novi korisnik

kreiraj blog!

registriraj me!
Isključi prikazivanje slika

19

ned

10/14

Svi na portalnovosti.com !

knjigoljub.blog.hr



Najkvalitetniji domaći tjednik - Novosti - za koji pišu brojni Feralovci i njima pridruženi, ništa manje kvalitetni, mnogi drugi novinari unaprijedio je i poboljšao svoju internetsku platformu.

Odnosno, rijačima glavnog urednika Ivice Đikića :

Poštovane čitateljice i čitatelji, pred vama je nastavak Novosti drugim sredstvima: portalnovosti.com.
Dosadašnji web-sajt (novossti.com), na kojem smo jednom tjedno objavljivali besplatnu elektronsku verziju štampanog izdanja tjednika Novosti, razvili smo u opći informativni portal koji će, kao i naš tjednik, biti naročito senzibiliziran za događaje, pojave i procese koji se tiču srpske manjinske zajednice, ali i manjinske tematike u najširem smislu. Jedan dio sadržaja ovog portala bazirat će se na sukcesivnom objavljivanju tekstova iz tiskanog izdanja Novosti, a drugi dio bit će dnevna produkcija relevantnih vijesti i osvrta. Nije nam namjera da se utrkujemo i nadmećemo u tzv. klikabilnosti naslova i u trivijalizaciji kao sredstvu postizanja veće posjećenosti. Objavljivat ćemo vijesti i članke za koje vjerujemo da su važni za demokratsku funkcionalnost naših čitatelja, odnosno za njihovo aktivno sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima koja u velikoj mjeri kreiraju kvalitetu njihova života. Pritom ćemo biti utemeljeno kritični i sumnjičavi prema moćnima, dok će slabi i obespravljeni u ovom portalu, kao i u tjedniku Novosti, uvijek imati racionalnog i profesionalno odgovornog saveznika i zagovornika.

Dobrodošli na portalnovosti.com



Nema naslova

chocochocolate.blog.hr


Vrhunac čokoladnog tjedna bilo je probavanje čokolada u uredu. Zajedničke karakteristike četiri ponuđene čokolade bile su da su tamne i da im se postotak kakaa kreće oko 50%. Dojmovi su bili različiti, a koja je čokolada s prosječnom ocjenom nadmašila ostale tri, čitajte sljedećeg tjedna na blogu :)

>> Iznenadila me jeftina čokolada

* Svinjski but, riža, kukuruz, rikula i maslinovo ulje ... kalorije: 493

minus40kg.blog.hr


Sastojci za 1 porciju:
15 dag svinjskog buta(115 kcal / 10 dag ... 173 kcal)
5 dag basmati riže (352 kcal / 10 dag ... 176 kcal)
3 dag kukuruza, kuhani (125 kcal / 10 dag ... 38 kcal)
5 dag rikule (31 kcal / 10 dag ... 16 kcal)
0,1 dl djevičanskog maslinovog ulja (900 kcal / 10 dag ... 90 kcal)
himalajska sol, šareni papar (5 vrsta), aceto balsamico, soja sos

Priprema:
- skuhaj rižu, dodaj kuhani kukuruz iz konzerve i soja sos
- meso istuci batom, ispeci na naglo, posoli, zapapri
- meso i rižu serviraj uz laganu saltu od rikule

Udio kalorija:
proteini: 31,44%
ugljikohidrati: 40,33%
masti: 28,23%

Kao što sam već naglašavao, tko ima petlje, i vrhunski izvor namirnica, sve može jesti sirovo, ili već tu negdje, ali dobro, ipak smo uglavnom navikli na bar malo pripreme, tj. obrade. But se može peći u pećnici na roštilju, tavici, ... Kod riže i kukuruza je nešto manje izbora. Rikula je sasvim u redu sirova, dapače.




Vrlo uravnotežen omjer udjela kalorija iz pojedinih nutrijenata

Ne čudi me što svinjski but nema puno kalorija, dapače, sličniji je bijeloj piletini, nemasnoj teletini, pa čak i mnogim ribama. Radi se jednostavno o suhom mesu, tj. nema u njemu baš nešto masnoće, i zato je posebno ukusan pohan, ali eto, to nije prihvatljiva opcija za one iz moje priče, pa ostaje ovako, u osnovnoj varijanti, na naglo.

Rikula je nedvojbeno aromatična, riža baš i ne, dok kukuruz odskače tek više ili manje neobičnom slatkoćom. Uz malo pretjerivanja s paprom, cijelo jelo diše "muški". Jasno da sam ovom parabolom ciničan, baš kao i navođenjem himalajske soli u grupi začina.





P.S. "Slika govori više od tisuću riječi", ali to ne znači da govori istinu. Hoću reći, volim kada ne podlegnem ponuđenoj perspektivi, pa ni vlastitoj, jer eto, sve ima smisla tek u aktivnom odnosu, a on ne prihvaća pustu bukvalnost, ma kako se nametala kao očita. Za čovjeka činjenica je uvijek tek uvjerenje. Iskusniji znaju da je malo toga baš onako kako izgleda, posebno na prvu.

dan kravate 18. listopad

sjedokosi.blog.hr


aaaaaaaaaaaav photo f0d63816-eecf-48fb-9968-b500df8b8ba1.jpg

za Jutro poezije
18. listopada 2014.

Gospođo draga
Oko vrata svakog sata
Mijenja se kravata
Sako malo ljepši
Milostive pravoga traže
Što šarenije to im draže
Njegova kravata baš je prava
Još k tomu ako bradu ima
Za milostivu nije zima
Može crvena bijela plava
Desen neki
Ne bih danas leptire
Nešto lijepo diskretno
Možda koja pruga
Na odmet nije ni duga
Uzmi me pod ruku
Pogledaj me zlato

I to sve zbog tebe kravato

 photo 6529ad56-c673-4bfb-ba6c-7afa8cfde077.jpg
kravat pukovnija na Markovom trgu

Putevi

sanjarenja56.blog.hr

Da li je to bilo u Parizu

u sjenci Eiffelove kule

ili u Sankt Petersburgu

ili Karlovy Vary priču ispričaše

Da li Ohrid mami

ljepotama svojim

Možda me Rijeka zove

ili me Zagreb pamti

Možda Heidelberg za mnom čezne

ili Makarska traži.

Ma, mene uvijek putevi zovu :)

Dobar tek!

I kavica još!

(putuje i snima Valcer)

Netko drugi ga je pretekao...

gp-zagrebancije.blog.hr



Ilica

... doing it his/her way.

18

sub

10/14

Nema naslova

messangerpigeon.blog.hr


da li je potrebno prepričati sve
u svrhu pomirenja sa sudbinom,
ili se može i prešutati,
i jednostavno preći preko toga kao
da je sasvim normalno, a
znati da nije

može li se biti okej s tim da sve nije okej?

Česi slave 140 godina besede Zagreb

zagrebancija.blog.hr

Serbus

fakat me dugo ni bilo al evo, novi tekst je ovde :)

Danas sam bil na 140. obljetnici osnivanja Češke besede Zagreb i ovaj sam post posvetio njima jer mislim da su zaslužili. Češka beseda Zagreb okuplja pripadnike češke manjine odnosno građane češkog podrijetla a osnovana je 14. listopada 1874.g u Ilici 54. Na osnivanju besede bili su August Šenoa, Ivan Vončina, Ivan Kukuljević Sakcinski i drugi zagrebački uglednici češkog podrijetla. Danas je 0,11% Čeha u Gradu Zagrebu prema popisu stanovništva iz 2011.g

Bilo je živo u dvorištu u Šubićevoj 20, na adresi Češkog narodnog doma izgrađenog 1937.g. Pozval me Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva koji je ujedno i član FB grupe Zakaj volim Zagreb te me malo proveo kroz događanja u njihovom dvorištu. Kasnije sam sreo i predsjednika Upravnog odbora Češke besede Zagreb Jurja Bahnika. Njega sam upoznao na tribini o česima koju sam organiziral u Klubu Zagrepčana na kojoj je Marijan Lipovac ispričao priču povijesti čeha u Zagrebu. Budemo i to malo kasnije prošli :)
(Juraj Bahnik - predsjednik Upravnog odbora Češke besede Zagreb, Ivan Brnčić)

(Marijan Lipovac - predsjednik Hrvatsko-češkog društva, foto: Ivan Brnčić)

Unutar zatvorenog prostora se moglo kupiti razni suveniri (rukotvorine), probati češki kolači, kupiti knjige
(predstavljanje čeških proizvoda i suvenira,foto: Ivan Brnčić)

U dvorištu je mirišala hrana, kuharice su pekle tradicionalno češko jelo od krumpira Bramborove placky (krumpirove pogače). Rade se od krumpirovog tjesta i peku se na peći. Mogu se poslužiti slane i slatke (ja sam probal slatke i baš su fine).
(kuharice spremaju i peku Bramborove placky,foto: Ivan Brnčić)

( Bramborove placky,foto: Ivan Brnčić)

U dvorištu su bili izloženi stari automobili iz Češke proizvodnje tj tadašnje Čehoslovačke a koje im je Muzej automobila Ferdinand Budicki posudio za ovu prigodu.
(stari automobili Češke proizvodnje,foto: Ivan Brnčić)

(oldtimer Opel, foto: Ivan Brnčić)

U potrazi za zanimljivim detaljima i stvarima za ovaj blog, naišao sam na grupu cura obučene u muške likove iz Češke narodne predstave koja na neki način ismijava češku povijest (češki Monty Pyton). Na fotki ispod su likovi (s lijeva na desno):
feldmaršal Radetzky, sveti Vaclav, baka Božene Nemcove, Jan Amos Komensky i Jan Hus
(cure obučene u likove iz predstave Češko nebo, Ivan Brnčić)

Onda sam došao na drugo mjesto za degustaciju hrane. Ovo mi je zgledalo ko one pogače na sajmovima. Imalo je specifičan miris pa sam moral pitat glavnu kuharicu o čem se dela. Smjesa od krumpira, bijelog luka, brašna, jaja koja se zove Cmunda. I Da, i to je fino :)
(priprema i pečenje cmunde, Ivan Brnčić)

(foto:cmunda, Ivan Brnčić)

Naravno, popilo se i jedno češko pivo - Staropramen :) (nema fotke)

Kolko znate o Česima u Zagrebu?
Napisal bum nekoliko poznatih ljudi koji su rodom ili podrijetlom iz Češke:
biskup Duh - ustoličen kao biskup od utemeljitelja zagrebačke biskupije kralja Ladislava 1094.
Gustav Janeček - utemeljitelj Farmaceutsko-biokemijski fakulteta te bio zaslužan za izgradnju Kemijskog zavoda na Strossmayerovom i Marulićevom trgu.
Oton Kučera, prirodoslova, fizičar, astronom
Pokorny Franjo, utemeljitelj Badela 1862
Lavoslav Ružička - dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, Nositelj je osam počasnih doktorata (četiri za znanost, dva za medicinu, te po jednog za prirodoslovne znanosti i pravo)
Josip Hanuš - predsjednik Hrvatskog sokola, te je omogučio mise na hrvatskom jeziku 1921.g
Franjo Hochman - utemeljitelj Hrvatskog sokola,
Faust Vrančić (1551.-1617.), hrvatski humanist, leksikograf i izumitelj, izumitelj padobrana padobrana.
Bartol Felbinger - zagrebački graditelj
Ljudevit Gaj - vođa Hrvatskog narodog preporoda, iz češkoga uveo u hrvatski jezik slova s kvačicama, popularizirao priču o Krapini kao zavičaju Čeha, Leha i Meha, praotaca Čeha, Poljaka i Rusa
Ivan Zasche - slikar koji je naslikao mnoge zagrebačke vedute i portrete (bana Josipa Jelačića)
Ivan Standl - prvi zagrebački fotograf
Vjekoslav Bastl - arhitekt (Etnografski muzej, tržnicu Dolac, crkvu svetog Petra...)
Dragutin Mašek - utemeljitelj hrvatske otorinolaringologije
Arnošt Grund - glumac i redatelj prvog hrvatskog filma Brcko u Zagrebu iz 1917.
Vitezslav Durchanek - izradio je nacrte i vodio gradnju Botaničkoga vrta
Rupert Melkus - projektant Zrinjevca i graditelj prve kanalizacije u Zagrebu
I mnogi drugi.

Evo još par slikica sa današnjeg druženja s Česima

















(foto: Ivan Brnčić)

I eto, Češki post smo priveli kraju. Nadam se da vam se sviđa.
Ak je koja greška, najte kaj zameriti :)




okovidne retrospektive....

dsk.blog.hr

.



kad izumiš sam svoj kotač, sve je lakše..
stvari više ne valjaš već one samo glatko klize

:)




Posjet izvoru Slunjčice i šetnja Melnicom

suma.blog.hr

Imala sam priliku posjetiti šumariju Slunj u kojoj sam radila nešto manje od godinu dana kao zamjena za porodiljski. Uvijek sa smiješkom na licu odlazim u Slunj. sretan Općenito, dragi ljudi. Često kažem da još nisam upoznala lošeg Slunjana, a nadam se da i neću. To su dani koji mi uvijek izmame osmijeh na lice prisjećajući se svih onih divnih mjeseci provedenih na Mašvini na hladnoći i u blatu. zubo

Taj dan sam bila ugodno iznenađena saznavši da je u Slunju, krajem prošle godine osnovano Planinarsko društvo „Melnica“ (ja sve zadnja saznam rolleyes). Iznenadila sam se kako me je obavijest zaobišla, pa sam to malo Mašvinaru nabadala na nos, onako prijateljski. Nije novostima tu bio kraj. S privremenim oznakama je označena kružna staza koja se iz Slunja penje na Malu Melnicu, pa grebenom do spusta na državnu cestu D-1 i dalje na izvor Slunjčice i uz nju do Rastoka. Sveukupno nekih 4 do 5 sati hoda.

Naravno, nije bilo vremena za obilazak cijele trase, ali dio mi je prezentiran.
Iznenađenje je bila i nadstrešnica izgrađena na rubu šume blizu okretaljke.


Image and video hosting by TinyPic


Pristup nadstrešnici je iz prigradskog naselja Podmelnica na izlazu iz Slunja dalje prema Rakovici i Plitvicama. Cesta je prohodna samo za terenska vozila. Od glavne ceste do nadstršnice ima nekih 2.5 km


Image and video hosting by TinyPic


Trasa staze se od nadstrešnice penje rubom mlade i stare šume zaraslom šumskom vlakom. Privremeno je označena šumarskim sprejem koji se koristi tokom različitih šumskih poslova, kao npr doznake stabala za sječu, označavanje šumskih vlaka...

Naime, PD Melnica je poslalo zahtjev za registraciju planinarskog puta/staze Hrvatskom planinarskom savezu (HPS), ali su dobili odbijenicu, jer se radi o brdu, što bi slovenci rekli gričevje, pa to pripada turističkoj, a ne planinarskoj stazi. Iz toga proizlazi da stazu ne smiju označiti planinarskom oznakom, markacijom koja ima oblik kruga, vanjski krug crvene, a nutarnji bijele boje.Predložila sam da stazu označe istim bojama kvadratnog oblika. PS – planinarska staza.

Pitala sam se kako staze na Bilogori, koja je stotinjak visinskih metara niža, mogu proći kao planinarske staze, a ova na Melnici ne. Kako staza do izvora Slunjčice ne može biti planinarska, kao npr. staza do izvora Kupe.


Image and video hosting by TinyPic Image and video hosting by TinyPic


Staza vodi malo unutar šume, grebenom, blago uzbrdo. Da bi staza bila uočljiva trebala bi ju pregaziti velika skupina planinara i izletnika, a to će valjda doći s vremenom.
Inače padina od ruba šume prema cesti D-1 obrasla je mladom hrastovom šumom nakon unosa žira pod staru šumu crnog bora. Živa istina, bila sam prisutna, sretan a bilo je to prije desetak godina. rolleyes


Image and video hosting by TinyPic Image and video hosting by TinyPic


Na ovom dijelu staze, grebenom Male Melnice, postoje dva vidikovca. Nalaze se par desetaka metara od staze i skretanje je označeno.
Pogled na Slunj uz pomoć malo zoom-a.


Image and video hosting by TinyPic
Vidi se i Petrova gora sa spomenikom na vrhu. I ovdje sam upotrijebila zoom, ali ne znam da li će spomenik biti uočljiv.


Image and video hosting by TinyPic


Dvije postavljene klupe asociraju me na slovenske hribe, jer ih tamo na gotovo svakom ćošku ima. wink


Image and video hosting by TinyPic


Sa zoom-om Kremenita Glavica.


Image and video hosting by TinyPic


Potom rubom šume.


Image and video hosting by TinyPic


Pogled na Mašvinu s najvišim vrhom, Cager (577m). I tu postoji staza, koja je dostojna planinarskih oznaka. Valjda ću i tu stazu obići i prisjetiti se nekih dijelova kojima sam kročila. Inaće tu ima dosta medvjeda. zubo


Image and video hosting by TinyPic


Pogled na Ličku Plješevicu.


Image and video hosting by TinyPic


Put se dalje spušta prema izvoru Slunjčice, kaže Mašvinar od ceste (D-1) prilično strmo što utvari može biti rastezljiv pojam.


SLUNJČICA

Do izvora ćete doći (iz smjera Slunja) ako na velikom lijevom zavoju, gdje je i odmorište skrenete lijevo na lošu i usku asfaltnu cestu od koje se lijevo odvaja strma i loša makadamska cesta koja se spušta do same Slunjčice (samo terenska vozila).
Na vlastiti pogon se do rijeke dođe za 15-tak minuta.


Image and video hosting by TinyPic


Do izvora još nekih stotinjak metara širokom stazom uz vodu. Inače, put je bio prilično zarastao kada sam na izvoru bila (nekoliko puta).


Image and video hosting by TinyPic


Tko želi doći na samu branu mora prijeći preko priručnog mosta kojeg čine dvije daske. Malo sam dvojila da li se upustiti u takvu avanturu ili ne. Vuklo me zbog fotkanja iako me pomalo plašila nabujala rijeka. Na samu branu nisam išla. I ovaj prelazak preko mosta meni spada u avanturizam, cerek pa nisam htjela izazivati sudbinu na vlažnom i kliskom kamenju. Prilikom dosadašnjih posjeta Izvoru vode je bilo puno manje.


Image and video hosting by TinyPic


Fotkala sam s „mosta“ a Mašvinar je, kao u dobra stara vremena, odšetao do kraja brane. Inače, na Izvor me prvi put doveo Prle, zubo a ne Mašvinar kojeg samo ja tako zovem, jer je revirnik na Gospodarskoj jedinici Mašvina i znatno manjoj Kremenita glavica.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Na samom izvoru Slunjčica je modrozelene boje.


Image and video hosting by TinyPic


Tok Slunjčice je kratak (oko 6km.) Ona je ustvari nastavak riječnog toka Ličke Jesenice, koja ponire kod starog Frankopanskog grada u Jaseničkom polju, te nastavlja svoj, 15-tak km dugi tok nakon čega izvire u bazenu podno sela Slušnica. Pisala sam o njoj na početku bloganja, ali slike se više ne prikazuju. tuzan


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Info tabla uz stari mlin.


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic


Image and video hosting by TinyPic Image and video hosting by TinyPic


Nadam se da ću obići i taj dio staze uz vodu, kao i stazu na Mašvini.

Neobična otpornost knjige

bookeraj.blog.hr

Neki dan sam na Net.hr-u pročitala vijest koja me prilično razveselila: donijeli su vijest da je papirnata knjiga ponovno u modi, te da pojava e-knjiga nije uspjela zamijeniti „analogne knjige“. Naravno, zanemarivši dvije činjenice iz teksta – gle tko to govori, na Sajmu knjiga u Frankfurtu – što bi govorili nego da im ide sjajno i da ljudi još uvijek vole papirnate knjige, kao i da se ustvari radi o jednoj te istoj priči, samo na različitim medijima, valja zamijetiti da se nije dogodilo to što su neki mračno predviđali – da će e-čitači zamijeniti papirnate knjige, već se e-čitačima zapravo stvorila nova potreba koja je samo kupovinom tih uređaja mogla biti zadovoljena, i da i jedan i drugi medij imaju svoje poklonike i kupce, odnosno vlastito tržište. Čak štoviše, u ekonomskim terminima – samo tri do četiri posto knjižnog tržišta otpada na e-knjige, što se vidjelo tek nakon što se euforija malo stišala. Rast tržišnog udjela e-knjiga se usporio, čemu se dijelom ima zahvaliti i nepopularnosti Amazona kod autora i nakladnika, te činjenici da se nakladnici mogu opredijeliti za specijalizirana područja, što kod Amazona nije slučaj, s obzirom da je isti većinom prodajno orijentiran.

Papirnate knjige su opet u modi, e-knjige ih nisu uspjele zamijeniti

Nakon svega toga, čovjek se nužno mora zapitati u čemu se sastoji ta nevjerojatna otpornost knjige na tržišne i društvene promjene – vjerojatno nije e-knjiga prva zaprijetila popularnosti papirnatih knjiga (čak i ako jest najsličnija „pravoj stvari“), sigurno su ljudi i kod pojave novina rekli: „To je to, knjiga je mrtva!“, da ne spominjem da su to isto rekli i kad se pojavila televizija. Međutim, ti mediji su bili informativne prirode, oni su zamijenili samo onaj segment knjige koji obavještava i poučava, u dijelu i onaj koji zabavlja, ali ne radi se o istoj vrsti zabave kakvu pruža knjiga.

Što se tiče e-knjiga, postoji mogućnost da će njihova cijena, kao i cijena e-čitača, uskoro biti pristupačnija nego cijena papirnatih knjiga, ako to i nije već slučaj. Zasad, ovisnost o pristupu internetu i izvoru struje je ograničavajuća okolnost za e-knjigu, kao i činjenica da je demografija kojoj se obraća tržište e-knjiga sasvim drugačija od one koja još uvijek kupuje papirnate knjige. Ono što papirnatu knjigu izdvaja je, osim sadržaja, i njezina opipljivost, njezina oprema, pa i to govori u prilog ovom mediju.

Ali ima nešto što je zajedničko papirnatim i e-knjigama: dobra knjiga uvijek predstavlja tajna vrata u drugi svijet. Pisac Mac Barnett je upravo tako nazvao svoj govor na TED-u u kojemu govori o tome kako se fikcija iz knjige fluidno prelijeva u stvarni svijet i kako, iako znamo da fikcija nije istina, vjerujemo da ona to jest. Prekrasan govor, pogledajte.

Opatija- Fužine

nachtfresser.blog.hr

U Opatiji gradu konkurentu Veneciji za umiranje radi trenutno jedini doktor kojem vjerujemo. U blizini Fužina je živio moj najdraži nonić, imali smo kuću, zemlje, bolest mog starog je učinila svoje, banda mu je sve pokrala. Moji su pokopani u Rijeci, ja sam odavno rekao da mi je gore idealno mjesto za pokopat se, nitko od rodbine nam ne svraća niti mi imamo više rodbine tamo.
Bitoraj nam odavno nije zanimljiv, išli smo isprobati kobasice u Volti. U svakom slučaju dobre kobasice zanimljivo pripremljene, jedan par u umaku od vina, drugi umak nešto složeniji, ima i vrhnja i češnjaka ak sam dobro čuo, na način kuće, uz seljački krumpir koji sam ja pobrkao s polama i pekarskim odlično bilo.



Za sada jedino plastika može protiv ebole

plasticno-je-fantasticno.blog.hr

Zaraza virusom Ebola širi se Zapadnom Afrikom, ali i cijelim svijetom. Vjerujem da redovno pratite izvještaje i snimke s terena o brizi o zaraženima, na žalost i o velikom broju umrlih. Bilo u Zapadnoj Africi, bilo u zemljama gdje su se zaraženi prijavili u bolnice (SAD, Španjolska, Njemačka) imali ste prilike vidjeti da medicinsko osoblje i ostalo osoblje koje na bilo koji način dolazi u blizinu zaraženih koristi posebnu zaštitnu opremu.



Radi se o jednokratnoj plastičnoj opremi koja se sastoji od jednodjelne kabanice, pregače, zaštitnih rukavica, dodatnih zaštitnih rukavica, visokih plastičnih čizama te zaštitnih naočala. Tu si još i navlake preko čarapa, za kosu te zaštitna maska za disanje. Svi ti dijelovi taštitne opreme napravljeni su iz plastike.

Osnovna sirovina za izradu kabanica je empolietilen (PE)/em. emPolietilen/em je puno poznatiji kao sirovina za plastične vrećice. Zaštitna kabanica izrađuje se od vlaknima ojačane empolietilenske folije/em. Rukavice su u pravilu od emlateksa/em (jednako kao i prezervativi, samo malo deblje) ili od emneoprena/em ili empoliizoprena/em, dok su dodatne zaštitne rukavice i čizme od empoli(vinil-klorida) (PVC)/em. Zaštitne higijenska kape i navlake za noge su od tkanog empolipropilena (PP)/em, a od tankih empolipropilenskih (PP) niti/em napravljena je i zaštitna maska N95. Zaštitne naočale napravljene su od emvinil acetata (VAC)/em (vanjski dio koji je otporan na sva kemijska djelovanja), dok je površina kroz koju se gleda od empolikarbonata (PC)/em (radi čvrstoće).

Mrtvi, kako bi se osigurala nepropusnost i onemogućilo širenje virusa, pokapaju se u posebnim vrećama koje su najčešće izrađene od empoli(vinil-klorida) (PVC)/em-a.

img src="http://imageshack.com/a/img910/2663/ejugNU.jpg" " hspace="10"; border:1px solid black; align="center"; border="1"/>


Multinacionalna kompanija DuPoint koja izrađuje ojačanu foliju za izradu Tychem C kabanica i Tyvek pregača utrostručila je svoje kapacitete, ali svejedno ne stiže isporučiti sve tražene narudžbe. Sa sličnim nedostatkom kapaciteta susreće se i Kimberly-Clark kompanija koja proizvodi medicinsku zaštitnu opremu. Svjetska zdravstvena organizacija u sljedećem kratkom razdoblju planira u Zapadnu Afriku poslati 400 000 kompleta zaštitne opreme, i nadalje po 500 000 kompleta mjesečno. Međutim, postojeći kapaciteti ne mogu zadovoljiti odjednom tolike potrebe. Ono što je dodatno zabrinjavajuće, ukoliko se zaraza bude širila, porebe za osobnom zaštitnom opremom će eksponencijalno rasti.

Statistika

Zadnja 24h

131 kreiranih blogova

5.486 postova

862 komentara

541 logiranih korisnika

Trenutno

19 blogera piše komentar

66 blogera piše post

Blog.hr

impressum

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se