena vjerska praksa.

U modernoj politici, mnogi su političari počeli pokušavati ugraditi vjerska izuzeća u građanski zakon i dopustiti religioznim pojedincima da imaju vlastiti set zakona. Najrasprostranjeniji primjeri ovih izuzeća su pokušaji umetanja klauzula o savjesti u državne medicinske zakone. Brojne su države donijele ili pokušale donijeti zakone koji bi omogućili kršćanskim liječnicima da odbiju usluge kontracepcije ili pobačaja, čak i ako bi to ugrozilo život majke.

Jednostavno rečeno, nedavni pokušaji da se religioznim Amerikancima dopusti da žive pod drugačijim skupom pravila od sekularnih Amerikanaca su pogrešni. Morate slijediti građanske zakone, bez obzira na to jesu li oni u suprotnosti s osobnim vjerskim uvjerenjima ili ne. Ako ste liječnik koji ne želi raditi abortus, nemate pravo prihvatiti posao koji bi vas doveo u situaciju da morate obaviti abortus kako biste zaštitili majku, a zatim odbiti raditi svoj posao – još uvijek možete biti liječnik, ali ne onaj od kojeg se može tražiti da izvrši pobačaj (npr. i anesteziolog). Amiši imaju pravo na svoja uvjerenja, ali nemaju pravo na tužbu za diskriminaciju kada su zaposleni kao vozači autobusa, a odbijaju voziti autobus zbog svoje vjere

Sloboda vjere je i sloboda od vjere

Baš kao što odvojenost crkve od države štiti pravo pojedinaca da prakticiraju svoju vjeru, ona također štiti pravo pojedinca da ne prakticira nikakvu vjeru. Ateizam nije religija, ali ima ista zakonska prava kao bilo koja religijska skupina. Pravo na nevjerovanje u boga je zaštićeno i protiv svakog pokušaja kršenja tog prava treba se boriti istom razinom intenziteta kao protiv bilo koje druge vrste vjerske netrpeljivosti.

Svaki pokušaj nametanja institucionalne molitve ili upisivanja ideje boga u javnost, bez obzira na vjeru, predstavlja kršenje odvojenosti crkve od države. Oni koji tvrde da mogu propisati molitvu jer ne navode religiju koja se mora prakticirati (npr. službena školska molitva), jednostavno su u krivu i protiv njih se treba boriti.

Najekstremniji primjeri netrpeljivosti prema ateistima mogu se pronaći u slučajevima borbi za skrbništvo u kojima roditelj ateist gubi skrbništvo nad svojom djecom. U nekoliko slučajeva (npr. Craig Scarbury iz Illinoisa), suci su koristili ateizam kao opravdanje za oduzimanje skrbništva nad djecom roditeljima tijekom prethodnog razvoda—religiozni roditelj dobiva skrbništvo nad djetetom, bez obzira na druge čimbenike, koji se u potpunosti temelje na njihovim religija. Ova situacija je analogna židovskom roditelju koji gubi skrbništvo jer sudac u slučaju podupire kršćanskog roditelja, ali postoji relativno malo negodovanja kada je žrtva ove diskriminacije ateist.

Zaključak

Velik broj Amerikanaca krivo shvaćaju ideju o odvojenosti crkve i države. Nesporazumi koji okružuju ovo odvajanje otvorili su vrata vjerskim fanaticima koji nameću svoju religiju civilnom društvu. Religija nije štit koji dopušta pojedincima da ignoriraju zakon, niti je zaštićena vjerska praksa da pojedinac nameće svoju vjeru drugima. Jednostavnije rečeno, sve dok velika većina Amerikanaca bolje ne shvati odvojenost crkve i države, nastavit ćemo vidjeti političare koji pokušavaju izvoditi end-runs oko 1. amandmana.

By jsager99

end-run: način izbjegavanja pravila koje je postavljeno da vas spriječi da nešto učinite

25. Europsko prvenstvo u parskom gou - Dubrovnik

gogame.blog.hr

Hrvatski go savez organizira 25. Europsko prvenstvo u parskom gou, koje se od 19.-21. travnja održava u Dubrovniku.

Na natjecanju sudjeluje 20 parova iz 11 zemalja, članica Europske go federacije. Pokrovitelj natjecanja je Hrvatski olimpijski odbor, uz potporu Grada Dubrovnika i Turističke zajednice Grada Dubrovnika.

Svečano otvaranje održano je u petak, 19. travnja 2024. godine, kongresnoj dvorani Akademisa Academia, s početkom u 9:30.

Nakon uvodne prezentacije razvoja goa u Hrvatskoj (1914-2024) koju je održao Damir Medak, predsjednik Hrvatskog go saveza i potpredsjednik Europske go federacije, sudionike je pozdravio g. Martin Stiassny, predsjednik Europske go federacije. Na kraju je govor održala i gospođa Jelka Tepšić, zamjenica Gradonačelnika Grada Dubrovnika, koja je proglasila prvenstvo otvorenim.

Raspored natjecanja dostupan je na stranici:
https://hgos.hr/25th-european-pairgo-championships/

Potezi partija se mogu pratiti uživo na novoj mrežnoj stranici:
https://gogameslive.eu/european-pair-go-championship-dubrovnik/

Go je misaona igra i sport izmišljen prije oko 4000 godina u staroj Kini. Najstarija je igra na ploči koja se igra prema nepromijenjenim pravilima. Renesansu je doživio u Japanu gdje je prije točno 100 godina utemeljen prvi profesionalni sustav igrača. U Hrvatsku su Go donijeli časnici austrijske mornarice kad su se za vrijeme 1. svjetskog rata iz Kine vratili u Pulu. Novi poticaj popularnosti Goa donijela su i otkrića na polju umjetne inteligencije nakon što je program AlphaGo, rezultat istraživanja tvrtke Google Deepmind ostvario pobjedu nad višestrukim prvakom svijeta Lee Seedolom u ožujku 2016. godine.

Parski go je izmišljen u Japanu 1990. godine i od tada značajno pridonosi udjelu žena među igračima goa. Posebnost igranja se sastoji u tome da igračica i igrač vuku poteze naizmjence bez dogovaranja, a isto to - točno određenim redoslijedom radi i protivnički par. Prvo Europsko prvenstvo u parskom gou je održano u Amsterdamu 1977. godine, a ove se godine po prvi put održava u Hrvatskoj.

Više o parskom gou može se vidjeti na:
https://www.eurogofed.org/pairgo/

Na stranici natjecanja su i stanje i parovi i slike i link na partiju u tijeku:
https://hgos.hr/25th-european-pairgo-championships/

Damir

Uspavani div

betel.blog.hr

Četrdesetih godina prošlog stoljeća, američka je industrija bila kolos, za kojeg se japanski admiral Jamamoto, bojao da su ga probudili napadom na Perl Harbor.

Ono što je taj "uspavani div" tada učinio, broj oružja, aviona, brodova, i brzina kojom su gradili nosače aviona, graniči s nevjerojatnim. Danas je taj uspavani div zaspao za vjekove, jedina industrija koja još radi punim kapacitetom, je štamparija FED-a.

FED je, za potrebe rata u Ukrajini, odštampao dodatnih 61 milijardu dolara, koji još nisu odobreni od kongresa, ali nemam sumnje da će biti upravo ovih dana, ako ne i danas.

Što bi Zelenski, uz uvjet da mu se svi ti novci iskrcaju na njegov radni stol i uz uvjet da mu se nekako zabrani kupovina kokaina, mogao s njim učiniti?
Bi li mogao naći još pola milijuna Ukrajinaca da ginu za njegovu stvar? Bi li mogao naći dovoljno kompetentnih pilota, da koriste ono malo f16 koji su im poklonjeni?
Bili mogao kupiti projektile za sustav Patriot, za kojim u posljednje vrijeme toliko čezne? Granate od 155 mm?

Amerika je, u industrijskom kontekstu i u odnosu četrdesete godine prošlog stoljeća, postala "Mini-Me". Projektile Patriot za kojim Zelenski čezne, Amerika proizvodi od 200 do 275 komada godišnje, tenkove više ne proizvodi, a granate od 155 mm, koje Ukrajina trenutno zahtjeva u milijunskim brojkama, Amerika proizvodi 20.000 godišnje.

Ipak, taj novac neće otiči Zelenskom na stol već, kako je rekao državni sekretar Blinken na Capriju u Italiji, u američku vojnu industriju, strateški raspoređenu u 40 Saveznih američkih država, i u svim tim državama otvoriti radna mjesta, kojim se nijedan američki senator, kojem je stalo do reizbora, neće protiviti.

Što se dogodilo Americi? Jednostavno je zaspala u dubokom i opravdanom uvjerenju da Rusija nije prijetnja.
Rusija uistinu nije bila prijetnja, sve dok nisu odigrali majdansku predstavu s kolačima i državnim udarom nad demokratski izabranom vladom, probudili ruskog uspavanog industrijskog diva.

SUMORNA JESEN

starrynight2022.blog.hr

Odlični rezultati na Bledu

gogame.blog.hr

Slovenian Open 2024
33. memorijal Vladimira Omejca
Bled 12. – 14. 4. 2024.
Hotel 'Astoria'

Nekim čudom na ovogodišnjem Slovenian Openu je sudjelovalo 41 natjecateljica i natjecatelja, baš kao i prošle godine. I ne samo to, jer je hrvatskih predstavnika, baš kao i lani, bilo 10. Open je slobodno i otvoreno natjecanje na koje dolaze i igraju oni koji se prijave. Pa eto, pogođeni su isti brojevi.
Što se rezultata tiče, to je neka nova priča.
Openi se, kao i ovaj, igraju mcmahon sistemom.
Vodeća top-grupa je bila do 3. dana. U njoj se startalo sa 10 mcmahon boda. U području slabih kyueva igrao se handicap -2.
Pogledajmo završnu tablicu sa svim rezultatima. Mj. Ime Prezime Kat DRŽ Klub MMS Pob SOS 1.k 2.k 3.k 4.k 5.k 6.kLukas Podpera 7d CZ APWS 16 6 82 8+/w 4+/b 6+/w 2+/w 3+/b 5+/bStjepan Medak 3d HR Vrba 15 5 81 3+/w 5+/b 16+/w 1-/b 4+/b 7+/wRoko Crvelin 3d HR Zagr 14 4 81 2-/b 12+/w 7+/w 6+/b 1-/w 13+/wMichal Timko 3d CZ APWS 14 4 80 16+/b 1-/w 10+/b 5+/b 2-/w 6+/wGregor Butala 5d SI Ljub 13 3 82 10+/b 2-/w 8+/b 4-/w 11+/b 1-/wAnton Silfver 3d SE Link 13 3 82 9+/b 7+/w 1-/b 3-/w 14+/w 4-/bZhentao Liu 5d CH Zur 13 3 78 11+/w 6-/b 3-/b 14+/w 10+/w 2-/bDragan Dubakovic 3d RS KGRa 13 3 76 1-/b 13+/b 5-/w 11-/w 18+/b 10+/wVladimir Danek 5d CZ APra 13 3 71 6-/w 16-/b 19+/w 10-/b 15+/w 11+/bAndrej Kralj 3d SI Ljub 12 2 78 5-/w 11+/b 4-/w 9+/w 7-/b 8-/bTimotej Suc 4d SI Ljub 12 2 76 7-/b 10-/w 15+/b 8+/b 5-/w 9-/wAdriana Tomsu 2d CZ TFMi 12 3 71 15+/w 3-/b 14-/b 13-/w 20+/w 19+/bAndrew Swan 1d UK Ljub 12 4 71 18+/b 8-/w 21+/w 12+/b 16+/w 3-/bTadej Tukara 1d HR Gare 12 4 70 17+/w 21+/b 12+/w 7-/b 6-/b 16+/wJanez Janza 2d SI Mari 12 3 69 12-/b 17+/b 11-/w 16+/w 9-/b 20+/wDamir Galic 3d SI Ljub 11 1 78 4-/w 9+/w 2-/b 15-/b 13-/b 14-/bAndrej Flajs 2d SI Ljub 11 2 63 14-/b 15-/w 18-/w 20-/b 23+/b 22+/bTeo Sladetic 1k HR Zagr 11 4 63 13-/w 25+/w 17+/b 21+/b 8-/w 23+/bKarlo Vlahovic 1k HR VGor 11 4 61 25+/b 20+/w 9-/b 23+/w 22+/w 12-/wOliver Skocic 1k HR GKIN 10 3 64 23+/w 19-/b 22+/w 17+/w 12-/b 15-/bMaja Logar 1d SI Ljub 10 1 60 22+/b 14-/w 13-/b 18-/w 0= 0=David Hilbert 1d AT Graz 9 1 60 21-/w 23-/b 20-/b 24+/w 19-/b 17-/wAleksandar Milosevic 1k RS BGbg 9 2 60 20-/b 22+/w 25+/b 19-/b 17-/w 18-/wTonka Zderic 4k HR Zagr 9 5 44 33+/b 28+/b 26+/w 22-/b 30+/w 25+/wZiga Hajdukovic 2k SI Ljub 8 2 55 19-/w 18-/b 23-/w 28+/w 26+/b 24-/bJakov Sicic 4k HR VGor 8 4 42 27+/b 35+/w 24-/b 30+/w 25-/w 31+/bLilly Hu 4k AT Go7 8 4 37 26-/w 31-/b 34+/b 35+/w 36+/w 28+/wOndrej Jurasek 4k CZ Brno 7 3 42,5 29+/b 24-/w 35+/w 25-/b 31+/w 27-/bTadej Turk 4k SI Krnj 6,5 0 27 28-/w 0= 0= 0= 0= 0=Cherry Hu 5k AT Go7 6 3 41 34+/b 33+/w 31+/w 26-/b 24-/b 32-/wVladimir Ribicic 4k HR VGor 6 2 40 35-/b 27+/w 30-/b 32+/w 28-/b 26-/wAndrej Zdovc 6k SI Ljub 6 4 31,5 36+/w 34-/w 33+/b 31-/b 40+/w9 30+/bZeljko Veselinovic 4k RS NiPr 6 2 31 24-/w 30-/b 32-/w 36-/b 38+/w9 41+/w9Nenad Denadic 5k SI Krnj 6 2 31 30-/w 32+/b 27-/w 0= 0= 36+/bKurt Paar 4k AT Wien 5 1 37 31+/w 26-/b 28-/b 27-/b 39-/w9 38-/w9Andras Holubar 6k HU PaGo 5 3 34,5 32-/b 37+/w 39+/w8 33+/w 27-/b 34-/wEnej Suc 7k SI Ljub 4,5 3 18,5 0= 36-/b 38-/w9 0+ 41+/w9 39+/w7Ziga Kralj 18k SI Ljub 4 4 23 39-/b 40+/w 37+/b9 41+/w2 33-/b9 35+/b9Ivana Hajdukovic 16k SI Ljub 4 4 22 38+/w 41+/w4 36-/b8 40+/b 35+/b9 37-/b7Judita Sicic 17k HR VGor 2,5 2 16,5 0= 38-/b 41+/w3 39-/w 32-/b9 0+Teja Suc 22k SI Ljub 1 1 21 0+ 39-/b4 40-/b3 38-/b2 37-/b9 33-/b9Turnirski pobjednik je bio Lukaš Podpera 7. dan iz Češke sa svih šest pobjeda. Lukaš je višegodišnji kandidat za proa.
Drugi je bio naš Stjepan Medak sa pet pobjeda. Izgubio je samo od Lukaša. Potvrđuje svoju kvalitetu nakon europskog srebra u Hamburgu na Europskom prvenstvu za mlade ispod 18 gosina..
I treće mjesto je naše u liku Roka Crvelina sa četri pobjede. Roko i Stjepan su iza sebe ostavili kompletnu A selekciju Slovenije.
Pogledajmo zbirne rezultate svih naših predstavnika. Mj. Prezime Ime Klub Kat Pob Por 2. Medak Stjepan Vrba 3d 5 124. Žderić Tonka Zagr 4k 5 1 3. Crvelin Roko Zagr 3d 4 214. Tukara Tadej Gare 1d 4 218. Sladetić Teo Zagr 1k 4 219. Vlahović Karlo VGor 1k 4 220. Skočić Oliver GKIN 1k 4 226. Sičić Jakov VGor 4k 4 231. Ribičić Vladimir VGor 4k 3 340. Sičić Judita VGor 17k 2 3 Ukupno 39 20Redoslijed je po broju pobjeda, a potom po redoslijedu na turniru. Bravo za Tonku i Stjepana!
Rezultati su već u nedjelju navečer ušli u EGD. Evo prknaza promjena rejtinga i kategorija. HRr. Prezime Ime Klub Kat Rejt +/- Tur Nov.kat 3. Medak Stjepan Vrba 3d 2377 +30 220 4.dan 7. Crvelin Roko Zagr 3d 2287 +24 131 3.dan 11. Tukara Tadej Gare 1d 2128 +46 28 1.dan 13. Sladetić Teo Zagr 1k 2036 +41 88 1.kyu 16. Vlahović Karlo VGor 1k 2019 +45 170 1.kyu 17. Skočić Oliver GKIN 1k 2018 +25 71 1.kyu 23. Sičić Jakov VGor 4k 1779 +28 99 3.kyu 24. Žderić Tonka Zagr 4k 1778 +81 82 3.kyu 28. Ribičić Vladimir VGor 4k 1625 -16 95 5.kyu 54. Sičić Judita VGor 17k 325 -45 58 18.kyuNapreduju:
Stjepan Medak u 4. dqn i
Tonka Žderić u 3. kyu.
Slijedeći vikend je parsko europsko prvenstvo u Dubrovniku. U subotu je 75. Folka.

bl. Muradenu

Zapovjedi božje

betel.blog.hr

Jedan skeč Monty Pythona, prikazuje Mojsija kako silazi s planine s dvije kamene ploče, i obraća se Izraelcima "bog vam je poslao dvadeset..."
u tom trenu jedna mu ploča ispadne iz ruke i razbije se u tisuću komada, ali to Mojsija ne zbuni, već nastavi
"deset...
deset božjih zapovijedi".

Ipak, Jahve nije dao Izraelcima samo deset zapovijedi, već 614.

Jedna od meni najdražih je
uputa Izraelcima da
kad idu "na stranu", kad imaju "potrebu", odnosno kad ih "uhvati sila"
neka uzmu lopaticu i naprave jamu, učine potrebu, a potom da zakopaju svoju nečist.

Uvijek zamišljam kako je tu zapovijed Jahve ljutito smislio kad je jednom (ili više puta) ugazio na .....
šetajući vojnim taborom.
Mjestom gdje je Jahve, koji se volio hvaliti tvrdnjom da je on "ratnik" i krasio se titulom "Jahve nad vojskama" zajedno sa svojim Izraelitima, provodili veći dio svoje povijesti.

NE OKREĆI SE, SINE

starrynight2022.blog.hr

GLAVA ŠESNAESTA

'Trnjanska obala na Savi. Druga obala Save.
Ne okreći se, sine!'

Zoran Novak se sjeća da je te noći (a noć je već bila na izmaku i pramenje magle je otvaralo put zorí), da je te noći bio zbunjen i iznenađen kao nikada dotle u životu saznanjem ko mu je otac, i rekao je to ocu. U lice, otvoreno.

Sjeća se da je onda dobio dva šamara. S jedne i s druge strane lica. Ošamario ga je otac, koji je bio ljut, strašno ljut i usplahiren, nervozan. Uhvatio se za obraze Zoran Novak i ni riječi nije rekao, ni plakao nije, ni vremena nije bilo za plakanje jer su već lupali koraci potkovanih cokula na vratima, a otac ga ščepao grubo i ljutito i na ramenima ga, kao vreću nekakvu, iznio kroz vrata na terasi.

Sjeća se onda krovova, vlažnih od rose, krovova ravnih betonskih i krovova nagnutih, od crepova; po tim krovovima su bježali verući se kao mjesečari. Visina je bila strašna i otac više nije morao da ga grubo drži uza se, jer se Zoran plašio te vrtoglave visine. Plašio se ljutitog oca i plašio se da ne padne zajedno s njim s krova. A bilo je vrlo uzbudljivo to vratolomno penjanje po krovovima.

Sjeća se da je za njima resko pocijepala tišinu krovova pod rosom automatska puška s prve ravne terase pred ateljeom. Da su meci otkidali malter i parčad cigle sa dimnjaka iza koga su se bili zaklonili. I da se gonioci nisu usudili da pođu dalje za njima po klizavim nagnutim krovovima.



Sjeća se da je otac razlupao staklo nekakvih tavanskih vrata, da su se spuštali niz sve spratove neke nepoznate kuće, da su prošli kroz jedno dvorište, a kroz dvorišnu zgradu izašli na sasvim drugu ulicu.

Da je ta ulica bila pusta. Da su žurno išli i skretali u sve mračnije i sve tamnije ulice. Da su prešli preko željezničke pruge, na kojoj su pragovi i šine bili vlažni od rose. Da su onda išli kraj niskih sirotinjskih kućica, u kojima su se već palila jutarnja svjetla i prvi ranoranioci se spremali na posao. Da niko nije obraćao pažnju na njih. Da se otac često osvrtao držeći ruku na pištolju očekujući potjeru, a da im je potjera, izgleda, izgubila trag.

I sjeća se Zoran Novak da je bez riječi išao za tatom. Nije ga tata silom vukao. Bojao ga se Zoran poslije onih šamara, a onda, sama avantura bila je uzbudljiva. Išao je za ocem držeći ga za ruku.

Onda su išli nasipom, a rosa je ovlažila zemlju na nasipu i blato im se lijepilo za obuću. Istanjivalo se pramenje magle, primicala se zora i vidnije je postalo. Uhvaćena nasipima, sa sebe je svlačila maglu rijeka u vrbacima, s rijeke je dolazila hladnoća. Otac je išao nešto sporije i u jednom momentu posrnu i pade. Sin mu je pomogao da ustane. Pridržao ga.

A kad je zatim pogledao svoje ruke, vidio je – krvave su.

- Tata! - reče sin. - Ti si ranjen!
Tata nije htio da se zadržava, pošao je dalje, a korak mu je bio sve nesigurniji. Ispod rukava lijeve ruke tekla je krv.
- Da, Zorane! Ranjen sam. Kad smo bili iza onog dimnjaka na krovu. Hoće da me ubiju, razumiješ li? Ubiju! A ti im pomažeš.
Onda su se odmarali, pa su išli dalje nasipom, ali ne brzo, jer je tata sve teže, sve teže koračao.
- Možeš i sad da im pomogneš, Zorane - reče. - Sačekaj ih i kaži im gdje sam. Izdaj me! Ionako žure da me što prije ubiju!
Opet je posrnuo, ali se ovog puta održao na nogama.

I sjeća se Zoran Novak: zaplakao je tada. On je već bio veliki dječak i gotovo je zaboravio svoje posljednje suze. Ni sad nije htio da plače, ali su suze same potekle, plač tih, težak, kad se čini da suze ne teku niz obraze, nego se slivaju na samo srce gdje peku. Peku od uvrede. Zar sam ja takav? Tatu da izdam?

- Neću da te izdam, tata! Ja mrzim one koji hoće tebe da ubiju!

I otac ga je zagrlio onom zdravom rukom, i išli su zagrljeni nasipom, pa je Novak mlađi želio da se ranjeni otac još čvršće nasloni na njega, ali suze su i dalje tekle.

Onda se odnekud iz magle i vrbaka pojavio omalen, zdepast i krivonog mladić koji je stajao mirno tu na nasipu s rukama u džepovima i čekao da mu se približe. Zoranu se činilo da ga je ranije viđao negdje na ulicama grada, i to sa čistačkom klupicom ispred sebe. Zar i ovdje, na nasipu pored rijeke, zar i ovdje čisti cipele?
- Donio sam pozdrave od Vinka! - rekao je tata tom mladiću.
Mladić se pokrenu s mjesta. Mirno ih je gledao i odgovori:
- Dobro jutro.
A onda, kad su već bili sasvim blizu, upita tiho:
- Gdje je drug?
- Koji drug? - upita Novak stariji.
- Zar niste dvojica?
- Dvojica smo, zar ne vidite? - odgovorio je tata.
Mladić ih je dalje smireno i pažljivo gledao.
- Gdje je drug »Bijeli«?
- »Bijeli«? - Tata se izgleda iznenadio. - »Bijeli« nije ni bio sa mnom.
- Zajedno ste pobjegli iz transporta?
- Zajedno. Svako ko je mogao, bježao je. Rasturili smo se. Ja sam slučajno upao u Zagreb. Ne znam na koju je stranu otišao »Bijeli«?
- To je onda zabuna reče mladić. - Trebalo je da prebacim »Bijeloga« i vas. Obavještenje je pogrešno. Šta ćemo sada?
- Prebacite nas dvojicu!
- Zabuna je - ponovi čistač cipela. - Mislili smo da je »Bijeli« ugrožen... Naravno, i na vas smo mislili. Šta možemo sad! Pođimo!
Mladić pođe ispred njih duž nasipa. Slijedili su ga. I onda kad se mladić naglo spustio u vrbak. Tamo je, sakriven u granju, ležao čamac.
- Ulazite!
Čamac se zaljuljao kad je tata koračio u njega, pa se tata morao rukom pridržati za rub. Na rubu su ostali krvavi tragovi njegove ruke. Mladić je spazio tragove kad je čamac već bio otisnut.
- Čovječe! - reče. - Pa vi ste ranjeni!
Na trenutak je zaustavio vesla gledajući u inženjerovu opuštenu ruku.
- Slušajte! - reče. - Da vam nisu na tragu?
- Ne znam - odgovorio je inženjer. - Pucali su kad smo bili na krovovima. Poslije ih nismo vidjeli.

Razdanjivalo se. Sklonila se magla i vidjelo se daleko, čak gore do mosta. Zoran je viknuo:
- Gledajte! Motociklisti!
Džombastom stazom duž nasipa valjala su se dva motocikla sa prikolicama.
- Pronašli su nas - reče mladić. - Ipak su vam na tragu. Bit će sad malo teže.
I prilegnu na vesla.
Išli su ukoso, malo nizvodno, ne sijekući rijeku u pravoj liniji. Mladić je brzo, ritmički i ravnomjerno veslao.
- Ja ne mogu s vama dalje od druge obale. Nepredviđeno je to što su vam na tragu. Ipak će biti sve u redu. Idite pravo preko čistine u šumu. Tamo pronađite lugara Šašića. „Drva su isporučena“, recite. On će se dalje brinuti. Hoćete li izdržati s vašom ranom?
- Izdržaću. Nije opasno. Sigurno ću izdržati!
Novaci, otac i sin, bili su licem okrenuti prema drugoj obali, koja im se primicala. Mladić koji je veslao bio je licem okrenut prema nasipu sa koga su pošli. On je viknuo:
- Lezite! Lezite na dno!
Odmah poslije toga je prvi metak pljusnuo u vodu. Motociklisti su se zaustavili na nasipu i pucali. Vikali su nešto, ali se to nije razumjelo. Zbog pucnjave, valjda. Čistač cipela ubrza zaveslaje. Dva Novaka su već ležala na dnu čamca.
Mladić reče:
- Morat ćete požuriti kad vas iskrcam. Druge patrole prelaze most. Imate vremena da stignete do šume prije no što vam presijeku put.
Oni nikakve druge patrole nisu vidjeli jer su ležali na dnu čamca dok su iznad njih i oko njih lutali meci. Zoranovo lice je bilo pored lica njegovog tate. Ruka tatina prebačena preko Zorana kao da ga štiti. Tata je žmirio i mrštio se. Da li od rane?
- Slušajte, inženjeru - govorio je mladić između zaveslaja. Zapravo nije više ni veslao već je rukama privlačio vrbove grane i uvlačio čamac u gustiš. Bili su na drugoj obali. - Ozbiljno vas pitam: hoćete li izdržati? Kakva je vaša rana?
- Izdržat ću - rekao je Novak stariji i uspravio se u čamcu. Oko njih su se plele grane tužnih vrbika. – Izdržat ću. Hvala vam!
Od rijeke do nasipa s ove strane je nisko čupavo grmlje i rupčage.
- Iza nasipa je čistina - reče mladić za njima. - Onda šuma. Sretno!
- A kud ćete vi? - upita Zoran.
Mladić se nasmiješio na dječaka. Imao je neobično lijepe i zdrave zube.
- Ne brini, momče - reče kroz osmijeh. – Vratit ću se u grad. Požurite!
I otisnu svoj čamac od obale. Kuda? Opet na rijeku? Bili su već na pola puta između vrbika i nasipa. Zoran se još jednom okrenuo. Vidio je kad se mladić naglo uspravio u čamcu na rijeci, uhvati se za grudi i bućnu u vodu.
- Pogodiše ga! Tata! Pogodiše ga!
I tata je stao da bi pogledao. Čamac je bio okrenut dužinom uz tok vode. Prazan čamac. Onda uz desni bok čamca, onaj koji je nevidljiv za strijelce s lijeve obale, izroni glava mladićeva. Nasmijana. I još im je mahnuo rukom. Namignuo.
- Sretno!
- Tata! Znam taj trik! On glumi da je pogođen! Tobože pogođen! Vidiš kako pliva i gnjura se uz čamac! Poslije će negdje izroniti i neće ga naći. Mislit će da je potonuo. Odličan trik!
Otac nije odgovorio. Žurno ga je povukao prema nasipu.
S nasipa je širok vidik. Pred njima je čistina zatvorena crnim zidom šume na dnu. Na čistini ima panjeva, jer je valjda i tu nekada bila šuma. Za njima rijeka i čamac na rijeci. Pust, prazan čamac. Gdje li je izronio i gdje li se skrio onaj neobični, zdepasti, krivonogi mladić?
Desno je prava linija hrpta nasipa sve do mosta i dalje od mosta.
- Tata! Dolaze patrole niz nasip! Od mosta!
Tata je to vidio, pa su se žurno spustili niz nasip. Pri dnu nasipa tata je pao. Ali se odmah digao.
Nije daleko do šume. Brzo bi Zoran pretrčao tu ledinu. Ali tata slabo trči. Nesigurno. Teško diše i oznojen je. Lijeva ruka mrtvo visi niz tijelo. Tata je sasvim blijed. Kao krpa.
- Tata! Nasloni se na mene, pa ćemo brže!
- Mogu ja, sine!
Pa je potrčao. I nakon nekoliko koraka pao. I jedva, jedva ustao pridržavajući se za neki panj. Daleko je još do šume!
Ovi motociklisti nisu pucali s nasipa. Jake su se mašine spustile niz nasip, nestale za trenutak iz vida i opet izronile iz jarka i žbunja na dnu nasipa. Onda su vrludale između panjeva kao neke goleme zunzave bube i polako osvajale prostor. A bjegunci su bili tek na sredini ledine.
Novak stariji reče:
- Sine, sad ćemo da promijenimo plan. Ti vidiš šumu? Trči, pravo, trči, ne zaustavljaj se! Ma šta se desilo, ne zaustavljaj se! I ne okreći se! Ma šta bilo! Ne okreći se, sine!
Bili su u poluležećem stavu, zaklonjeni iza dva uporedna panja izrasla nablizu. Kao da je jedan nikao iz korijena drugoga. Ima takvih panjeva na raskrčenim šumama.
- Onda idi kroz šumu, sine, sve dok ne nađeš lugara. Kaži mu... Kaži mu sve što si vidio i doživio posljednjih dana. Trči sada i ne okreći se!
- A ti, tata?
Tata je držao pištolj u rukama. Čak se i nasmiješio tata.
- Sine, sjećaš li se ti kog kaubojskog filma? Mali si bio, ali sam te vodio da ih gledaš. Jesi li vidio kako tamo pucaju? Nijedan metak ne promaši. Promijenio sam plan. Šta oni misle? Mene da ubiju? Čekam ih iza ovih panjeva! A ti trči i ne okreći se!



- Tata, da te sačekam tamo kod lugara?
- Sačekaj me, sine. Lugar će ti već reći. Požuri sada!
Sin je pošao. Onda se okrenuo, prišao naglo ocu i poljubio ga.
- Čekam te, tata!
Njegove hitre noge brzo su osvajale prostor. Skakutao je preko rupčaga, obilazio panjeve i grabio naprijed. Inženjer Novak je zaplakao, pa obrisao suze i okrenuo se prema potjeri.

Motociklisti zastadoše. Mlatarali su nešto rukama i objašnjavali se. Onda se razdvojiše. Jedna mašina krenu pravo preko čistine za malim. Druga skrenu udesno i krenu znatno brže. Valjda je tuda nekada nekakva šumska staza vodila, jer panjeva nije bilo i mašina je brzo osvajala prostor.

Inženjer pođe ulijevo da bi prepriječio put toj mašini. Pronašao je zaklon i mislio: kako da pucam? Zaklonjen? Ili otkriven?
Sad se sjeća, iz zoologije, one gimnazijske još, samo ne zna je li to bila rovčica neka ili ptica, ptica vjerovatnije, pa ta ptica ćuti i strepi dok se neprijatelj primiče. Onda poleti, glumi da joj je krilo slomljeno i navuče neprijatelja na sebe. Mladunčad da zaštiti, ta ptica!

Uspravio se, vidljiv sa svih strana ledine, cijev pištolja naslonio na ranjenu ruku i okinuo. Vozač se nemoćno previo preko upravljača, mašina skrenula u stranu i zaustavila se pored panja koji je oivičavao nekadašnju šumsku stazu. Stajao je uspravan dokle god ga nisu dobro uočili. Onda je opalio još jedanput, ali je ovog puta promašio. Ipak ne gađa kao romantični revolver-junaci, kauboji! Ali je to bilo dovoljno da ga spaze, poskaču s mašine i pronađu zaklon. I da počnu da pucaju na njega.

Onda se i on zaklonio iza ona dva panja. Meci su hitali prema njemu, rovali orošenu zemlju i tonuli duboko u trulim panjevima. Jedan ga okrznuo po licu. Okrznuo samo kao da ga je neko bičem udario, krv poteče niz obraz. Nije odgovarao na vatru. Čuvao je metke.

Odluči da promijeni mjesto. Da bolje vidi poljanu i šumu. Najbrže što je mogao, prebacivao se između panjeva u novi zaklon. Htio je da vidi šta je s drugom mašinom. Čuo je njeno zujanje, ali je, zaklonjen i polegao na zemlju, nije vidio. Ta mašina nije imala bivšu šumsku stazu pred sobom, pa je lagano stenjala, nestajala u rupčagama i opet se pojavljivala kao neka ogromna kornjača. Pa stala.

Suviše je džombasta bila ledina da bi mašina dostigla dječaka koji se približavao šumi. Htjedoše zato mecima da ga stignu. Skidoše puške i počeše da pucaju. Prema šumi. Valjda su negdje u blizini dječakovih razigranih nogu padali meci, jer se dječak okrenuo. I istovremeno čuo glas:

- Ne okreći se, sine! Trči!

Sin je ubrzao korak i nije se više okretao. Pa nije ni vidio kad se otac uspravio kao ždral na ledini, pronašao one koji su mu pucali na sina i opalio na njih. Jednog je pogodio. Pa su se onda svi koliko ih je bilo u potjeri okrenuli prema njemu, ocu.

Zoran nije vidio kraj te neravne borbe. Ni kako su se ocu oprezno privlačili po ledini i pucali bjesomučno ne smijući da podignu glave čak ni onda kad je njegov revolver sasvim ućutao. Ni to kad su mu se konačno približili, već sasvim nepokretnom i opruženom, i za svaki slučaj opalili još po jedan metak u to izmučeno tijelo bivšeg logoraša. Još je bilo života u tom tijelu, još jednom se streslo. Ne okreći se, sine...

Kroz šumu je vodila uzana staza, a drveće u šumi je bilo staro, čvornovato, granato. Iza šume negdje izlazilo je sunce i zraci su se probijali kroz granje i blistali u rosi.

Zoran Novak je trčao prema suncu.


__________________________________________________

Arsen Diklić je Ličanin, rođen 1922. godine u Starom Selu, koje je smješteno u lijepoj Gackoj dolini, između visokih planina Kapele i Velebita. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu školu pohađao je u Otočcu, koji je pet kilometara udaljen od njegovog rodnog doma. Dakle, svakodnevno je pješačio deset kilometara. Preskačući seoske plotove, gazeći njivama, šljivicima i šumarcima na tom putu, upijajući ljepote života uz rijeku kraj rodnog sela, nesvjesno je bogatio svoj književni talent.

Jedini iz sela nastavio je učenje u gimnaziji, također u Otočcu. Želja za znanjem vodila ga je dalje - do Bihaća, Gospića, Osijeka i Sarajeva. U Beogradu je studirao povijest umjetnosti.

Prvi susret sa svijetom knjige doživio je kao dječak u kući svojih roditelja, gdje su se u starom sanduku za brašno čuvale ostavljene knjige njegovog starijeg brata. Nije u tom sanduku našao nijedan roman, nijednu pjesmu, pripovijetku ni bajku, već samo stručne knjige, ali je i njih pročitao. Brat je one »prave« knjige ponio sa sobom, jer se čovjek nikada ne rastaje od lijepe knjige. Tako je Arsen Diklić prvi roman, Šenoino Zlatarevo zlato, pročitao tek kasnije kad se počeo služiti školskom bibliotekom. Ma koliko je biblioteka bila siromašna, nalazio je u njoj knjige nad čijim se stranicama radovao i plakao.
Njegovo drugovanje s književnošću nije prekinuo ni rat. U partizane je otišao 1943. i već je sljedeće godine napisao svoju prvu pjesmu. Kao urednik jednog partizanskog lista otvorio je u njemu dječju, pionirsku stranicu. Nakon rata surađivao je s Brankom Ćopićem. Sve je to usmjerilo Arsena Diklića da postane piscem za djecu.
Veći dio života proveo je u Vojvodini, pa u njegovim književnim djelima, uz tragove ličkog djetinjstva, susrećemo dunavske ritove i vojvođanske salaše.
Napisao je nekoliko knjiga pjesama i pripovijedaka, niz filmskih i televizijskih scenarija te romane Salaš u malom ritu i Ne okreći se, sine.

(Školska knjiga, Zagreb, 1986.)

Riješi kviz #276

blogokviz.blog.hr

Dobro došli na blogokviz!

Blogokviz je blog na kojem objavljujem kratke kvizove općeg znanja koji sadržavaju 10 pitanja iz različitih područja poput geografije, povijesti, glazbe, sporta, književnosti i dr.

Kviz se rješava na način da se na početnom prozoru kviza klikne "DALJE" čime se otvara prvo pitanje te nakon što se označi jedan odgovor treba ponovo kliknuti "DALJE" čime se otvara drugo pitanje i tako sve do kraja kviza. Ako se želite vratiti na prethodno pitanje i promijeniti odgovor kliknite na gumb "NATRAG".

Nakon što odgovorite na sva pitanja na kraju kviza treba kliknuti na gumb „PODNESI“ čime se otvara stranica s gumbom „PRIKAZ REZULTATA“ (ako se ne vidi skrolajte prema vrhu da postane vidljiv), te se klikom na taj gumb prikazuju rezultati kviza, odnosno prikazuje se koji su odgovori bili točni, a koji netočni. Ispod gumba „PRIKAZ REZULTATA“ imate mogućnost pogledati statistiku rješavanja kviza, odnosno rezultate svih odgovora te mogućnost da ponovo odigrate kviz. :)

Ako se ne vide "DALJE", "NATRAG" i "PODNESI", unutar obrasca kviza treba skrolat prema dnu da postanu vidljivi.

Napomena *Obavezno znači da se pitanja ne mogu preskakati i da kviz ne možete podnijeti ako niste odgovorili na sva pitanja.

Ako ste propustili koji kviz ili križaljku, poveznice su sa strane u boksu.

Uživajte u kvizu! :)

Učitavanje…

Statistika iz prethodnog kviza.


Često propuštena pitanja sa stopom točnih odgovora ispod 50%.

Rađanje Dunava

stella.blog.hr

Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema
istoku. Nakon puta od 2850 km rijeka se ulijeva u Crno more u
području delte Dunava (4 300 km˛) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku
od ostalih rijeka, dužina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a
polaznom tačkom smatra se svjetionik u Sulini na Crnom moru.



Vladimir i Nevena stoje na reljefu na dva grada kroz koje
Dunav protječe


U gradiću Donaueschingen izvire dogovoreni izvor Dunava
Donauquelle.To je mala pritoka rijeke Brigach.






Ova fontana je Donauquelle, izvorčić Dunava.




Skulptura iznad fontane je djelo kipara Adolfa Heera
i prikazuje Majku Baar koja svojim kćerima pokazuje put
‘’mladog Dunava’’. Put dugačak 2840 kilometara…

Donautempel, hram na mjestu gdje se izvorčić Donauquelle
uliva u rijeku Brigach.


Svi znamo da Dunav, druga po dužini rijeka Europe (poslije
Volge) nastaje spajanjem rijeka Breg i Brigach koje izviru
u rađaoni rijeka, Schwarzwald-u. Spajanje se dešava
oko 1500 m od dvorskog parka u Donaueschingen, i zove se
Donauursprung.